Mesić najbolje plaćeni predsjednik na Balkanu, Tadić predvodi "siromahe"
PREMA istraživanju koje je objavio Balkan Insight, hrvatski predsjednik Stjepan Mesić prima najveću predsjedničku plaću na Balkanu, dok predsjednik Kosova Fatmir Sejdiu ima najveća primanja u odnosu na ukupni BDP te zemlje.
Osim toga Sejdiu se s mjesečnim primanjima od 3.400 eura svrstao među predsjednike s najvišom plaćom, unatoč tome što Kosovo ima najmanji godišnji proračun u regiji.
Izvori Balkan Insighta u kosovskoj vladi potvrdili su visinu Sejdiuove plaće koju kosovski predsjednik prima od lipnja ove godine kada je u toj zemlji na snagu stupio kosovski Ustav. Prije toga Sejdiu je primao "svega" 2.612 eura. Glasnogovornik Sejdiuova ureda Xhavit Beqiri, potvrdio je da se predsjednik plaća povećala, ali na 3.100 eura. Beqiri pri tom tvrdi da kosovski predsjednik ne prima nikakve druge naknade iz kosovskog proračuna.
Sve da i Sejdiu ne prima 3.400 već "samo" 3.100 eura mjesečne plaće, to ga i dalje čini najbolje plaćenim šefom države u odnosu na njegove kolege u regiji, prvenstveno zbog činjenice da je Kosovo najsiromašnija država na Balkanu s godišnjim proračunom manjim od milijardu eura.
Tadić "najsiromašniji" predsjednik
Albanski predsjednik Bamir Tomi prima 2.100 eura, a njegov srpski kolega Boris Tadić iz državnog proračuna mjesečno dobiva 1.900 eura, piše Balkan Insight.
Među najslabije plaćenim predsjednicima su makedonski šef države Branko Crvenkovski s manje od 1.200 eura, a slijedi ga crnogorski predsjednik Filip Vujanović koji prima oko 1.300 eura.
Rumunjski predsjednik Traian Basescu prima manje od Sejdiua, odnosno s oko 2.500 eura drži "zlatnu sredinu" ljestvice najbolje plaćenih šefova balkanskih država. Spomenimo pri tom podatak da Rumunjska ima BDP pet puta veći od Kosova koji prema podacima Svjetske banke, iznosi manje od 1.500 eura po stanovniku. Istovremeno prosječna plaća javnog službenika kreće se u iznosu od oko 200 eura.
Mesić "na vrhu"
Balkan Insight navodi podatak da predsjednik Stjepan Mesić mjesečno prima oko 3.600 eura, te da u Hrvatskoj BDP po stanovniku iznosi oko 8.500 eura.
R.I.
Foto: Index/AFP
Dogovorena izgradnja mosta dugog 20 kilometara između Njemačke i Danske
NJEMAČKA i Danska potpisale su dogovor o gradnji 20-kilometarskog mosta preko Baltičkog mora, kojim bi se povezale te dvije zemlje. Time bi se uvelike poboljšao promet između Danske prijestolnice i Hamburga u Njemačkoj, prenosi BBC.
Radovi na tom projektu vrijednom 4.2 milijarde eura trebali bi započeti 2012. godine i završiti 2018. godine. Most će cestovno i željeznički povezivati Rodbyhavn, na danskom otoku Lollandu i Puttgarden, na njemačkom otoku Fehmarn.
Projekt će gotovo u potpunosti financirati Danska, dok će Njemačka platiti samo povezivanje postojećih cesta i željezničkih pravaca s tim mostom. Dogovor su jučer u Kopenhagenu potpisali njemački ministar prometa Wolfgang Tiefensee i njegova danska kolegica Carina Christensen.
"Ovo je najveći građevinski projekt u sjevernoj Europi. Kad širimo Europu, moramo isto tako graditi i mostove", kazao je Tiefensee.
Ipak, tom se projektu žestoko protive njemačke udruge za očuvanje okoliša. Oni su najavili mirne proteste blizu mjesta potpisivanja dogovora. Šestogodišnja gradnja tog mosta mogla bi dovesti u opasnost opstanak nekih 20 milijuna ptica koje nastanjuju obale Fehmarna, kazali su iz udruga za zaštitu okoliša.
K.S.
Foto: wikimedia.org
U Italiji uhapšen Vladimir Putin
DVA TALIJANSKA karabinjera u noći sa srijede na četvrtak u gradiću Riccioneu na jadranskoj obali uhapsili su kradljivca koji je uza sebe nosio ruske dokumente na ime Vladimir Putin.
