Foto: Hina

ČELNICI zemalja članica NATO-a sastat će se u četvrtak i petak u blizini Cardiffa u Walesu na summitu koji zbog krize u Ukrajini dolazi u trenutku najnapetijih odnosa s Rusijom od završetka Hladnog rata.

Hrvatsko izaslanstvo predvodit će predsjednik Republike Ivo Josipović, a u izaslanstvu su i potpredsjednica vlade i ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić i ministar obrane Ante Kotromanović.

Uz šefove država ili vlada 28 zemalja članica sudjeluju još i čelnici partnerskih zemalja, ukupno šezdesetak državnika.

Skup se održava u luksuznom hotelskom kompleksu Celtic Manor, pored Newporta, tridesetak kilometara od Cardiffa.

Na osiguranju sudionika summita angažirano je 9500 policajaca.

Zbog ozbiljnosti situacije u odnosima s Rusijom, ovaj summit i prije početka u NATO-u ocjenjuju povijesnim.

Jačanje NATO-a u istočnoj Europi

Glavni tajnik NATO-a Anders Fogh Rasmussen najavio je da će čelnici zemalja članica na summitu donijeti odluku o jačanju prisustvu Saveza u istočnoj Europi, u što su uključene udarne postrojbe koje se mogu vrlo brzo rasporediti u slučaju potrebe.

"Na summitu ćemo osigurati da Savez bude spreman, sposoban i voljan braniti saveznike od bilo kakvog napada. Donijet ćemo Akcijski plan o pripravnosti (RAP), koji će NATO učini agilnijim nego što je ikad bio", rekao je Rasmussen na konferenciji za novinare početkom tjedna u Bruxellesu.

Dodao je da je RAP odgovor na "agresivno ponašanje Rusije", ali i da će omogućiti Savezu odgovor na sigurnosne izazove gdjegod se pojavili.

Rasmussen kaže da NATO s RAP-om neće kršiti sporazum o međusobnim odnosima između Saveza i Rusije potpisanog 1997. godine u Parizu, koji, između ostaloga, uključuje i obvezu NATO-a da na svojim istočnim granicama neće jačati vojnu prisustvo sa stalno raspoređenim snagama. Obje strane su se u tom sporazumu obvezale da se ne smatraju protivnicima i da će surađivati na stvaranju trajnog i inkluzivnog mira u euroatlantskom području.

U NATO-u kažu da taj sporazum krši Rusija, a u Moskvi ističu da NATO već i samom najavom o jačanju prisustvu na istoku zaoštrava napetost.

RAP predviđa udarne postrojbe, snage u vrlo visokom stupnju pripravnosti, koje su sposobne rasporediti se u vrlo kratkom roku. Izvori u NATO-u kažu da će te postrojbe na terenu imati stožer s oko stotinu ljudi, a da će u roku od dva dana biti moguće rasporediti bataljun - 600 do 800 ljudi, a u pet dana brigadu - od 4000 do 6000 ljudi.

Odnosi između Zapada i Rusije zaoštrili su se zbog krize u Ukrajini, zbog koje NATO optužuje Rusiju za nepoštivanje njezinih međunarodnih obveza i poziva je da zaustavi nelegalne vojne aktivnosti i obustavi potporu proruskim separatistima na istoku Ukrajine.

Rusija je uznemirena najavama iz Kijeva da će nakon parlamentarnih izbora predložiti zakon kojim bi zemlja odustala od odluke da neće tražiti članstvo u NATO-u. Na summitu u Bukureštu 2008. godine NATO je donio zaključke prema kojima Ukrajina i Gruzija mogu postati članicama Saveza ako to žele i ako ispunjavaju uvjete. U Gruziji je nakon toga došlo do rata, a u Ukrajini je proruska vlada donijela odluku da neće tražiti članstvo u NATO-u.

U NATO-u kažu da nisu promijenili mišljenje, ističući da svaka zemlja ima pravo odlučiti o svojoj sigurnosnoj politici, uključujući i o članstvo u Savezu, bez miješanja sa strane. U slučaju da Ukrajina promijeni svoju odluku o ostanku izvan Saveza, o tome će se s njom razgovarati, kažu u NATO-u.

Na summit je pozvan i ukrajinski predsjednik Petro Porošenko s kojim će čelnici Saveza razgovarati o jačanju suradnje s Kijevom. Jedna od ideja je da se osnuju fondovi za pomoć u osposobljavanju i osuvremenjivanju ukrajinskih vojnih snaga.

Dva posto BDP-a za obranu

Zbog ukrajinske krize očekuje se da će NATO u svojim zaključcima pozvati svoje članice da povećaju izdatke za obranu i da se u sljedećih deset godina približe zacrtanom cilju o izdvajanju dva posto BDP-a za obrambene svrhe.

Cilj o izdvajanju dva posto BDP-a za obranu sada ispunjavaju samo četiri članice: Sjedinjene Države, Velika Britanija, Grčka i Estonija, a blizu toga cilju su Poljska, Francuska i Turska, dok sve ostale članice zaostaju. Hrvatska je na 1,2 posto.

