Umjesto Južnog toka, Rusija spremna pregovarati o drugim opcijama
Umjesto Južnog toka, Rusija spremna pregovarati o drugim opcijama
Foto: Gazprom
RUSIJA je spremna pregovarati s nekim zemljama koje su bile dio napuštenog projekta Južni tok kako bi ih eventualno uključila u novi projekt, rekao je u srijedu navečer veleposlanik Rusije pri EU-u Vladimir Čižov.
"Sigurno je da je ruska strana spremna pregovarati s tim zemljama o tome što trebamo napraviti i kako izaći iz ove situacije", rekao je taj diplomat a prenosi agencija Ria Novosti. Čižov je ipak isključio bilo kakve pregovore s Bugarskom, ocijenivši da se ne radi o vjerodostojnoj zemlji.
Srbiju, Mađarsku i Austriju diplomat navodi među zemljama s kojima bi Rusija mogla pregovarati o novim opcijama, dva dana nakon što je najavila da ukida projekt Južni tok, što je opravdala odbijanjem Bugarske da dopusti prolaz plinovoda preko svog teritorija.
Istog dana kada je najavljeno da se odustaje od Južnog toka, Putin je u Ankari najavio da je Rusija spremna izgraditi plinski centar na tursko-grčkoj granici kako bi Europu opskrbljivala plinom kao naknadom za gubitak Južnog toka.
Čižov je kazao da bi se iz turskog čvora ogranci plinovoda mogli razvući u svim smjerovima i da to ne bi bilo lošije od Južnog toka.
Tisuće ispratilo hrabru Njemicu: Ubijena jer je tinejdžerice spasila od nasilnika
Tisuće ispratilo hrabru Njemicu: Ubijena jer je tinejdžerice spasila od nasilnika
Screenshot: YouTube
TISUĆE ljudi okupile su se u njemačkom gradiću Wachtersbachu na posljednjem ispraćaju 23-godišnje žene ubijene u bezumnom činu nasilja nakon što je spasila dvije tinejdžerice od zlostavljanja.
Studentica Tugce Albayrak, Njemica turskog podrijetla, 15. studenoga zaštitila je dvije djevojke od zlostavljanja skupine mladića u zahodu restoranu McDonald'sa u Offenbachu. Privukla je pažnju ostalih gostiju i uz njihovu pomoć uspjela otjerati zlostavljače.
Pola sata kasnije na parkiralištu jedan od njih udario ju je tupim predmetom u glavu. Od siline udarca pala je na pločnik i u komu.
Prevezena je bolnicu u Offenbachu, a kako se vijest širila, prvo stotine, a poslije hiljade ljudi svijećama bdjeli su za nju ispred bolnice.
"Tugce je iskazala građansku hrabrost. Mi joj iskazujemo poštovanje", pisalo je na porukama ispred bolnice.
Liječnici su nakon velike borbe za njezin život ipak morali proglasiti moždanu smrt. S odobrenjem obitelji, aparati za održavanje na životu isključeni su 28. studenoga na njezin 23. rođendan. Više od 1500 ljudi nijemo je stajalo ispred bolnice toga dana.
Vijest o njezinoj smrti šokirala je Njemačku gdje je ulično nasilje rjeđe nego u drugim europskim državama. Tisuće poruka priznanja i sućuti pristigle su, i još pristižu, društvenim mrežama.
Peticiju da se Tugce Albayrak dodijeli najviše njemačko civilno odličje dosad je potpisalo više od 160 hiljada ljudi. Njemački predsjednik Joachim Gauck nazvao ju je "uzorom svima, primjerom izuzetne hrabrosti i moralne veličine, koja je zaslužila zahvalnost i poštovanje sviju nas".
Njezin ubojica je uhapšen. Njemački mediji u skladu sa zakonom ne navode njegovo ime, ali pišu da se radi o 18-godišnjaku iz Srbije.
