Foto: Guliver image/Getty images

NAPETOSTI oko Ukrajine se ne smiruju. Rusko pripajanje Krima unijelo je dodatne nemire u odnose Istoka i Zapada. Od strane EU i SAD-a uslijedile su sankcije prema Rusiji. Svijet strahuje da bi i manja iskra mogla biti dovoljna za nove nemire i u konačnici - izbijanje rata.

Uhićeno 12 pripadnika raspuštene ukrajinske policijske jedinice za suzbijanje nereda "Berkut"

Dvanaest pripadnika raspuštene ukrajinske policijske jedinice za suzbijanje nereda "Berkut" pritvoreno je zbog sumnje da su pucali po mirnim sudionicima protuvladinih prosvjeda u Kijevu, saopštio je u četvrtak državni tužitelj.

Više od 100 ljudi je ubijeno, većinom iz snajpera, na ulicama ukrajinske prijestolnice tokom višemjesečnih prosvjeda protiv tadašnjeg predsjednika Viktora Janukoviča i uoči njegova svrgavanja 21. veljače, a odgovornima za toliki broj ubijenih se smatra "Berkut".

"Do jutros je pritvoreno 12 ljudi i sve ih se sumnjiči za masovno ubojstvo na ulici Institutska", kazao je glasnogovornik državnog tužitelja. Spomenuta ulica, koja vodi prema kijevskom Trgu nezavisnosti - Majdanu - bila je poprište najkrvavijeg nasilja u 22 godine ukrajinske neovisnosti i otad neslužbeno nosi naziv Avenija nebeskih stotinu, aluzija na ubijene prosvjednike.

Vršitelj dužnosti državnog tužitelja Oleg Mahnicki je kazao da su uhapšeni pripadnici interventne policije "Berkut" bili dio tzv. "Crne jedinice".

"Policijski dužnosnici iz ove skupine obučavani su za specijalne operacije, uključujući ubijanje ljudi. Nadgledala ih je vlada", rekao je Mahnicki za agenciju Interfax.

Krajem veljače, ministarstvo unutarnjih poslova je rasformiralo "Berkut", čije ime znači zlatni orao i označava grabežljivca sposobnog da se brzo obruši i uhvati svoj plijen.

Rusija uhapsila 25 Ukrajinaca pod optužbom za terorizam

Ruske tajne službe uhapsile su 25 Ukrajinaca pod optužbom da su planirali napade u više ruskih pokrajina, objavila je u četvrtak privatna prokremaljska televizijska mreža NTV.

"Po informacijama tajnih služba, napadi su se trebali izvesti između 14. i 16. ožujka u sedam ruskih pokrajina", rekla je televizijska voditeljica.

"25 uhapšenih osoba, među kojima su tri pripadnika ultranacionalističke paravojne skupine Desni sektor, priznalo je da su dobili upute od ukrajinskih sigurnosnih služba", dodala je.

Voditeljica je kazala da je njihova zadaća bila da fotografiraju pokrete ruskih oružanih snaga na granici s Ukrajinom i stupe u vezu s "ruskim radikalnim strukturama".

Ukrajinske tajne službe objavile su nešto ranije u četvrtak da su uhapsile dvojicu Rusa u okolici Lviva (na zapadu Ukrajine) pod sumnjom da su htjeli oteti ukrajinske političare, među kojima i kandidate na predsjedničkim izborima.

Ruske televizijske mreže, pa i NTV, već su prikazale nekoliko emisija koje su iskorištene za pokretanje sudbenog progona protiv političkih protivnika predsjednika Vladimira Putina.

Rusija očekuje odgovore od NATO-a oko snaga u istočnoj Europi

Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov u četvrtak je rekao da Rusija želi odgovore od NATO-a u pogledu aktivnosti Saveza u istočnoj Europi, nakon što je Savez najavio jačanje obrane svojih istočnih članica.

Ruska aneksija Krima produbila je najtežu krizu između Istoka i Zapada od Hladnog rata i unijela strah među ruske istočnoeuropske susjede.

"Uputili smo pitanja Sjevernoatlantskom savezu. Ne samo da očekujemo odgovore, već odgovore koji će u potpunosti biti utemeljeni na poštivanju pravila koja smo dogovorili", rekao je Lavrov novinarima na zajedničkoj konferenciji za novinare s kazahstanskim kolegom.

Ministri vanjskih poslova NATO-a na sastanku ovaj tjedan naredili su vojnim zapovjednicima da izrade planove za jačanje NATO-ve obrane, uključivo mjere poput slanja NATO-vih vojnika i opreme u istočnu Europu.