Summit bi također mogao u zaključcima utvrditi cilj da za deset godina zemlje članice iz obrambenog proračuna izdvajaju 20 posto na troškove za vojnu opremu. Trenutačno samo tri zemlje, Turska, Velika Britanija i Sjedinjene Države izdvajaju preko 20 posto svog obrambenog proračuna za opremu i oružje. Prema statistikama NATO-a, Hrvatska u te svrhe izdvaja 10,7 posto svoga obrambenog proračuna.

Očekuje se da će na summitu biti potvrđeni zaključci koje se u lipnju donijeli ministri vanjskih poslova o politici "otvorenih vrata", koja predviđa početak intenzivnog dijaloga s Crnom Gorom, a najkasnije krajem iduće godine Savez bi trebao donijeti odluku hoće li toj zemlji uputiti poziv za članstvo. Također je predviđeno usvajanje paketa o jačanju suradnje s Gruzijom.

Na summitu će biti riječi o Afganistanu, gdje NATO ove godine završava svoju najveću vojnu operaciju u povijesti, a 2015. treba započeti s civilnom misijom osposobljavanja afganistanskih vojnih snaga.

Također će se razgovarati o Siriji i Iraku.

Summit formalno započinje u četvrtak u 13 sati po lokalnom vremenu (14 sati po srednjoeuropskom) sastankom čelnika 28 zemalja članica s čelnicima 27 zemalja koje sudjeluju u operaciji ISAF u Afganistanu.

Kasnije isti dan sastaju se čelnici NATO-a s ukrajinskim predsjednikom Porošenkom, a navečer saveznički čelnici imaju radnu večeru.

Paralelno s tim, u četvrtak popodne ministri vanjskih poslova NATO-a sastaju se sa svojim kolegama iz četiri zemlje aspirantice na članstvo u Savezu (Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Makedonija i Gruzija).

Istodobno se ministri obrane NATO-a sastaju sa svojim kolegama iz 24 zemlje u okviru interoperabilne platforme.

Navečer će ministri vanjskih poslova i ministri obrane imati odvojene radne večere.

U petak, drugi dan summita, čelnici 28 zemalja članica održat će dva radna sastanka, jedan prijepodne u 9.30 sati, a drugi u 13.00 sati. Na tim sastancima čelnici bi trebali usvojiti ključne dokumente, između ostalih, akcijski plan o pripravnosti i obvezu o većem izdvajanju za obranu.

Ministri vanjskih poslova u petak imaju sastanke s predstavnicima EU-a, OESS-a i Vijeća Europe, a ministri obrane sa svojim kolegama iz Australije, Finske, Gruzije, Jordana i Švedske s kojima će razgovarati o jačanju suradnje.

Rusija održava vježbe strateških raketnih snaga

Rusija će u rujnu održati velike vojne vježbe na kojima će testirati pripravnost strateških raketnih snaga, prenosi agencija RIA rusko ministarstvo obrane.

Održavanje vježbi najavljeno je u trenutku dok su pojačane tenzije u odnosima s NATO-om zbog ukrajinske krize.

RIA prenosi da će u vježbama sudjelovati više od 4.000 vojnika i oko 400 jedinica uključujući zrakoplovne.

Putin i Porošenko nakon Minska

Ruski predsjednik Vladimir Putin i njegov ukrajinski kolega Petro Porošenko raspravljali su telefonski o načinima izlaska iz krize u Ukrajini, izjavio je u srijedu glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov.

Tijekom razgovora dvojica predsjednika raspravljala su "o vojnoj i humanitarnoj krizi u Ukrajini. Čelnici su izmijenili gledišta o činjenici da se prioritet treba dati prekidu prolijevanja krvi na jugoistoku zemlje", rekao je Peskov a citirala ruska novinska agencija.

"Stajališta dvojice predsjednika u pogledu načina izlaska iz te teške krize velikim se dijelom podudaraju", kazao je on.

Dvojica šefova država vidjeli su se u Minsku 26. augusta na regionalnom summitu s predstavnicima EU-a ali to nije dovelo do pravog ublažavanja krize.

"Korupcija godišnje ubija 3,6 milijuna ljudi"

Ilustracija: Shutterstock

OTPRILIKE 600 milijardi eura godišnje oduzima se najsiromašnijim zemljama svijeta i milijuni ljudi umiru zbog korupcije, stoji u izvještaju američke organizacije protiv siromaštva "One".

Kako naglašavaju u organizaciji, sav napor koji je u proteklih nekoliko desetljeća uložen u pokušaj borbe protiv siromaštva sada je ugrožen zbog organiziranog kriminala i korupcije - fantomskih tvrtki i pranja novca.