Zima ne pita: Ukrajina plaća prvu ratu za ruski plin, Moskva ima 48 sati da "odvrne ventile"
Zima ne pita: Ukrajina plaća prvu ratu za ruski plin, Moskva ima 48 sati da "odvrne ventile"
Foto: FAH
UKRAJINA će danas i sutra unaprijed platiti iznos za milijardu prostornih metara ruskog plina, rekao je ukrajinski ministar za energiju Volodimir Demčišin.
Rusija je u lipnju prekinula dotok plina Ukrajini zbog spora oko njegove cijene i otad zahtijeva da Kijev unaprijed plati za sve buduće količine, no vlasti u Kijevu dosad nisu naručivale novi plin zbog sukoba s proruskim separatistima na istoku zemlje, ali ih je dolazak snažne zime sada na to primorao.
"Uplatit ćemo danas ili sutra, nadam se danas... Počeli smo snažnije crpiti postojeće pričuve plina", rekao je Demčišin.
Državna tvrtka za distribuciju plina Ukrtransgaz priopćila je da su se od početka sezone grijanja u oktobaru do 1. prosinca pričuve plina u Ukrajini smanjile za oko 17 posto, na 13,9 milijardi prostornih metara.
Po uvjetima sporazuma iz oktobara, Rusija mora obnoviti dotok plina Ukrajini u roku od 48 sati nakon uplate.
Europska agencija za lijekove: Nema dokaza da je cjepivo protiv gripe uzrok smrti u Italiji
Europska agencija za lijekove: Nema dokaza da je cjepivo protiv gripe uzrok smrti u Italiji
Ilustracija: Arhiva
NEMA dokaza da je cjepivo protiv sezonske gripe koje laboratorij Novartis proizvodi pod nazivom Fluad, uzrok nekoliko smrti u Italiji, priopćila je u srijedu Europska agencija za lijekove (EMA) pošto je "iz opreza" povukla pošiljke tog cjepiva.
Povjerenstvo za procjenu rizika na području farmakovigilancije (PRAC) EMA-e, zaključilo je nakon proučavanja prijavljenih slučajeva, da ne postoji dokaz da je davanje Novartisova cjepiva Fluada prouzročilo teške neželjene pojave, pa i smrt nekoliko ljudi u Italiji, ističe EMA.
Informacija o tim smrtnim slučajevima potaknula je talijansku farmakološku agenciju (AIFA) da 27. studenoga, pošto su preminule četiri osobe, "iz opreza" povuče dvije pošiljke cjepiva Fluada.
Agencije su u nedjelju prenijele da je broj osoba umrlih u Italiji nakon što su primili cjepivo protiv gripe tvrtke Novartis porastao na 13.
Nije potrebno dizati paniku
Talijanska medicinska agencija (AIFA) tada je upozorila da nije potrebno dizati paniku i naglasila da još uvijek nema dokaza da je cjepivo Fluad koje proizvodi švicarska tvrtka odgovorno za te smrti.
Fluad se koristi od 1997. i dosad su ga bez posljedica primili deseci milijuna ljudi. Koristi se za cijepljenje osoba iznad 65 godina, napose onih koji boluju od nekoliko kroničnih bolesti i imaju povišen rizik od zdravstvenih komplikacija. Fluad je odobren u nekim europskim zemljama, a osim Italije, kamo je distribuirano oko 4 milijuna doza tog cjepiva, koristi se u ovogodišnjoj sezoni protiv gripe u Austriji, Njemačkoj i Španjolskoj, dodaje EMA.
Gripa može prouzročiti ozbiljne bolesti i smrt, napose kod starijih i pacijenata koji pate od kroničnih bolesti, podsjeća agencija.
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) ocjenjuje da su epidemije gripe u svijetu na godišnjoj razini odgovorne za tri do pet milijuna slučajeva teških bolesti i za 250.000 do 500.000 umrlih. Najdjelotvornije sredstvo za zaštitu od bolesti i od ozbiljnih komplikacija jest cijepljenje, dodaje EMA.
WMO: 2014. na putu da bude najtoplija u povijesti
WMO: 2014. na putu da bude najtoplija u povijesti
Foto: Google Maps
ZBOG rekordno visokih temperatura oceana, 2014. će biti ili najtoplija ili među najtoplijim godinama u povijesti, još jednom potvrđujući dugotrajni trend globalnog zatopljenja, objavila je u srijedu Svjetska meteorološka organizacija (WMO) u trenucima dok u Limi traje konferencija o borbi protiv klimatskih promjena.
