Merkel i Hollande poručuju Grčkoj: Novac za reforme! Obama: Grčka treba ostati u eurozoni
Merkel i Hollande poručuju Grčkoj: Novac za reforme! Obama: Grčka treba ostati u eurozoni
Foto: HINA
ČELNICI Francuske i Njemačke poručili su grčkoj vladi da vrata za pregovore s kreditorima ostaju otvorena, ali su je pozvali da brzo iznese nove prijedloge za dogovor "novac za reforme".
#Griechenland: Die Kanzlerin hat sich heute in Paris mit Präsident Hollande abgestimmt. Sie betonte: Zurzeit seien die Voraussetzungen für ein Hilfsprogramm nicht gegeben. Noch in dieser Woche müsse die griechische Regierung aufzeigen, wie es weitergehen soll. Denn: "Die Zeit drängt". Europa könne nur zusammenstehen, wenn jedes Land auch seine eigene Verantwortung wahrnehme.
"Vrata za razgovor su otvorena", rekao je francuski predsjednik Francois Hollande na zajedničkoj konferenciji za novinare s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel.
Hollande: The door is open to discussion....so that this wish to stay in the eurozone can be realised #Greece
Grčkog premijera Aleksisa Ciprasa pozvao je da brzo iznese "ozbiljne i vjerodostojne" prijedloge.
Merkel je rekla da nisu ispunjeni uvjeti za razgovor o programu koji uključuje stabilizacijski fond EU-a i pozvala Ciprasa da ponudi prijedloge ovoga tjedna.
#Merkel repeats line that last bailout offer was "a generous one". #Greece
"Jasno kažemo da vrata za razgovore ostaju otvorena i da u tom smislu treba razumjeti sutrašnji sastanak čelnika eurozone. Ali, u isto vrijeme kažemo da nisu ispunjeni uvjeti za početak pregovora o konkretnom programu Europskog stabilizacijskog mehanizma", rekla je Merkel.
Dvoje čelnika nastavit će razgovore za večerom. Hollande i Merkel zatražili su hitan sastanak čelnika eurozone u utorak u Bruxellesu na kojem će razgovarati o Grčkoj.
Bijela kuća: Grčka treba ostati u eurozoni
Bijela kuća je poručila kako bi grčki i europski političari trebali postići kompromis o grčkoj dužničkoj krizi koji bi omogućio ostanak te zemlje u eurozoni.
Glasnogovornik Bijele kuće Josh Earnest kazao je kako je u najboljem interesu Europe i SAD-a da se riješi grčka kriza.
Zrakoplov s Hammarskjoldom srušen 1961., tvrde svjedoci
Zrakoplov s Hammarskjoldom srušen 1961., tvrde svjedoci
Screenshot: Google Maps
ISTRAGA UN-a o padu zrakoplova 1961. u kojem je poginuo tadašnji glavni tajnik UN-a Dag Hammarskjold zaključila je da treba dodatno istražiti nove informacije koje upućuju da je zrakoplov oboren napadom ili prijetnjom iz zraka.
Hammarskjold, švedski političar koji je za drugog glavnog tajnika UN-a izabran 1953., poginuo je s još 15 osoba u Katangi, na teritoriju današnje Demokratske Republike Kongo. Zrakoplov je pao u bivšoj Sjevernoj Rodeziji, današnjoj Zambiji.
"Istraga je pronašla nove važne informacije koje ukazuju na zračni napad ili neku drugu vrstu prijetnje kao moguće uzroke pada", napisao je glavni tajnik UN-a Ban Ki-moon u pismu Općoj skupštini objavljenom u ponedjeljak.
Te nove informacije uključuju očevice koji kažu da su na nebu vidjeli više od jednog zrakoplova, da je Hammarskjoldov zrakoplov bio u plamenu prije nego što se srušio ili da je na njega pucao drugi zrakoplov.
Pojavila su se i dva muškarca koji su slušali ili čitali transkript razgovora putem radija u vezi s navodnim napadom na zrakoplov koji je doveo do njegova pada.
Postoje i nove informacije u vezi sa zračnim kapacitetima pokrajinske vlade Katange 1961. i sumnjama da je koristila strano vojno i paravojno osoblje.