"Korupcije godišnje ubije 3,6 milijuna ljudi", tvrdi se u izvještaju organizacije. Kada bi se napokon učinili odlučni koraci kojima bi se spriječilo zataškavanje korupcije i kada bi se vraćeni novac ulagao u zdravstvo, organizacija je izračunala da bi u najsiromašnijim zemljama broj umrlih drastično pao.

"U zemljama u razvoju korupcija je ubojica. Kada vlade vlastite resurse ne mogu ulagati u zdravstvo, osiguravanje dovoljne količine hrane za sve i esencijalnu infrastrukturu, dolazi do gubitka života i najveću cijenu plaćaju djeca", stoji u izvještaju.

Organizacija je stoga pozvala čelnike G20 da na summitu u Australiji poduzmu potrebne mjere kako bi informirali javnost o tome tko su vlasnici najvećih svjetskih kompanija i zaklada kako bi ih spriječili u pranju novca i skrivanju kriminalnih aktivnosti, kao i da poduzmu mjere protiv osoba koje izbjegavaju plaćanje poreza.
 

---

Nedaleko od pobunjeničkog uporišta ubijeno najmanje 87 ukrajinskih vojnika

Foto: Hina

NAJMANJE 87 ukrajinskih vojnika ubijeno je u sukobu kod Ilovajska, na pobunjeničkom istoku, gdje su više od tjedan dana bili opkoljeni, izjavio je u srijedu regionalni vojni dužnosnik, prenijela je novinska agencija Interfax Ukrajina.

"Posljednja dva dana dopremljena su tijela 87 poginulih u okolici Ilovajska, većinom dragovoljaca", rekao je Mihailo Logvinov, vojni dužnosnik regije Zaporižja, susjedne Donecku.

Dvadesetak kilometara od pobunjeničkog uporišta Donecka, za mjesto Ilovajsk su se posljednjih tjedana borile ukrajinske lojalističke snage i proruski separatisti zbog zanimljivog strateškog položaja. Vojnici bojne Donbasa ušli su u taj grad 19. augusta, a zatim su opkoljeni.

Ilovajsk je osam dana bio pod opsadom proruskih pobunjenika.

Ruski predsjednik Vladimir Putin tražio je u noći između četvrtka i petka od separatista da otvore humanitarni koridor opkoljenim ukrajinskim snagama, kako bi se izbjegle nepotrebne žrtve i da im se pruži prilika da se povuku iz područja.

Ruski fotograf ubijen u Ukrajini

Ruska novinska agencija Ria Novosti objavila je u srijedu da je fotograf Andrej Stenin, koji je nestao 5. augusta, ubijen u Ukrajini.

"Naš kolega, fotograf Andrej Stenin, preminuo je. Čini se da nije bio zatočenik. Umro je prije mjesec dana", izjavio je ravnatelj agencije Dmitrij Kiseljev.

"Na njegov automobil je pucano te je spaljen na cesti prema Donecku", jednom od uporišta proruskih separatista i epicentru njihove borbe protiv lojalističkih snaga na istoku Ukrajine, istaknuo je Kiseljev.

Njegov nestanak izazvao je veliku pomutnju među ruskim novinarima te se njegov portret uz slogan "Oslobodite Andreja" prikazivao na gotovo svim ruskim informativnim postajama.

Rusija je polovicom augusta otvorila istragu o njegovu nestanku te se dosad držala inačice po kojoj ga je otela ukrajinska nacionalna garda.

"Nažalost, kad smo svi radili sve što je u našoj mogućnosti pa čak i nemoguće da ga spasimo Andrej više nije bio živ", kazao je sa žaljenjem Kiseljev.

"Sve izjave koje smo čuli od Ukrajinaca o sudbini Stenina bile su laži", kazao je on.

S 33 godine, fotograf Andrej Stenin nalazio se u Ukrajini od 13. svibnja i radio je za novinsku agenciju blisku vlasti Ria Novosti, koja pripada agenciji Rusija danas.

Ostvario je brojne foto-reportaže u Kijevu ali i u uporištima proruskih separatista na istoku zemlje, u Luhansku, Donecku i Mariupolu.

---

Jacenjuk: Stvarni Putinov plan je uništenje Ukrajine i ponovna uspostava Sovjetskog Saveza

Foto: Hina

URED ukrajinskog predsjednika ustvrdio je u srijedu da su se ukrajinski predsjednik Petro Porošenko i ruski predsjednik Vladimir Putin dogovorili o trajnom prekidu vatre na separatističkom istoku Ukrajine, no Kremlj je to demantirao poručivši da nije bilo dogovora o primirju jer Rusija nije strana u ukrajinskom sukobu.

"Ukrajinski predsjednik raspravljao je s ruskim predsjednikom o trajnom prekidu vatre. Složili su se o prekidu vatre u Donbasu", rudarskom bazenu na istoku koji obuhvaća regije Doneck i Luhansk, zahvaćene žestokim sukobima, piše u ukrajinskom priopćenju po završetku telefonskog razgovora dvojice čelnika.

"Postigli su razumijevanje o koracima koji vode primirju", navodi se u priopćenju.