Uzimajući u obzir i ovu godinu, 14 od 15 najtoplijih godina ikada bile su u 21. stoljeću.
"Globalno zatopljenje ne poznaje predah", poručio je u pisanoj izjavi glavni tajnik WMO-a Michel Jarraud. "Ove je godine osobito neuobičajen i uznemirujuć podatak o visokim temperaturama na golemim površinama oceana".
WMO je istaknuo da su prosječne temperature površine mora u 2014. bile rekordno visoke, dok je na kopnu među ekstreme ubrojio poplave u Bangladešu i Velikoj Britaniji i suše u Kini i Kaliforniji.
"Visoke temperature mora, zajedno s drugim čimbenicima, pridonijele su iznimno obilnim oborinama i poplavama u mnogim zemljama i ekstremnim sušama u drugim", naglasio je WMO.
Ozbiljna mjerenja od 19. stoljeća
"2014. je na putu da bude jedna od najtoplijih, ako ne i najtoplija, godina ikada", ocjena je koju ta organizacija temelji na prosjeku temperatura od siječnja do oktobara. Ozbiljna mjerenja temperature u svijetu se provode od polovice 19. stoljeća.
Budu li temperature i u ostatku godine podjednako više od normalnih, "2014. će vjerojatno biti najtoplija godina u povijesti, ispred 2010., 2005. i 1998.", ocjena je WMO-a, uz napomenu da je prosječna temperatura u prvih deset mjeseci 2014. na kopnu i na moru bila za 0,57 stupnjeva Celzija viša od prosječnih 14 stupnjeva Celzijusa u razdoblju od 1961. do 1990.
Konferencija koja u glavnom gradu Perua traje od 1. do 12. prosinca trebala bi kroz pregovore predstavnika 195 zemalja i mnogobrojnih svjetskih organizacija dogovoriti uvjete za smanjenje stakleničkih plinova koji bi trebali biti službeno obuhvaćeni globalnim sporazumom o klimi, čije je potpisivanje predviđeno za godinu dana u Parizu.
Hernadija sud u Mađarskoj oslobodio krivnje za pronevjeru u slučaju Ina-MOL
Hernadija sud u Mađarskoj oslobodio krivnje za pronevjeru u slučaju Ina-MOL
Foto: Hina
PRIZIVNI sud u Budimpešti potvrdio je u srijedu odluku redovnog suda o oslobađanju predsjednika Uprave i glavnog izvršnog direktora MOL-a Zsolta Hernadija od optužbi za pronevjeru i druga kaznena djela.
Tužbu protiv Hernadija u prosincu prošle godine podnijela je privatna osoba - bivši zaposlenica i dioničarka MOL-a Ilona Banhegyi. Ona je podnijela tužbu zbog gubitka vrijednosti udjela u MOL-ovim dionicama do kojeg je došlo zbog neprikladnog i nezakonitog ponašanja povezanog s MOL-ovim preuzimanjem upravljačkih prava nad Inom. Slučaj je bio preuzeo nadležni Županijski sud u Budimpešti i Hernadija nepravomoćno oslobodio u svibnju.
Banhegyi, bivša šefica pravne službe MOL-a, ustvrdila je da je izgubila 78.500 eura zbog urušavanja cijena MOL-ovih dionica nakon objave da je Hernadi podmitio bivšeg hrvatskog premijera Ivu Sanadera kako bi stekao upravljačka prava u Ini.
Ona je pokrenula privatnu tužbu nakon što je odbijena tužba podnesena mađarskom javnom tužilaštvu.
Prema pravomoćnoj odluci Hernadi je oslobođen optužbe.
Vrdoljak ironičan: Baš me čudi da je oslobođen
Ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak u srijedu je tokom posjeta Podzemnom skladištu Plina Okoli ironično komentirao takvu odluku suda: "Baš me čudi da je oslobođen". Dodao je da je fokusiran na pregovore s MOL-om oko Ine i na arbitražu.