Odgovarajući na kritike oko prisustvu ruskih snaga na granici s Ukrajinom, Lavrov je rekao da Rusija ima pravo pomicati snage unutar svog teritorija a da će vojnike koji se trenutno nalaze u blizini granice s Ukrajinom vratiti u njihove stalne baze nakon vojnih vježbi.

NATO strahuje da bi ruske snage na ukrajinskoj granici, koje se procjenjuju na 40 hiljada vojnika, mogle zaprijetiti istočnim i južnim dijelovima Ukrajine.

SAD: Eskalacija u Ukrajini bi dodatno izolirala Moskvu

Dužnosnik američkog ministarstva financija u srijedu je upozorio Rusiju da bi je bilo kakva "eskalacija" u Ukrajini "samo još više izolirala".

U govoru pred senatskim odborom podtajnik u ministarstvu financija David Cohen ocijenio je da nakon sankcija uvedenih Rusiji u vezi s ukrajinskom i krimskom krizom, Moskva "mora znati da će ju bilo kakva eskalacija samo još više izolirati od međunarodne zajednice i gospodarstva".

Sjedinjene Države su u ožujku blokirale imovinu 31 fizičke i pravne osobe iz Rusije ili proruski orijentirane, među kojima je banka Rosija i njezin najveći dioničar Jurij Kovaljčuk.

Banka Rosija, sedamnaesta po veličini ruska banka s imovinom vrijednom 10 milijarda dolara, "banka je predsjednika Putina i drugih ruskih čelnika", dodao je američki dužnosnik.

Svi čija je imovina blokirana u SAD-u "uvidjet će da je jako teško poslovati, čak i izvan SAD-a, jer iskustvo pokazuje da druga velika financijska središta u svijetu postupaju po američkim preporukama u vezi s primjenom sankcija", dometnuo je.

"U svakodnevnoj smo vezi s članovima G7 i Europske unije kako bismo vidjeli kako donijeti najbolje zajedničke mjere", zaključio je Cohen.

Rusija pozvala njemačkog veleposlanika na razgovor

Rusko ministarstvo vanjskih poslova pozvalo je na razgovor njemačkog veleposlanika u Rusiji zbog izjave ministra financija Wolfganga Schäublea koji je ruske poteze na Krimu usporedio s nacističkom Njemačkom, stoji u priopćenju u četvrtak.

"Takve pseudo-povijesne izjave njemačkoga ministra smatramo provokativnima. Usporedba koju je napravio predstavlja veliku manipulaciju povijesnim činjenicama", kaže se u priopćenju.

Schäuble je rekao da ruska aneksija ukrajinskog Krima podsjeća na Hitlerovu agresiju 1938. koja je rezultirala aneksijom regija Čehoslovačke u kojima se govorilo njemački.

Ukrajinski ministar: Gazpromovo povećanje cijene plina političko

Ukrajinski ministar energetike Jurij Prodan u četvrtak je rekao kako je zahtjev ruskoga Gazproma Kijevu da plati 485 dolara za 1000 prostornih metara plina postavio previsoku cijenu i da je politički motiviran.

Direktor Gazproma najavio je povećanje cijena plina zbog uvođenja izvozne carine na plin namijenjen Ukrajini, samo dva dana nakon povećanja cijene na 385,5 dolara.

"Ukrajina ne bi trebala plaćati takvu cijenu za plin. To je zapravo politička cijena", rekao je Prodan novinarima u Kijevu te pozvao na pregovore s Gazpromom.

Kontakt s ruskim dužnosnicima zabranjen i NASA-i

Na listi američkih državnih agencija kojima je zabranjen kontakt s predstavnicima ruskih vlasti našla se i američka svemirska agencija NASA, no ta se zabrana ne odnosi na suradnju dviju zemalja na Međunarodnoj svemirskoj postaji.

Zabrana se odnosi na putovanja NASA-inih ljudi u Rusiju te na posjete predstavnika ruskih vlasti NASA-inim objektima, bilateralne sastanke, razmjenu e-mailova te održavanje tele ili video konferencija. Od zabrane su izuzete samo operativne aktivnosti vezane uz Međunarodnu svemirsku postaju, stoji u dopisu zaposlenicima NASA-e objavljenom i na mrežnim stranicama agencije, prenosi Reuters.

No, riječ je o uglavnom simboličnoj gesti, s obzirom da je jedini značajniji svemirski projekt koji je izravno pod kontrolom SAD-a i Rusije upravo Međunarodna svemirska postaja.