Ured ruskog predsjednika odmah je reagirao demantirajući te navode.

"Putin i Porošenko nisu se dogovorili o prekidu vatre jer Rusija nije strana u ukrajinskom sukobu", prenijela je ruska novinska agencija RIA riječi Putinova glasnogovornika.

Proruski separatisti prijetnja opskrbi plinom EU-a

Proruski separatisti koji se bore u istočnoj Ukrajini s kijevskim vojnim snagama mogli bi oštetiti plinovod za tranzit plina i na taj način dovesti u opasnost opskrbu članica EU-a plinom, izvijestilo je u srijedu ukrajinsko vijeće sigurnosti.

Polovina transfera ruskog plina za Europu prolazi preko ukrajinskog teritorija, uključujući i njezine istočne dijelove koji su sada u rukama pobunjenika.

"Ruski plaćenici počeli su s operacijama koje bi mogle dovesti do uništenja plinskog tranzitnog sustava na privremeno okupiranom teritoriju istočne Ukrajine", stoji u priopćenju press službe ukrajinskog vijeća. "Ovo bi moglo predstavljati prijetnju za opskrbu Europe plinom."

Ukrajinski premijer Arsenij Jacenjuk u srijedu je Rusiju nazvao "terorističkom državom", jedinom koju treba kriviti za sukob na istoku njegove zemlje te je ponovio da se Kijev želi pridružiti NATO savezu.

Koristeći oštru retoriku uoči održavanja NATO-ova summita u Walesu Jacenjuk je kazao: "Rusija je teroristička država, agresorska država i snosit će odgovornost u skladu s međunarodnim zakonom".

"Kada je NATO posrijedi smatram da bi najispravnija odluka bila primiti Ukrajinu u članstvo Saveza", ponovio je prošlotjednu izjavu.

Na sjednici vlade Jacenjuk je rekao da je Ukrajina usvojila plan "zid" čiji je cilj izgradnja stvarne državne granice između Ukrajine i Rusije, no nije precizirao o čemu je točno riječ.

Putin se nada konačnom dogovoru Kijeva i pobunjenika u petak

Ruski predsjednik Vladimir Putin u srijedu je izjavio kako se nada da će u petak biti postignut konačni dogovor između Kijeva i proruskih separatista te je dodao da su njegovo stajalište i stajalište njegova ukrajinskog kolege Petra Porošenka u pogledu rješenja krize u Ukrajini vrlo slična.

"Vjerujem da bi se konačni dogovor" o rješenju sukoba u Ukrajini "između ukrajinskih vlasti i jugoistoka Ukrajine mogao postići i dogovoriti 5. rujna, na sastanku kontaktne skupine", rekao je Putin novinarima u Ulan Batoru, glavnom gradu Mongolije, a prenose ruski mediji.

"Naša stajališta o načinu rješavanja sukoba izgledaju mi vrlo bliska", rekao je Putin, potvrđujući da je ranije u srijedu razgovarao s Porošenkom.

Ruski predsjednik predstavio je i plan rješavanje krize u Ukrajini u sedam točaka, među kojima su zaustavljanje ofenzive ukrajinske vojske i proruskih pobunjenika kao i razmjena zarobljenika. Isto tako, predložio je otvaranje humanitarnog koridora za izbjeglice i humanitarnu pomoć, kao i razmještanje međunarodnih promatrača na terenu.

Po njemu, prije svega treba "okončati operacije" u području Donecka i Luhanska.

Porošenko se nada početku mirovnog procesa

Ukrajinski predsjednik Petro Porošenko u srijedu je izrazio nadu da će mirovni proces za sukobima zahvaćen istočni dio njegove zemlje početi u petak u Minsku i pozvao političare da daju potporu pregovorima.

"Jako se nadam da će u petak u Minsku mirovni proces konačno početi", rekao je Porošenko u pisanoj izjavi.

"Ukrajinski narod u potpunosti je opredijeljen (za mir), dok se političari žele igrati rata. Želim naglasiti da to neću dopustiti", dodao je ukrajinski predsjednik uoči nastavka pregovora između Ukrajine, Rusije, i predstavnika OESS-a u petak u glavnom gradu Bjelorusije.

Jedan od političara koji ne dijeli takvo mišljenje je ukrajinski premijer Arsenij Jacenjuk koji je u srijedu odbacio prijedloge ruskog predsjednika Vladimira Putina za mir u Ukrajini, ustvrdivši da su to tek pokušaji zavaravanja Zapada uoči početka summita NATO-a, koji će se u četvrtak i petak održati u Walesu, i nastojanje da se izbjegnu nove sankcije.

"Stvarni Putinov plan je uništenje Ukrajine i ponovna uspostava Sovjetskog Saveza", rekao je Jacenjuk u pisanoj izjavi.

"Sve dosadašnje dogovore s Rusijom - u Ženevi, u Normandiji, u Berlinu i u Minsku - ruski je režim ignorirao ili beskrupulozno prekršio", dodao je.

