Aplikacija na mobitelu spasila engleskog taksista od lažne optužbe za silovanje
Foto: Guliver Image/Getty Images
ZANIMLJIV slučaj dogodio se u engleskom Nottinghamu, prenosi Daily Mail. Astria Berwick (27) optužila je taksista Mohammeda Asifa (34) za seksualno zlostavljanje. Na kraju je sama završila u zatvoru nakon što je Asif pomoću aplikacije na mobitelu dokazao da je nevin. Mobitelom je bilježio sve svoje vožnje jer mu je kamera u automobilu bila pokvarena.
Berwick je dobila zatvorsku kaznu od 16 mjeseci nakon što je priznala laž. Sudac ju je optužio zbog "nedopustivog ponašanja" jer je "iz nepoznatog razloga" izmislila cijelu priču.
Taksist je sudu rekao da je pokupio Berwick u centru Nottinghama oko 4 sata i 50 minuta ujutro 20. veljače te da mu se činila "pijanom, al ne previše". Dodao je da na samom putu do njene kuće nije bilo ničeg neobičnog. "Otvorila je vrata, zahvalila se dva puta, zatvorila vrata i odšetala." Nakon toga Berwick je nazvala policiju i prijavila seksualno zlostavljanje i napad nožem. Nekoliko sati poslije Asif je uhapšen. "Pomislio sam: 'O bože, pa nisam ništa učinio, zašto bi rekla tako nešto?'", potvrđuje Asif da je klonuo duhom u policijskoj postaji.
Ključan trenutak dogodio se netom prije početka vožnje. Dispečer je Asifa upozorio da njegova sljedeća mušterija zvuči pijano, pa je taksist odlučio snimiti mobitelom cijelu vožnju budući da mu kamera u automobilu nije radila.
Iako je snimka bila dovoljna da se obrani na sudu, Asif tvrdi da mu je od incidenta život puno teži: "Promijenila mi je život. Danas sam drugi čovjek, strah me je izaći na ulicu." Tek mjesec dana nakon razrješenja slučaja taksist je ponovno počeo raditi.
"Kada bih je ponovno sreo, iako to uopće ne želim, samo bih je upitao: Zašto?"
Oči svijeta zabrinuto uprte u Egipat: Vojska drži Morsija zatočenog, Mansour privremeni vođa!
OBJAVLJENA je snima privođenja egipatskog predsjednika Mohameda Morsija, državnim udarom svrgnutog s vlasti. Na snimci se vidi Morsi okružen vojnicima u kući punoj ljudi. Na njegovo mjesto privremeno je došao predsjednik Ustavnog suda Adly Mansour, koji je danas prisegnuo na tu dužnost. Diljem Egipta navodno je uhapšeno više od 400 ljudi.
U sukobima najmanje 14 poginulih
Najmanje 14 osoba poginulo je u srijedu u sukobima protestanata i Morsijevih pristaša u Egiptu, javlja Reuters. Osam ljudi stradalo je u sjevernom gradu Maras Matrouhu, a među njima su dva pripadnika vojske. Tri osobe poginule su u Aleksandriji, a oko 50 ih je ranjeno. Među poginulima je jedna žena, dok su druge dvije osobe smrtno stradale u Aleksandriji muškarci.
Dva policajca nalaze se među tri poginule osobe u gradu Minyja na jugu Egipta. Oko 14 osoba tamo je ranjeno. Ranjenih je bilo i u Fayomu kada su nepoznate osobe upale u urede stranke "Sloboda i pravda" te ih zapalili i opljačkali.
Vojska je predsjednika Mohameda Morsija s vlasti svrgnula tri dana nakon godišnjice izbora na tu dužnost. U Kairu je zavladalo slavlje, ali i zebnja od mogućeg građanskog rata. Vijest o svrgavanju Morsija koju je Egipćanima preko televizije objavio glasnogovornik vojske, hiljade na kairskom trgu Tahrir dočekale su s oduševljenjem.
Vojska je suspendirala i egipatski ustav, a prijelazno razdoblje do novih izbora nadgledat će predsjednik Ustavnog suda Adly Mansour. Egiptom će u prijelaznom razdoblju upravljati tehnička vlada do parlamentarnih izbora. Morsi je premješten u Ministarstvo obrane, gdje ga vojska drži zbog preventivnih razloga, doznaje France press.
