Zavirite u olupinu Costa Concordije: Ovako velebni kruzer izgleda dvije i pol godine nakon tragedije
Zavirite u olupinu Costa Concordije: Ovako velebni kruzer izgleda dvije i pol godine nakon tragedije
Screenshot: YouTube
DVIJE i pol godine su prošle od potonuća luksuznog kruzera Costa Concordije - tragedije u kojoj su poginule 32 osobe. Kako nekoć velebni brod izgleda danas, može se vidjeti na podvodnoj snimci koju je objavila talijanska policija.
Prema najavi, olupina kruzera za desetak dana bi trebala biti otegljena od otočića Giglio, gdje se dogodila nesreća, prema Genovi, gdje će biti rastavljen.
Podsjetimo, kruzer dug 290 metara i težak 114.500 tona udario je u siječnju 2012. godine u stijene pred otočićem Giglio. "Kapetanu kukavici" Francescu Schettinu, koji je skrivio nesreću, a potom pobjegao s tonućeg broda, sudi se za ubojstva, uzrokovanje pomorske nesreće i napuštanje broda prije nego su svi putnici bili evakuirani.
U rujnu prošle godine tim radnika je uz pomoć dizalica uspio uspraviti prevrnuti kruzer. 19-satna operacije stajala je 600 milijuna eura.
"Krajnji cilj je svima začepiti usta": Novi val internetske cenzure u Rusiji
"Krajnji cilj je svima začepiti usta": Novi val internetske cenzure u Rusiji
Ilustracija: Shutterstock
RUSKI parlament je u petak izglasao zakon koji nalaže da internetske stranice koje pohranjuju podatke o ruskim građanima to čine unutar zemlje. To je potez za koji Kremlj tvrdi da je donesen u cilju zaštite podataka, dok kritičari vjeruju da se radi o napadu na društvene mreže.
Prema tom zakonu, sve internetske tvrtke će od 2016. morati ruske podatke prebaciti na servere u Rusiji, ili će na mreži biti blokirane, što će pogoditi društvene mreže sa sjedištem u SAD-u, poput Facebooka.
Kritičari tvrde da se radi o novom valu cenzure, no predsjednik Vladimir Putin, koji je internet nazvao "projektom CIA-e", tvrdi da se ne radi o ograničavanju slobode na internetu već zaštiti djece od neprimjerenih sadržaja.
"Cilj ovog zakona je stvoriti još jedan kvazipravni razlog za zatvaranje Facebooka, Twittera, YouTubea i svih drugih servisa", kazao je internetski stručnjak i bloger Anton Nossik.
"Krajnji cilj je svima začepiti usta, nametnuti cenzuru u zemlji i stvoriti ozračje u kojem internetsko poslovanje neće moći opstati i valjano funkcionirati", dodao je.
Putin, međutim, niječe postojanje namjere da se zabrane Facebook i Twitter. Kremlj je početkom godine usvojio zakon koji omogućuje blokiranje web stranica za koje se utvrdi da su ekstremističke pa su tako blokirane stranice kritičara Kremlja, poput Alekseja Navaljnog i Garija Kasparova.
Renzi: Europa pripada građanima, a ne njemačkim i talijanskim bankarima
Renzi: Europa pripada građanima, a ne njemačkim i talijanskim bankarima
Foto: Hina
EUROPA pripada svojim građanima, a ne njemačkim i talijanskim bankarima, rekao je u petak šef talijanske vlade Matteo Renzi u odgovoru na govor predsjednika njemačke središnje banke, kojeg je talijanski tisak ocijenio napadom na prezadužene zemlje. Renzi, čija zemlja ima ogroman državni dug, zalaže se za bolju iskorištavanje fleksibilnosti koju dozvoljavaju europska proračunska pravila, kako bi se pokrenula ulaganja u korist rasta.
Jens Weidmann, predsjednik Bundesbanke je u četvrtak podsjetio na potrebu reformi. Prema listu Sole 24 Ore, on je navodno dodao da "im je talijanski premijer rekao što mi moramo učiniti, ali produbljenje duga nije preduvjet za rast". "Zadatak Bundesbanke je jamčiti poštivanje ustavnih odrednica, a ne sudjelovati u talijanskoj političkoj raspravi", odvratio je Renzi na konferenciji za tisak nakon posjeta Europske komisije prigodom početka talijanskog predsjedanja EU.
"Poštujem rad Bundesbanke. Ako želi s nama razgovara dobrodošla je, ali na temelju načela da Europa pripada svojim građanima, a ne njemačkim ni talijanskim bankarima", dodao je socijaldemokratski čelnik.
Talijanski premijer je podsjetio da namjerava dubinski reformirati svoju zemlju, a njegovi suradnici govore o radikalnoj revoluciji radi promjene Italije. Renzi je podsjetio da je dao glas za kandidaturu demokršćanina Jean-Claude Junckera na mjestu predsjednika sljedeće europske komisije, ali samo zato jer je Italija uspjela postići da europski čelnici usvoje smjernice koje predviđaju fleksibilnost. Naglasio je da je uvjeren da će Juncker poštivati taj dokument.
Bugarska domaćin vojnih vježbi NATO-a u Crnom moru
Bugarska domaćin vojnih vježbi NATO-a u Crnom moru
Ilustracija: YouTube
BUGARSKA je u petak počela pomorske vojne vježbe u Crnom moru s ostalih šest zemalja NATO-a, uključujući i SAD, kako bi se, u svijetlu krize u Ukrajini, pokazala odlučnost Saveza u potpori svojim istočnoeuropskim članicama.