Putin je prije, za posjeta Mongoliji, novinarima rekao da se s Porošenkom u velikoj mjeri usuglasio oko toga kako okončati sukob u istočnoj Ukrajini. Iznio je sedam koraka, među kojima i razmjenu zarobljenika i otvaranje humanitarnog koridora za izbjeglice i dopremu humanitarne pomoći.

Hoyt: Nema sumnje da je Rusija u ukrajinskoj krizi izravno upletena

Nema ozbiljnih sumnji da je Rusija izravno upletena u ukrajinsku krizu, što je neprihvatljivo i za što ona treba snositi posljedice, a sankcije zapada protiv Rusije već djeluju, ocijenio je u srijedu visoki američki diplomat Hoyt Yee u razgovoru za Slovensku tiskovnu agenciju STA.

"Ruskoj vladi odlučni smo pokazati da s tim ne može nastaviti i da ćemo se pobrinuti da plati cijenu za ono što čini. Naš je cilj postići da Rusija prestane s postupcima kojima destabilizira Ukrajinu, da povuče iz Ukrajine svoje postrojbe, uključujući i one s Krima, te da počne sa smanjivanjem napetosti", kazao je Hoyt, zamjenik pomoćnika američkog državnog tajnika, zadužen za europska i euroazijska pitanja.

Hoyt je sudjelovao na u utorak završenom bledskom Strateškom forumu, gdje se založio za koordinirane poteze EU-a, SAD-a i međunarodne zajednice prema Rusiji. On je rekao da u ukrajinskoj krizi ne postoji vojno rješenje, ali da sankcije koje je Zapad uveo protiv Rusije zbog destabilizacije Ukrajine i njene potpore proruskim separatistima treba i dalje jačati s obzirom na razvoj situacije te da one koje su već uvedene djeluju i Rusiji gospodarski štete.

---

Obama: NATO mora dati konkretna obećanja da će pomoći Ukrajini ojačati njezine snage

Foto: Hina

NATO treba pomoći jačanju ukrajinske vojske i vrata ostaviti otvorenima za nove članice kako bi se suprotstavile ruskoj agresiji, poručio je američki predsjednik Barack Obama u srijedu u govoru održanom u Tallinnu gdje je kritizirao ponašanje Rusije i obećao razoriti Islamsku državu na Bliskom istoku.

Obama je govor održao u Tallinnu, za posjeta Estoniji, jednoj od tri baltičke države, koje su nekada bile dio Sovjetskog Saveza, a danas su, za razliku od Ukrajine koja to nije, članice NATO-a, poručivši da će NATO stati uz njih, prema načelu zajedničke obrane, usudi li ih se Rusija taknuti.

Dan prije otvaranja summita NATO-a u Newportu u Walesu, optužio je Rusiju za "besraman napad" na Ukrajinu koja se pet mjeseci bori protiv proruskih separatista, a kojima Moskva pomaže oružjem i ljudima.

"NATO mora dati konkretna obećanja da će pomoći Ukrajini modernizirati i ojačati njezine sigurnosne snage. Moramo učiniti više da pomognemo drugim partnerima NATO-a, uključivo Gruziji i Moldovi, da ojačaju svoje obrane", rekao je.

Washington će nastaviti nuditi uvježbavanje i pomoć ukrajinskoj vojsci

Gruzija je u srijedu rekla da će tražiti pozivnicu za NATO na summitu ovog tjedna. "Tražit ćemo pozivnicu za članstvo u NATO-u. Međutim, razumijemo da se .. odluke donose na puno kompliciraniji način", rekao je predsjednik Georgij Margvelašvili.

Nakon sastanka s liderima triju baltičkih zemalja Obama je ponovio da NATO neće odstupiti od načela "otvorenih vrata" prema zemljama koje ispune "naše standarde i koje mogu smisleno pridonositi zajedničkoj sigurnosti".

Washington će nastaviti nuditi uvježbavanje i pomoć ukrajinskoj vojsci da pobijedi u ratu, rekao je Obama.

Nije izravno ponudio ulazak Ukrajine u Savez čime bi zacijelo razbjesnio Rusiju, piše agencija Reuters.

Ukrajina je u srijedu nazvala Rusiju "terorističkom državom" i jedinim krivcem za sukob na svojem istoku.

Prekid vatre u Ukrajini moguć je samo ako se Rusija prestane "pretvarati" da se ne upliće u sukob i prestane onamo slati svoje vojnike i oružje, rekao je Obama ranije na tiskovnoj konferenciji.

Rusija niječe da šalje oružje i vojnike na istok Ukrajine

Ukrajina je u srijedu objavila da je njezin predsjednik Petro Porošenko s ruskim kolegom Vladimirom Putinom dogovorio "režim prekida vatre" u sukobu ukrajinskih snaga s proruskim separatistima, što je Kremlj opovrgnuo porukom da nije bilo dogovora o primirju jer Rusija nije strana u ukrajinskom sukobu.