Cipras traži ukidanje ograničenja prometa kapitala
Cipras traži ukidanje ograničenja prometa kapitala
Foto: FAH
GRČKI premijer Aleksis Cipras rekao je predsjedniku Europske središnje banke Mariju Draghiju tokom telefonskog razgovora u ponedjeljak kako treba hitno ukinuti ograničenja prometa kapitala u Grčkoj, objavio je vladin dužnosnik.
Dvojica čelnika također su razgovarala o stanju likvidnosti grčkih banaka, dodao je.
Grčke banke zatvorene su više od tjedan dana, koliko su na snazi i ograničenja podizanja gotovine na bankomatima, nakon što je vlada uvela ograničenja kretanja kapitala da bi spriječila kolaps bankarskog sustava.
Europska središnja banka (ECB) objavila je pak u ponedjeljak kako će zadržati sadašnju razinu hitne pomoći grčkim bankama za likvidnost, dok će uvjete za tu pomoć postrožiti u budućnosti.
"Upravno vijeće danas je odlučilo da zadrži razinu hitne pomoći za likvidnost (ELA) grčkim bankama određenu 26. lipnja 2015. nakon što je razmotrilo prijedlog grčke banke", navodi se u priopćenju ECB-a.
Ta se pomoć zadržava na razini od oko 90 milijarda eura. Grčka narodna banka zatražila je nakon referenduma u Grčkoj povećanje razine te pomoći.
Veliko slavlje na ulicama Atene: Grci rekli NE, Cipras poručio da je spreman za pregovore s EUUN izvijestio: 800 milijuna ljudi i dalje gladuje
UN izvijestio: 800 milijuna ljudi i dalje gladuje
Foto: HINA
OKO 800 milijuna ljudi još je gladno i živi u siromaštvu, unatoč tome što su UN-ovi milenijski razvojni ciljevi (MDGs) najuspješnije mjere za borbu protiv siromaštva u povijesti, objavio je UN u ponedjeljak.
Broj ljudi koji žive u ekstremnom siromaštvu s manje od 1,25 dolara dnevno se više nego prepolovio, na 836 milijuna s 1,9 milijarde 1990., navodi UN u izvješću u kojem se analiziraju rezultati osam razvojnih ciljeva iz Milenijske deklaracije iz 2000.
"Nakon tih dubokih i konzistentnih postignuća, znamo da se ekstremno siromaštvo može iskorijeniti u jednoj generaciji", rekao je glavni tajnik UN-a Ban Ki-moon u priopćenju.
iskorijeniti ekstremno siromaštvo do 2030.
"Milenijski ciljevi su iznimno pridonijeli tom napretku i pokazali nam da vlade, poslovna zajednica i civilno društvo mogu zajednički postići iznimne rezultate", dodao je.
No, napredak nije ujednačen po kontinentima i državama, upozorava UN i dodaje da se novi održivi plan razvoja treba usredotočiti na nejednakosti kako bi se poboljšao život najsiromašnijih i najranjivijih ljudi.
Svjetski čelnici trebali bi usvojiti niz novih razvojnih ciljeva poznatih kao Održivi razvojni ciljevi (SDGs) na UN-ovom summitu u rujnu kojima je cilj iskorijeniti ekstremno siromaštvo do 2030.
Peta nesreća ruskih vojnih aviona u mjesec dana, poginula oba pilota
Peta nesreća ruskih vojnih aviona u mjesec dana, poginula oba pilota
RUSKI vojni zrakoplov srušio se tokom probnog leta na istoku Rusije, pri čemu su poginula oba pilota, priopćilo je rusko Ministarstvo obrane.
U pitanju je bombarder Su-24, a nesreća se dogodila dok je avion polijetao sa aerodroma.
Ruska zračna flota u posljednjih je mjesec dana pretrpjela značajne gubitke, budući da je riječ o petoj sličnoj nesreći. U lipnju je došlo do prevrtanja bonbardera Su-34, Tu-95 sletio je s piste, a srušila su se i dva vojna zrakoplova tipa Mig-29, od kojih posljednji u petak.