U Kairu je intervencija vojske zapalila prosvjede. Protivnici Morsija i Muslimanskog bratstva okupili su se na slavnom trgu Tahrir, a njegovi pristaše na ostale lokacije u gradu. Najbrojniji su bili pred kairskim sveučilištem, gdje ih je pucnjevima u zrak vojska pokušala rastjerati.
Morsijev "pad" oporba na čelu s nobelovcem El Baradeijem dočekala je s olakšanjem, dok je diljem Kaira krenulo gašenje islamističkih medija i uhapšenja novinara. Ugašena je i televizija u vlasništvu Muslimanskog bratstva.
Vojska u Egiptu privodi političare i novinare bliske Muslimanskom bratstvu
Nakon što je vojska izvršila vojni udar u Egiptu, u blizini kuće predsjednika Morsija poduzete su opsežne mjere sigurnosti, a nikome nije dozvoljen pristup kući. Vojska privodi osobe povezane s Muslimanskim bratstvom.
Prema podacima do kojih su došli dopisnici agencije Anadolija, predsjednik izvršnog vijeća Muslimanskog bratstva Muhammed Bedi priveden je i nalazi se u kućnom pritvoru. Prema posljednjim podacima, Muhammed Bedi se nalazi u kućnom pritvoru u gradu Matruh na sjeveroistoku Egipta.
Vojska je privela i novinara televizije "En-Nas" Halida Abdullaha, koji je poznat kao veliki simpatizer Muslimanskog bratstva, i novinara televizije "Egipat 25" Nureddina Abdulhafıza.
Vojska je privela i u nepoznatom pravcu odvela i predsjednika Stranke slobode i pravde Muhammeda Saida el-Katanija i zamjenika predsjednika pokreta Muslimanskog bratstva Resada Beyumija.
Obama izrazio "duboku zabrinutost"
Američki predsjednik Barack Obama izrazio je "duboku zabrinutost" zbog odluke egipatske vojske da svrgne predsjednika Morsija s vlasti i suspendira egipatski ustav.
Obama je poručio je kako uloga vojske nakon državnog udara u Egiptu mora biti privremena, a civilna vlast treba biti uspostavljena u što kraćem mogućem roku. "Pozivam egipatsku vojsku da djeluje brzo i odgovorno kako bi u što kraćem periodu vlast, odnosno potpuni autoritet, bio predan jednoj civilnoj vladi izabranoj demokratskim putem", kazao je Obama.
Porukama i pozivima poput onih na suzdržavanje od uhapšenja Morsijevih pristalica, poštivanje prava na okupljanje, prava na pravedno suđenje na civilnim sudovima i zaštite prava naroda Egipta, Obama je uputio upozorenje kako "privremeno" preuzimanje vlasti u Egiptu od strane vojske ne bi bilo preokrenuto u jedan "krvavi period".
Najbolji temelj za trajnu stabilnost u Egiptu, prema Obaminim riječima, jest demokratski politički sustav u kojem će sudjelovati sve strane i sve političke stranke. Njegova upotreba termina kao što su "sekularisti, vjernici, civili, vojnici", šalje poruku kako simpatizeri Morsija u ovom periodu ne trebaju biti ostavljeni po strani.
Zasad je nepoznata odluka Obamine administracije u vezi s nastavkom vojne podrške Egiptu, ali prema Obaminim izjavama to će zavisiti od sljedećih koraka egipatske vojske.
Zbog nestabilne situacije u Kairu SAD iz veleposlanstva povlači većinu zaposlenih zajedno s njihovim obiteljima do daljnjega.
I Ban Ki-moon zabrinut zbog državnog udara u Egiptu: "Zabrinjavajuće je to što se vojska u jednoj zemlji upliće u državne poslove, civilna vlast u Egiptu mora što prije ojačati"
Glavni tajnik Ujedinjenih naroda Ban Ki-moon izrazio je zabrinutost zbog državnog udara u Egiptu, kojim je vojska svrgnula s vlasti predsjednika Morsija: "Zabrinjavajuće je to što se vojska u jednoj zemlji upliće u državne poslove, civilna vlast u Egiptu mora što prije ojačati".