"Realno političko rješenje ne može se postići ako Rusija kaže nastavit ćemo slati tenkove i vojnike i oružje i savjetnike prikrivajući ih kao separatiste i ako je za njih jedino moguće rješenje da Ukrajina prepusti svoj teritorij ili suverenitet", rekao je Obama ranije na tiskovnoj konferenciji.

Rusija niječe da šalje oružje i vojnike na istok Ukrajine, rusofono područje u kojem je secesionistička pobuna većinskog proruskog stanovništva počela u travnju i dosad odnijela više od 2.600 života u tom sukobu što je izazvao najveću krizu u odnosima Rusije i Zapada od završetka Hladnog rata.

U svome je govoru Obama pozvao europske države da povećaju izdvajanja za troškove zajedničke obrane, jer samo četiri od 28 članica Saveza izdvajaju dva posto BDP-a za obranu. Osim Sjedinjenih Država, Velike Britanije i Grčke to je i Estonija, što je također razlog zašto je upravo nju Obama odabrao za posjet prije početka summita.

Zabrinutost da bi se Rusija mogla proširiti prema Baltiku, gdje živi ruska zajednica, Obama je u govoru nastojao umiriti porukom da NATO neće oklijevati zaštititi jednu od svojih članica, čak i na periferiji Saveza.

"Bit ćemo ovdje za Estoniju. Bit ćemo i za Latviju. Bit ćemo za Litvu. Već ste jednom izgubili neovisnost. S NATO-om se takvo što više nikada neće dogoditi", poručio je Obama.

Obama je odbacio kritike da sankcije ne djeluju

U Latviji živi oko 26 posto Rusa, u Litvi manje od šest posto, a u Estoniji su oni četvrtina stanovništva.

Obama je odbacio kritike da europske i američke sankcije ne djeluju i ustvrdio da je Rusija već u recesiji i da trpi njezino gospodarstvo i njezina valuta, a kapital bježi iz zemlje.

Europska unija trebala bi u petak objaviti nove sankcije Moskvi, a očekuje se da i SAD donese slične mjere.

Na konferenciji za novinare održanoj tokom jednodnevnog posjeta Estoniji Obama je obećao da će se boriti protiv Islamske države (IS) sve dok ta teroristička skupina ne prestane biti sila na Bliskom istoku te da će tražiti pravdu za smrt američkog novinara Stevena Sotloffa.

Priznao je da će trebati vremena za uništenje sunitske radikalne skupine IS jer u Siriji je vakuum vlasti, a obilje je borbenih skupina izraslih u borbi iz Al Kaide u iračkom ratu. Zato treba stvoriti koalicije i to s lokalnim sunitskim zajednicama, rekao je Obama i poručio jasno: "Oni koji pogriješe nanoseći zlo Amerikancima naučit će lekciju jer mi nećemo zaboraviti, naša je ruka duga i pravda će biti zadovoljena".

---

WHO: Ukupna smrtnost od ebole 51 posto, umrlo je više od 1900 osoba

Foto: Hina

UKUPNA smrtnost od ebole dosad iznosi 51 posto, s time da je ona 41 posto u Sijera Leoneu a 66 posto u Gvineji, priopćila je u srijedu Svjetska zdravstvena organizacija.

Dužnosnici Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) objavili su da se više od 40 posto slučajeva zaraze ebolom u zapadnoj Africi, gdje je epidemija i počela, pojavilo o posljednjih 21 dan, što je još jedan pokazatelj činjenice da se zaraza širi brže od napora da je se stavi pod kontrolu.

Izbijanje epidemije ebole u Demokratskoj Republici Kongu nije povezano s epidemijom u zapadnoj Africi, rekla je novinarima glavna direktorica WHO Margaret Chan.

Ona je pohvalila Sjedinjene Države kao "vrlo snažnu potporu" u borbi protiv ebole.

U prošlotjednoj analizi WHO je kazao da bi epidemija ebole mogla pogoditi više od 20,000 ljudi i proširiti se na deset zemalja

Više od 1.900 mrtvih od ebole u zapadnoj Africi

Epidemija ebole u zapadnoj Africi usmrtila je više od 1.900 ljudi od 3.500 potvrđenih slučajeva zaraze, rekla je u srijedu u Washingtonu glavna direktorica Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) Margaret Chan.

"Prema posljednjoj bilanci od ovog tjedna, izvještavamo o 3.500 potvrđenih slučajeva zaraze u Gvineji, Sijera Leoneu i Liberiji i više od 1.900 mrtvih" rekla je dr. Chan i dodala da epidemija napreduje.

Ti podaci ukazuju na jako ubrzanje smrtnosti jer je prošlog tjedna WHO izvijestio o 1.552 smrtna slučaja od 3.069 potvrđenih zaraza.

Broj mrtvih u toj epidemiji bez presedana od pojave virusa 1976. nadilazi ukupan broj smrtnih ishoda u svim prethodnim pojavama zaraze.