Postaja je zapravo 100 milijardi dolara vrijedan laboratorij u vlasništvu 15 zemalja, koji se nalazi na udaljenosti od približno 400 kilometara od Zemlje, a na kojem trenutno borave tri ruska kozmonauta te dva američka i jedan japanski astronaut.

Suspenzija suradnje NASA-e s ruskim dužnosnicima dio je američkih sankcija zbog ruske aneksije Krima.

Promatrač OESS-a hladno primljen na istoku Ukrajine

Voditelj promatračkog izaslanstva Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS) hladno je primljen u srijedu u Harkivu, na istoku Ukrajine gdje se govori ruski.

Adama Kobierackog je na tiskovnoj konferenciji prekinula omanja skupina protestanata, među kojima je jedan pročitao tekst u kojemu optužuje organizaciju za "dvostruke standarde", za "širenje fašizma i nacizma u Ukrajini" te da "priznaje nezakonitu vlast u Kijevu", misleći pritom na prijelaznu vlast uspostavljenu nakon pada proruskog predsjednika Viktora Janukoviča koncem veljače.

"Evo ljudi koji su Ukrajinu doveli do toga da je upitna njezina neovisnost. Svi ne misle tako", rekla je jedna od prisutnih žena.

"Mi nismo špijuni, mi smo prijatelji", rekao je prije toga Kobieracki. Na višekratna pitanja domaćih novinara o optužbama za napade nacionalista na proruske prosvjednike, čelnik je odgovorio "tu smo da saslušamo sve strane".

"Nažalost, s obzirom na napetosti u ovom času krize, društvo je duboko podijeljeno", rekao je voditelj izaslanstva za agenciju AFP. "Bit će to naš izazov, jer moramo pripremiti objektivno i nepristrano izvješće, što znači da ćemo razgovarati sa svima".

Prvi promatrači OESS-ova izaslanstva - u kojemu je stotinjak promatrača, čiji broj se može popeti do 500 - raspoređeni su 25. ožujka. Moskva im je zabranila dolazak na Krim, poluotok u Crnome moru koji je prošlog mjeseca pripojila Rusiji, što Kijev i Zapad ne žele priznati i jednostavno smatraju to aneksijom. Promatrači trebaju posjetiti gradove Herson, Odesu, Lviv, Ivano-Frankivsk, Harkiv, Donjeck, Dnjipropetrovsk, Černjivce i Lugansk. Sjedište izaslanstva je u Kijevu.

EP traži sankcije za 32 ruska čelnika

Zastupnici u Europskom parlamentu donijeli su u srijedu rezoluciju u kojoj traže sankcije za 32 visoka ruska dužnosnika suodgovorna za smrt ruskog odvjetnika Sergeja Magnickog, za sudsko prikrivanje činjenica i za neprestano uznemiravanje njegove obitelji. Rezolucija pravno ne obvezuje i ima tek političku važnost pa europske vlasti ništa ne može primorati da provedu preporuke parlamentaraca.

Po neovisnim istragama, Sergej Magnicki, koji je u javnost iznio korupcijski skandal ruskih vlasti, umro je u pritvoru 2009., "u neljudskim uvjetima, zbog svjesnog zanemarivanja i mučenja".

U rezoluciji se Vijeću, koje zastupa zemlje EU-a, predlaže popis s imenima 32 ruska dužnosnika kojima bi se zabranilo izdavanje vize za zemlje EU-a i blokirala imovina na teritoriju EU-a.

Sergej Magnicki, koji je postao simbol borbe protiv korupcije, uhapšen je 2008. pošto je razotkrio financijske malverzacije policijskih i poreznih čelnika vrijedne 5,4 milijarde rubalja (130 milijuna eura) kojima su oštećeni država i investicijski fond Hermitage Capital.

2013. godine, gotovo četiri godine nakon smrti, proglašen je krivim za poreznu utaju na sudu u Moskvi. Po odluci koju je vrhovni sud donio 2011., u Rusiji se može suditi umrlima.

Afera je uzrokovala skandal u rusko-američkim odnosima. Američke vlasti su u prosincu 2012. donijele zakon kojim se ruskim čelnicima suodgovornim za odvjetnikovu smrt i za druga kršenja ljudskih prava zabranjuje ulazak u Sjedinjene Države. Rusija je istog mjeseca uzvratila donošenjem zakona koji predviđa izradu popisa s imenima američkih državljana i drugih stranaca nepoželjnih u Rusiji te je zabranila posvajanje ruske djece u američkim obiteljima.