Hernadijev odvjetnik Peter Zamecsnik izjavio je u svibnju, nakon objave nepravomoćne presude, da bi istovjetna pravomoćna odluka mogla prisiliti vlasti u Hrvatskoj da odbace optužnicu protiv Hernadija za korupciju.
Uskok je 2013. podignuo optužnicu protiv predsjednika Uprave MOL-a Zsolta Hernadija, kojega tereti da je bivšem hrvatskom premijeru Ivi Sanaderu dao 10 milijuna eura mita kako bi mađarskoj naftnoj kompaniji prepustio upravljačka prava u Ini.
Bivši stražar iz Auschwitza koji živi u Osijeku ostao bez 9000 kn američke socijalne pomoći
Bivši stražar iz Auschwitza koji živi u Osijeku ostao bez 9000 kn američke socijalne pomoći
AMERIČKI Predstavnički dom jednoglasno je u utorak usvojio prijedlog zakona koji će zabraniti isplatu naknada američkog socijalnog osiguranja bivšim nacistima, piše u srijedu izraelski list Haaretz.
Ta je mjera uslijedila nakon izvješća novinske agencije Associated Press krajem oktobara koja je otkrila u svojoj istrazi da su milijuni dolara plaćeni osumnjičenima za ratne zločine i bivšim stražarima SS-a.
Agencija je objavila da deseci osoba osumnjičenih za pripadnost ili suradnju s nacistima primaju naknadu američkog socijalnog osiguranja otkako su bili prisiljeni napustiti američko tlo. Riječ je o osobama čiji su postupci tokom Drugog svjetskog rata uzrokovali njihov prisilni odlazak iz SAD-a, ali nisu optužene za ratne zločine.
Za isplate socijalnih naknada tim osobama odgovorna je rupa u zakonu koja je omogućila američkom ministarstvu pravosuđa da osumnjičene naciste nagovori da napuste SAD.
Ako su to prihvatili, ili su jednostavno pobjegli prije protjerivanja, mogli su zadržati svoj status u sustavu socijalnog osiguranja, pokazali su poslije podaci dobiveni razgovorima i uvidom u pismohranu američke vlade.
Denzinger ostao bez devet hiljada kuna
Jedan od njih je i nekadašnji stražar iz Auschwitza Jakob Denzinger koji je 1989. bio primoran napustiti Ameriku nakon što se otkrila njegova nacistička prošlost i koji se odselio u Hrvatsku, u Osijek, gdje živi i danas, zahvaljujući i naknadi američkog socijalnog osiguranja od oko devet hiljada kuna mjesečno.
Sam Denzinger nije htio razgovarati s novinarima, ali je njegov sin Thomas Denzinger, koji živi u SAD-u, potvrdio da njegov otac prima američku naknadu, ustvrdivši da je i zaslužuje. "To ne plaćaju drugi ljudi iz svojeg džepa. On je godinama uplaćivao u sustav i zato ne bi trebali ništa oduzimati", rekao je mlađi Denzinger o namjerama američke vlade da ukine te isplate.
Na životu još najmanje četiri korisnika američkih isplata
Američko socijalno osiguranje odbilo je objaviti ukupan broj osumnjičenih nacista koji su primali ili još primaju američku naknadu, objasnivši da ta institucija ne prati podatke vezane isključivo uz nacističke slučajeve.
Američki mediji navode da su još na životu najmanje četiri korisnika američkih isplata. Uz Denzingera, spominju ime Martina Hartmanna, bivšeg stražara SS-a u njemačkom logoru Sachenhausen.
Židovske skupine pozdravile su ovaj potez Predstavničkog doma.
"Sada, kada su osumnjičeni nacisti deportirani ili su pobjegli iz SAD-a, vrijeme je da se usredotočimo na okončanje isplata bilo kakvih mogućih preostalih saveznih beneficija", rekao je Abraham Foxman, direktor Antidifamacijske lige sa sjedištem u SAD-u koji je preživio holokaust.
"Današnje glasovanje je svakako slučaj za koji se može reći bolje ikad nego nikad", istaknuo je.