Na konferenciji za novinare Chan je rekla da se nada da će prenošenje ebole međunarodnom akcijom biti zaustavljeno za između 6 i 9 mjeseci.

Navodeći smjernice WHO-a za suzbijanje epidemije, otkrivene prošlog tjedna, ona je objasnila da u tri zemlje gdje je epidemija najintenzivnija (Gvineja, Liberija, Sijera Leone) organizacija želi usporiti napredovanje zaraze za tri mjeseca.

"Uz koordinirani međunarodni odgovor, mobilizaciju sredstava i dolazak tehničkih stručnjaka, nadamo se zaustaviti svako prenošenje za između šest i devet mjeseci", dodala je.

Ona je precizirala da u Senegalu i DR Kongu, gdje su zabilježeni izolirani slučajevi ebole, žele zaustaviti prenošenje bolesti u roku od osam tjedana.

Ti slučajevi nisu povezani s epidemijom koja bjesni u tri zemlje zapadne Afrike.

---

Preuzeto sa portala INDEX.HR

---

06.05.2024

Novinarska udruženja osudila zatvaranje Al Jazeere u Izraelu

Macron: Izraelske operacije u Gazi moraju prestati

Trump usporedio Bidenovu administraciju s Gestapom

Upozorenje obavještajaca: Rusija planira sabotaže diljem Europe

Panamci biraju novog predsjednika

U bunaru u Meksiku nađena 4 tijela. Troje pripada nestalim turistima

05.05.2024

Ruski bombarder Su-25 srušen iznad istočne Ukrajine, kaže Zelenski

Američka policija uz pomoć krvi s posteljine riješila ubojstvo iz 1966.

Sin pakistanskih migranata ostaje na čelu Londona

Rusija raspisala tjeralicu za Zelenskim. Oglasila se Ukrajina

Na ulici premlatili Scholzovog kandidata, stižu žestoke reakcije

Svađa između Španjolske i Argentine. Sve počelo optužbom da se predsjednik drogira

04.05.2024

Konačno riješeno ubojstvo zbog kojeg su zahladili odnosi između Kanade i Indije

Gruzijski premijer Amerikancima: Ja vama nisam prigovarao zbog policijske brutalnosti

Hamasovci stižu u Kairo. Čeka se njihov odgovor na prijedlog Izraela

Mislili da ga je Hamas oteo s festivala u pustinji. Tijelo mu je sad nađeno u Izraelu

Medvedev "zahvalio" Švicarskoj: Hvala ti, zemljo sira i satova

Rusi: Ukrajinci spremaju napad na Krimski most, Zapad pomaže. Osveta će biti razorna
03.05.2024

Turska obustavila svu trgovinu s Izraelom

BBC: Netanyahu i izraelski vrh strahuju da ih čeka Haški sud

Iznenada umro još jedan zviždač koji je govorio o problemima s Boeingom

Ukrajinci će prvi put od početka rata pokopati svoje vojnike u zajedničkoj grobnici

Biden: Zašto Japan ima probleme? Zato što su ksenofobni
02.05.2024

Kolumbijski predsjednik: Prekidamo diplomatske odnose s Izraelom

Deseci tisuća ljudi na prosvjedima po Francuskoj tražili veće plaće i mir

Bivši kazahstanski ministar ubio suprugu (31). Tukao ju do smrti u restoranu

Britanija počela pritvarati migrante koji će biti deportirani u Ruandu

Obilne poplave u glavnom gradu Turske, očekuje se još kiše
01.05.2024

Ukrajinci priznali da su se povukli iz više sela. Javio se Zelenski

Objavljeni detalji mirovnog sporazuma između Rusije i Ukrajine. Nikad nije potpisan

SAD na korak bliže dekriminalizaciji marihuane

Dešifriran drevni tekst. U njemu piše gdje je točno pokopan Platon

U Kijevu ruše spomenik koji slavi bliskost Rusije i Ukrajine

Češka diže dob za odlazak u mirovinu
30.04.2024

U Sjevernoj Karolini upucano više policajaca, tri su ubijena? Osumnjičenik mrtav

Von der Leyen napala europsku krajnju desnicu: Riješite se Putinove propagande

SAD: Pet izraelskih jedinica je kršilo ljudska prava. Nastavljamo im prodavati oružje

Za FBI je najtraženiji bjegunac. On tvrdi da oslobađa Haiti

Autobus u Peruu pao u provaliju, završio u rijeci. Najmanje 23 mrtvih

Rođena je i odrasla u Ukrajini, ali je u Kongresu bila protiv slanja milijardi Kijevu

29.04.2024

Biden razgovarao s Netanyahuom. "Ponovio je svoj stav o invaziji na Rafah"

Može li novo oružje promijeniti stanje u Ukrajini? Analitičar: Čuje se puno gluposti

Zelenski opet tražio bržu dostavu Patriota, ali i pristup Ukrajine EU i NATO-u

Macron iznio novu ideju o francuskom nuklearnom oružju. Napale ga desnica i ljevica