Agencija Ansa javlja kako je lopov ukraden nakon što je danima krao odjeću posjetiteljima ovog turističkog naselja. Karabinjeri su kriminalca identificirali pregledavanjem snimki s nadzornih kamera. Ustanovljeno je da je lopov star tridesetak godina imao i pomagača koji još nije uhapšen, a karabinjeri su ostali posebno šokirani kad su shvatili da njihov sitni džepar ima isto ime i prezime kao ruski premijer.
J.C.
Kopija Supetra na Braču gradi se u Teksasu
GRAĐEVINSKI poduzetnik Jeffory Blackard za gradnju naselja u europskom stilu u Teksasu, inspiraciju je potražio u našem Supetru na Braču. Za centralni trg tog naselja, Blackard je odlučio napraviti kopiju trga Sv. marka u Veneciji, a čitav projekt trebao bi biti napravljen u teksaškom mjestu McKinney, prenosi Dallas Business Journal.
On neće pokušati napraviti kopiju bazilike Sv. Marka na istoimenom trgu, ali se nada da će taj njegov trg biti omiljeno okupljalište za stanovnike McKinneyja i posjetitelje. Buduće naselje Blackard je nazvao Adriatica, a njegov centralni trg zvat će se Trg Sv. Petra.
Kamen za izgradnju naselja Blackard nabavio je u istom kamenolomu koji je koristio i Michelangelo, a kako bi njegova kopija Supetra bila što vjernija, svaka tri tjedna putuje u Hrvatsku, piše Dallas Business Journal.
Gradnja u pet faza
Gradnja Adriatice imat će pet faza, a prva je započela ovaj tjedan i u nju je uključen dvorac na malom brežuljku s 2.790 četvornih metara uredskih prostora. Predviđen je, između ostalog i toranj sa zvonikom koji će biti sjedište Blackard Group Inc. Kao suradnika u gradnji stanova, koja počinje iduće godine, Blackard je angažirao Gary Schella, predsjednika tvrtke Innovative Custom Homes iz San Francisca.
"Biti će to pravo selo europskog tipa, s nevjerojatnim životnim stilom. Ljudi će moći prošetati do luke, restorana i trgovine, a umjesto tipičnoga općinskog bazena ovdje će bazen biti povezan s butik-hotelom, koji će nuditi hranu, pića, zabavu i wellness usluge", kazao je Blackard.
Hrvatski dužnosnici uključujući i zamjenika veleposlanika Marjana Gubića, 7. srpnja posjetili su mjesto mjesto na kojem će biti sagrađena Adriatica te je Gubić izrazio nadu kako će Teksašani ovim biti ohrabreni za posjet "originalu" na Braču. Dodao je da se nada i povećanju ulaganja u hrvatsku ekonomiju.
K.S.
Foto: Dallas Business Journal
Bivše sovjetske republike (ne) podržavaju Rusiju
RUSIJA je od svojih saveznika na sastanku šefova diplomacija CSTO dobila podršku u sukobu s Gruzijom, ali ne i priznanje odmetnutih gruzijskih oblasti.
Priopćenje koje su na današnjem sastanku usvojili ministri vanjskih poslova Organizacije Ugovora o kolektivnoj sigurnosti (CSTO) navodi kako se "podržava aktivna uloga Ruske Federacije u radu po pitanju mira i suradnje na Kavkazu".
Osim Rusije, članice CSTO su Armenija, Bjelorusija, Kirgistan, Kazahstan, Tadžikistan i Uzbekistan.
Ministri u priopćenju navode kako su "vrlo zabrinuti zbog vojne sile kojoj je Gruzija pribjegla u Južnoj Osetiji, a što je izazvalo povećanje broja žrtava, smrt ruskih mirovnjaka i ozbiljnu humanitarnu katastrofu". Priopćenje također tvrdi kako je "tragedija u Južnoj Osetiji pokazala svu opasnost povećanja vojnog potencijala u regiji Kavkaza i pokušaja nasilnog rješavanja sukoba".
Ministri vanjskih poslova su dogovorili da će zajednički pripremiti sporazum o europskoj sigurnosti - a čiji je inicijator Rusija - te se založili su se za očuvanje i razvoj ključnih dogovora u oblasti strateškog ofenzivnog naoružanja
Rusija, međutim, slično kao i na nedavnom samitu Šangajske organizacije za suradnju (SCO) u Dušanbeu, nije uspjela dobiti podršku šest bivših sovjetskih republika za odluku o priznanju nezavisnosti Južne Osetije i Abhazije. Osim Rusije, te dvije države je do sada priznala jedino Nikaragva.
Sastanak ministara članica CSTO, organizacije formirane 1992. godine, održan je u Moskvi uz predsjedanje ruskog ministra Sergeja Lavrova, koji je izrazio zadovoljstvo rezultatima sastanka. Sutra će se u Moskvi održati samit CSTO.
R.R.