Bugarsko ministarstvo obrane je priopćilo da su 10-dnevni manevri, pod nazivom LAHOR 2014., pokrenuti u cilju jačanja solidarnosti unutar NATO-a i regionalne spremnosti iako su, kako se pojašnjava, bili predviđeni i prije nego je Rusija u ožujku anektirala ukrajinski Krim.
U "ratnim igrama", uz Bugarsku i SAD, sudjeluju brodovi iz Rumunjske, Turske, Grčke, Italije i Velike Britanije. U njima će sudjelovati više od 1000 bugarskih marinaca, 15 brodova i čamaca te po dva helikoptera i zrakoplova, a SAD će sudjelovati s jednim ratnim zrakoplovom i krstaricom s navođenim projektilima.
SAD je posljednjih mjeseci zaredao vojne vježbe s istočnoeuropskim članicama NATO-a, odgovarajući tako na sve tvrđi stav Rusije prema bivšim sovjetskim republikama.
Rusija oprostila Kubi 90 posto duga prema SSSR-u
Rusija oprostila Kubi 90 posto duga prema SSSR-u
Foto: Hina
DONJI dom Ruskog parlamenta ratificirao je u petak sporazum potpisan između Rusije i Kube kojim se predviđa poništenje 90 posto duga Havane prema bivšem SSSR-u, tjedan dana prije posjeta ruskog predsjednika Vladimira Putina.
Svrha puta ruskog predsjednika na Kubu je intenziviranje bilateralnih trgovinskih odnosa, Putin bi se trebao sastati s Fidelom Castrom koji je povukao s vlasti 2006. u korist brata Raula.
Sporazum potpisan između Moskve i Havane 25. oktobara 2013. predviđa poništenje 35,2 milijarde dolara duga i povrat oko 3,5 milijarde dolara tokom deset godina. Vraćeni novac će Rusija ponovo u potpunosti uložiti u kubansko gospodarstvo, predviđa taj tekst.
O tom se razgovaralo tokom posjeta premijera Dmitrija Medvedeva, ali nisu bile poznate pojedinosti povrata duga bivšem SSSR-u, koji je dugo sprječavao normalizaciju odnosa između Havane i njezinog bivšeg saveznika iz doba Hladnog rata.
"Nitko nije mislio da će taj dug ikada biti vraćen", naglasio je zastupnik Andrej Makarov iz stranke Ujedinjene Rusije.
U Njemačkoj uhapšen američki špijun?
U Njemačkoj uhapšen američki špijun?
Screenshot: YouTube
VJERUJE se da je muškarac uhapšen u Njemačkoj pod sumnjom za špijunažu zapravo dvostruki američki agent, objavili su u petak njemački vladini izbori u Berlinu, ali glasnogovornik kancelarke Angele Merkel nije htio komentirati cijeli slučaj.
Za hapšenje 31-godišnjega Nijemca saznalo se u četvrtak, kad su tužitelji objavili taj podatak, ali nisu rekli za koju je zemlju navodni špijun radio.
"Ne želim nagađati o kojoj se obavještajnoj službi radi", rekao je glasnogovornik Angele Merkel Steffen Seibert. "Kancelarka je tek jučer čula za taj slučaj", rekao je i dodao: "To je veoma ozbiljno pitanje".
Izvori su agenciji dpa rekli kako se sumnja da je jedan zaposlenik njemačke obavještajne službe BND odavao podatke o njemačkoj parlamentarnoj istrazi o američkoj špijunaži. Njemačka javna televizija i časopisi prvi su objavili moguću vezu s Amerikom.
Vlast u Berlinu u prošloj je godini uznemirena spoznajom da je američka Nacionalna sigurnosna agencija NSA elektronskim nadzorom pokrivala Njemačku, pa i da je navodno nadzirala kancelarkin mobitel, ali reakcija je zasad bila ograničena na diplomatske prosvjede.
Rekorderka među europskim čelnicima: Merkel po sedmi put putuje u Kinu
Rekorderka među europskim čelnicima: Merkel po sedmi put putuje u Kinu
Screenshot: YouTube
NJEMAČKA kancelarka Angela Merkel posjetit će Kinu ovoga vikenda, a njezini česti posjeti toj zemlji ukazuju na bliskost diplomatskih odnosa Berlina i Pekinga.
Nijedan sadašnji europski čelnik ne posjećuje Kinu tako često kao Merkel, kojoj ovo sedmi posjet otkako je na dužnosti kancelarke.
Američki predsjednik Barack Obama posjetio je Kinu samo jednom, 2009. godine.
Za Merkel, koja je na čelu njemačke vlade od 2005., uspostava ekstenzivnih diplomatskih odnosa između Kine i Njemačke središnje je pitanje. Učestalost uzajamnih posjeta dužnosnika dviju zemalja pokazuje da je taj osjećaj obostran.
Kina je ključno tržište za njemačke izvoznike, kao i ključni opskrbljivač Njemačke potrošačkom robom. Međutim, Njemačka se također pokazala u ulozi posrednika između Kine i SAD-a, čiji su azijski saveznici zabrinuti zbog rastuće moći Kine.
Kancelarkin posjet, koji počinje u nedjelju, kulminirat će u ponedjeljak političkim sastancima u Pekingu. Razgovarat će s kineskim premijerom Lijem Keqiangom, a nakon njega i s predsjednikom Xijem Jinpingom. Među temama razgovora bit će krize u Ukrajini, Siriji i Africi, sporovi oko nuklearnih ambicija Irana i Sjeverne Koreje te budućnost Afganistana.