Ukrajinski general: Naša vojska je izgubila položaje na istoku zemlje

Bijela kuća: Izrael nas je pristao saslušati prije invazije na Rafah
28.04.2024

Rusi masovno nadiru, Ukrajinci očajni, stiže moćno oružje. Slijedi ogromna bitka

Glasnogovornik Kremlja o primirju: Putinovo stajalište je dobro poznato

U Njemačkoj počinje ogroman sudski postupak skupini koja je planirala državni udar

Kina uvela drastične promjene u vojsku

Rusi šalju pojačanje za proboj ključne točke u Ukrajini. Situacija za Kijev je očajna

Rusi: U 7 dana izveli smo 35 napada Kinžalima. Gađali smo i grupe plaćenika
27.04.2024

Šestogodišnji dječak s autizmom nestao u Njemačkoj, traži ga 200 vojnika

Boeing u SAD-u prisilno sletio nakon što je otpao komad aviona

SAD najavio novih 6 milijardi dolara za vojnu pomoć Ukrajini

Buckinghamska palača: Kralj Charles vraća se kraljevskim dužnostima

Kijev evakuira dvije bolnice zbog optužbi šefa bjeloruske sigurnosne službe

Crnac u Ohiju umro nakon što mu je policajac klečao na vratu: "Novi George Floyd"

26.04.2024

SAD u blizini Gaze gradi privremenu luku za slanje humanitarne pomoći

Masovni proboj Rusa, ukrajinska brigada se raspala. Prijeti kolaps cijele linije

Ukrajinski ministar ponudio ostavku, optužen je za korupciju

Detalji brutalnog ubojstva Hrvata u Irskoj. Prijatelj opisao napad, uhićena trojica

Održana komemoracija za humanitarne radnike ubijene u Gazi

Danci: Švicarska firma iz optužnice protiv Mamića prebacivala milijune Bellabeatu
25.04.2024

U Makedoniji su predsjednički izbori, vodi oporbena desničarska kandidatkinja

Putovnice vojno sposobnim muškarcima izdavat će se samo u Ukrajini

Fico gasi slovačku televiziju i pretvara je u novu

Biden prijeti zabranom TikToka. I dalje ga koristi

Biden je potajno poslao Ukrajini moćne projektile. Već su izveli žestok udar na Ruse

Ide li Plenković u Bruxelles? Sunčana Glavak: Neće on nigdje
24.04.2024

Penava: Upozoravam Plenkovića - ne prelazi tu crtu, imat ćemo druge scenarije

Uhićen najbliži Šojguov suradnik. Sumnja se da je primio mito

Otkrivene masovne grobnice kod bolnica u Gazi

Američki Senat odobrio glasanje o vojnoj pomoći Ukrajini, moguća odluka već noćas

Hezbolah dronovima napao sjever Izraela

Rusija upozorila Zapad. "Riskirate direktan vojni sukob s nama"
23.04.2024

Tajvan uzdrmala serija potresa. Najjači bio 6.3

Zelenski: Zahvalan sam Joeu Bidenu na njegovoj nepokolebljivoj podršci Ukrajini

Palestinski dužnosnik: U zadnja 3 dana ekshumirana su 283 tijela iz masovne grobnice

State Department: Rat u Pojasu Gaz je značajno narušio stanje ljudskih prava

Ukrajini bi trebali stići moćni ATACMS-i. Trump je upravo doživio prvi veliki poraz

Tužitelj: Trump se podmićivanjem pornoglumice uplitao u izbore 2016.

22.04.2024

Ukrajina: Pogodili smo ruski spasilački brod na Krimu

Zapovjednik izraelske vojske odobrio je nastavak ofenzive u Gazi

Prosvjedi u Španjolskoj protiv rata u Gazi. "Izrael ubija, Europa sponzorira"

Čuli ste za povremeni post? Iznenađujuće mijenja tijelo

Netanyahu: Zadat ćemo nove teške udarce Hamasu

Donji dom američkog Kongresa izglasao zabranu TikToka. "Gazi se sloboda govora"
21.04.2024

Zelenski: Hvala SAD-u na novoj pomoći. Rusija: To će uništiti Ukrajinu

Amerika izglasala pomoć Ukrajini. Ovo bi moglo promijeniti tijek rata

SAD spriječio ulazak Palestine u UN. Palestinski predsjednik: Guraju nas prema kaosu

Erdogan se sastao s vođom Hamasa i pozvao Palestince na jedinstvo protiv Izraela

Izrael srušio projektile izvan atmosfere. Je li to početak rata u svemiru?

Veliki ukrajinski napad dronovima na Rusiju. Pogođeno skladište goriva i trafostanice
20.04.2024

Čovjek se zapalio pred sudnicom u New Yorku gdje traje suđenje Trumpu

Izrael: U Pojas Gaze je došlo 276 kamiona s pomoći

Scholz: Rat u Ukrajini mogao bi potrajati još nekoliko godina