Ukrajina pristaje na decentralizaciju pod plinskim pritiskom Moskve

Proeuropske vlasti u Kijevu izrazile su u srijedu spremnost na "decentralizaciju" u korist pokrajina, što je ipak daleko od "federalnog" ustroja koji bi jedini, po ocjeni Moskve, jamčio zaštitu stanovnika ruskog jezika, dan uoči novih pregovora o isporuci ruskog plina. Prijelazna vlada je prihvatila načelo "decentralizacije vlasti i velikog širenja ovlasti lokalnih zajednica" kako bi "pomirila interese nacionalnih i lokalnih zajednica", stoji u tekstu objavljenom na njezinoj stranici.

Ova informacija dolazi u času kada je Moskva nagomilala hiljade vojnika na istočnoj granici te bivše sovjetske republike, blizu pokrajina u kojima živi velik broj stanovnika ruskog jezika koje je predsjednik Vladimir Putin obećao braniti "po svaku cijenu", nagovijestivši mogućnost ruske invazije.

Najviši NATO-ov čelnik, američki general Philip Breedlove koji zapovijeda američkim i snagama Saveza u Europi, ocijenio je, prenose u srijedu anglosaksonski mediji, "nevjerojatno zabrinjavajućom" takvu masovnu prisustvo ruskih snaga duž ukrajinske granice.

Svrgnuti ukrajinski predsjednik Viktor Janukovič rekao je u srijedu da "ne može prihvatiti" pripojenje Krima Rusiji, ali je odgovornost za taj gubitak teritorija prebacio na nove vlasti u Kijevu.

Prijedlog o "decentralizaciji" nastavlja se na preporuke zapadnih zemalja i OESS-a. On je i odgovor na izjave ruskog ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova koji je iznio zamisao o "federalizaciji" Ukrajine koja bi omogućila "zaštitu prava onih koji žive u Ukrajini, a ponajprije ruskog stanovništva", što je Kijev odmah odbacio kao korak koji bi značio "podjelu" zemlje. Prijedlog je stigao dan uoči pregovora u Moskvi o dopremi plina koji Rusija koristi kao oružje u sukobu s Kijevom kojega tri petine plina dolaze iz Rusije.

Ruska tvrtka Gazprom u utorak je najavila ukidanje povlaštene cijene plina koju je u prosincu odobrila Kijevu u zamjenu za odustajanje od ugovora o pridruživanju s EU-om, povećavajući cijenu više nego za trećinu, na 385,5 dolara za hiljadu prostornih metara. Rusija zapravo želi ukinuti još jedno sniženje cijene od 100 dolara odobreno 2010. u vezi s produljenjem zakupa ruske Crnomorske flota u povijesnoj bazi Sevastopolju, na Krimu. Tako bi ruski plin stajao Ukrajinu oko 480 dolara za 1.000 prostornih metara, što je jedna od najviših cijena za neku europsku zemlju.

U Bruxellesu su EU i SAD osudili zlouporabu energije kao "političkog oružja i sredstva agresije". Te teškoće "ističu nužnost da se zajamči energetske sigurnosti, ne samo Ukrajine, nego i Europe", istaknuo je američki državni tajnik John Kerry.

Na prosvjednike pucano po nalogu ukrajinske vlade

Ubojstva više od stotinu protestanata koji su u februaru prosvjedovali protiv vlade u ukrajinskome glavnom gradu Kijevu dogodila su se pod izravnim vodstvom svrgnutoga predsjednika Viktora Janukoviča, rekli su u četvrtak šefovi sigurnosnih službi.

Optužbe su na konferenciji za novinare iznijeli državni odvjetnik, čelnici ministarstva unutarnjih poslova i snaga državne sigurnosti. Janukovič je iz Kijeva pobjegao 21. veljače, samo dan nakon najgorega krvoprolića na trgu Maidan, a s vlasti je svrgnut 22. veljače.

"Bivša vlada ove zemlje izdala je nalog da se puca po prosvjednicima, pri čemu je smrtno stradao velik broj ljudi", rekao je ministar unutarnjih poslova Arsen Avakov.

"Tijekom prosvjeda koji su trajali tri mjeseca, u sjedištu ukrajinskih snaga sigurnosti nalazili su se nepoznati ruski državljani", rekao je prvi čovjek državne službe sigurnosti (SBU) Valentin Naljvačenko, podsjetivši kako je 20. veljače uslijedio jedan od najkrvavijih dana u ukrajinskoj postsovjetskoj povijesti.

"Taj dan su u zračnu luku blizu Kijeva iz ruskoga grada Škalovska sletjeli zrakoplovi s oko 5100 kg eksploziva i ostalog materijala proizvedenog u Rusiji", rekao je ne objavivši pojedinosti o kakvom je eksplozivu riječ.