U pisanom priopćenju glavnog tajnika UN-a navodi se kako će Ujedinjeni narodi nastaviti pružati podršku zahtjevima egipatskog naroda, prenosi agencija Anadolija. Ban Ki-moon je uputio poziv narodu Egipta na suzdržanost, dijalog i umjerenost od nasilja "u ovom osjetljivom periodu kroz koji prolazi njihova zemlja".
Također, naglasio je važnost sveobuhvatnog pristupa željama i zahtjevima egipatskog naroda, ali i ukazao na važnost poštivanja njihovih temeljnih prava, poput prava na slobodu izražavanja i okupljanje. Napomenuo je kako "cijeli svijet sad od Egipta očekuje korake u mirovnim okvirima te da se narod Egipta ujedini kako bi se mogao nositi sa svojim dubokim razlikama i zajedno proći kroz tranzicijski period".
Turska osudila vojni udar u Egiptu
Komisija za nadgledanje poštivanja ljudskih prava Velike narodne skupštine Republike Turske (TBMM) osudila je vojni udar u Egiptu, a osudu su podržali poslanici iz reda vladajuće Stranke pravde i razvoja (AK Parti), ali i opozicijskih stranaka CHP, MHP i BDP, prenosi agencija Anadolija.
Poslanici u TBMM naveli su u odluci o osudi vojnog udara u Egiptu kako su se u vojnim udarima koji su se događali širom svijeta kršila ljudska prava, događala pogubljenja, mučenja, privođenja i bespravna uhapšenja.
"Sve intervencije koje nisu u skladu s demokracijom, krše ljudska prava. Vojni udar kakav se dogodio u Egiptu i ranije smo viđali. Demokracija, vladavina prava i ljudska prava bacaju se pod noge. Neovlašteno uzurpirana vlast mora odmah biti vraćena narodu. Demokratske institucije i ljudi širom svijeta, koji se zalažu za ljudska prava trebali bi zauzeti jasan stav protiv ovakvih inicijativa. Komisija za nadgledanje poštivanja ljudskih prava Velike narodne skupštine Republike Turske osuđuje vojni udar u Egiptu. Želimo da se vlast što prije preda narodu i da se ovakve vojne inicijative više ne ponove", navodi se u priopćenju Komisije i ističe kako bi vlast koja je demokratski izabrana trebala biti promijenjena u skladu s važećim pravnim aktima.
Nevjerojatna glupost: Građevinske firme u Peruu srušile piramidu staru 4.000 godina
Screenshot: BBC
VLASTI u Peruu objavile su kako je uništena najstarija piramida ne jednoj od lokacija blizu glavnog grada Lime, javlja BBC.
Dvije građevinske firme odgovorne su za uništavanje piramide te će protiv njih biti podignute kriminalne tužbe. Arheolozi kažu da su odgovorni počinili nepopravljivu štetu.
Piramida je bila visoka šest metara, a nalazila se u kompleksu El Paraiso koji se sastojao od 12 piramida. Starost građevine procijenjena je na 4.000 godina.
Filipinska vojska ubila osam pobunjenika koji su zlostavljali seljane
Ilustracija: Guliver Image / Getty Images
FILIPINSKA vojska ubila je osam pobunjenika komunista nakon što su se seljani požalili da ih zlostavljaju, javlja AP.
Vojnici su nakon sukoba pronašli oružje, eksplozive i bacače granata u provinciji Sorsogon, jugoistočno od Manile. Seljani su se požalili da ih grupa pobunjenika ucjenjuje za novac i da im prijeti. Vojska Filipina nije pretrpjela žrtve.
Britanski europarlamentarac Farage "oprao" Hrvatsku: "Rasprodali su svoju zemlju!"
Screenshot: YouTube
BRITANSKI europarlamentarac Nigel Farage još je jednom dobro "oprao" hrvatske političare i sukobio se s HDZ-ovim Andrejem Plenkovićem koji je tako postao prvi hrvatski zastupnik koji je govorio na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta.
Nakon što je u svom obraćanju Farage osvrnuo na veliki problem s nezaposlenošću, posebice kod mladih i u zemljama poput Grčke i Španjolske, na red je došla i najnovija punopravna članica Europske unije - Hrvatska. Govoreći o "imperiju" EU, naglasio je kako je Hrvatska jedna "velika pobjeda EU" te dodao kako je u Hrvatskoj svega 22 posto građana glasalo na izborima za Europski parlament i kako među narodom nije bilo velike potpore ulasku Hrvatske u EU, ali je zato postojala velika podrška političara.
"Vaš imperij se upravo proširio! Imate Hrvatsku! Zabili ste svoju zastavu na hrvatsko tlo, naravno, ne zato što ste imali veliku potporu javnosti za to. Samo je 22 posto Hrvata je izašlo na izbore za EU parlament, ali zato je postojala velika potpora hrvatskih političara. O da, zapravo je premijer koji je pregovarao o ulasku, Ivo Sanader, lani osuđen na 10 godina zatvora zbog prodaje nacionalnog imetka, a u tome je imao potporu cijelog hrvatskog naroda, rasprodali su svoju zemlju! I to su napravili zbog vlastitih interesa, da bi dospjeli na veću pozornicu. Zemlja koja se 800 godina borila za svoju neovisnost, nakon 20 godina ju je predala ovim ljudima ispred nas", poručio je Farage.
Europarlamentarcima je poručio kako ne vide što se događa u velikim zemljama poput Francuske, Italije, Finske, Nizozemske i Velike Britanije te kako bi idući europski izbori mogli pokazati da je europski projekt reverzibilan i da mora biti "preokrenut" za dobrobit naroda Europe.
Prvi je Farageu zbog komentara o Hrvatskoj odgovorio francuski parlamentarac Joseph Daul Mep, koji ga je podsjetio kako je u Hrvatskoj održan referendum po pitanju ulaska u EU te kako moraju poštivati demokraciju i referendum, na što je Farage uzvratio kako je manje od 50 posto ljudi izašlo na taj referendum i kako treba zamijetiti da se euroskepticizam Hrvata "utišava" novcem iz europskih institucija.
Farageu je uzvratio i Plenković, kazavši kako su u Hrvatskoj postojale debate uoči referenduma te kako je on, kao čovjek koji do 2011. ni jednom nije bio u Hrvatskoj, pokušao "patronizirati raspravu i naš strateški cilj od 20 godina". "Savjetujem mu da se drži svog otoka Isle of Man (britanska porezna oaza u koju je svoj novac sakrio i Farage, op.a)", poručio je Plenković.
Putin potpisao kontroverzni zakon protiv homoseksualne propagande
Foto: Guliver image/Getty images
VLADIMIR PUTIN potpisao je kontroverzni zakon kojim se kažnjava promicanje homoseksualizma pred maloljetnicima.
Prema novom zakonu, za propagiranje netradicionalnih seksualnih odnosa pred maloljetnicima kazna iznosi od 100 do 125 eura za fizičku osobu. Osobi s javnim ovlastima prijeti kazna od 1000 do 1250 eura, a pravnim osobama od 20.000 do 25.000 eura.
Prema posljednjim istraživanjima, čak 88 posto Rusa podupire zabranu homoseksualne propagande, a 54 posto ih misli da homoseksualnost treba kazniti.
Merkel poručila kako ne smijemo stati s reformama: "Dobrodošla, Hrvatsko, u Europsku uniju"
Screenshot: YouTube
IAKO se na svečanoj proslavi ulaska Hrvatske u Europsku uniju neće pojaviti, njemačka kancelarka Angela Merkel jedna je od brojnih europskih političara koji su video porukama zaželjeli Hrvatskoj dobrodošlicu u europsku zajednicu naroda: "Dobrodošla, Hrvatsko, u Europsku uniju".
U svojoj je dvominutnoj poruci Merkel naglasila kako Hrvatska, koja od ponedjeljka 1. srpnja postaje 28. članicom EU, mora nastaviti s daljnjim reformama, posebice onima koje se odnose na pravnu sigurnost i korupciju. Istaknula je kako Hrvatska svjedoči da je put u EU dug, ali jednako tako smo i svjedoci da zemlje Zapadnog Balkana imaju europsku budućnost te da EU održava svoja obećanja.
Unatoč svemu, istaknula je Merkel, pred Hrvatskom su još brojni koraci na tom putu i s reformama sad ne smije stati. Među nužnim reformama koje je njemačka kancelarka nabrojila su i gospodarske reforme te reforme tržišta rada.