Unatoč čestim nesrećama, ovo je prvi put da su piloti poginuli.
A što sad?
A što sad?
Foto: Guliver Image / Getty Images
NAKON što su grčki birači, njih 60 posto, na referendumu rekli "ne" štednji, mediji i komentatori diljem Europe bave se analizama koje se svode na jedno osnovno pitanje. Što će se dalje događati?
Precizan odgovor je nemoguće dati, zbog povećeg broja varijabli uključenih u čitavu priču oko grčke krize, ali konture najizglednijih scenarija polako se naziru. Činjenica oko koje se svi slažu glasi da je izlazak Grčke iz eurozone postao vrlo izgledna solucija.
Banke ovise o ECB-u
Prvi problem kojeg treba riješiti je situacija u grčkim bankama. One navodno raspolažu s tek oko 500 milijuna eura gotovine (drugim riječima oko 45 eura po stanovniku), te im je hitno potreban svježi kapital. Europska središnja banka (ECB), koja je u grčke banke već upumpala 89 milijardi eura, sutra će raspravljati o tome hoće li im ukinuti restrikcije (potpuno ili djelomično).
Ukoliko ECB odluči u potpunosti dignuti ruke od grčkih banaka, to će značiti da Grci moraju, barem privremeno, prijeći na neku drugu valutu. U početku će vlast unutarnje obveze vjerojatno kompenzirati tiskanjem zadužnica koje bi se zatim vrlo lako mogle pretvoriti u novu drahmu.
Vrijednost takve nove valute odmah bi se, doslovno preko noći, drastično sunovratila prema euru i ostalim utjecajnim svjetskim valutama. Grčko gospodarstvo bi tako oslabljena valuta sasvim sigurno dugoročno učinila konkurentnijim, profitirali bi izvoz i turizam, vjerojatno bi rasle i vanjske investicije. No, građani Grčke kratkoročno bi bili suočeni sa siromaštvom još gorim od sadašnjeg, a pritom treba uzeti u obzir da se radi o državi u kojoj je četvrtina stanovništva bez posla, što najviše pogađa mlade.
Pregovori na mrtvoj točki
Aleksis Cipras i njegova Vlada paralelno moraju voditi i drugu bitku, te sa svojim kreditorima iz Europske unije nastaviti pregovore o refinanciranju duga, koji se popeo iznad 340 milijuna eura. U tome će im zasigurno pomoći ostavka Janisa Varufakisa, s kojim ostali ministri financija Eurogrupe nisu uspjeli pronaći zajednički jezik, ali sada je pitanje je li Europa više uopće spremna na kompromis.
Svoje će stavove europski lideri usuglasiti na predstojećim sastancima Eurogrupe, a vrlo važan bit će i sastanak između Angele Merkel i Francoisa Hollandea koji se večeras treba održati u Parizu. Upravo francuski predsjednik i njemačka kancelarka predstavljaju dva radikalno suprotstavljena stava kad je u pitanju grčka kriza; Hollande se zalaže za nastavak pregovora i što skorije pronalaženje kompromisnog rješenja, dok Merkel odbija napraviti ikakav ustupak, te od Grka traži plaćanje kompletnih dugova koje su bivše vlade nagomilale.
Je li Cipras i dalje spreman popustiti?
Iz Eurogrupe već su poručili kako očekuju da Grci povuku prvi potez i dostave im svoja nova pregovaračka stajališta do utorka ujutro. Nadu da će se kakav-takav dogovor u konačnici postići budi prijedlog kojeg je Cipras poslao europskim liderima netom uoči referenduma, a u kojem je pristao na gotovo sve zahtjeve grčkih kreditora, ali uz uvjet da se mjere štednje uvode znatno sporijim tempom od onoga kojeg Europa traži, kako bi grčka vlast istovremeno imala vremena za uvođenje protumjera koje bi neutralizirale štetne učinke proračunskih rezova na gospodarsku aktivnost.
Upitno je, doduše, je li Cipras na takve ustupke i dalje spreman. Grčki je premijer, podsjećamo, i uoči i nakon referenduma ponavljao da mu glas protiv štednje osigurava komotniju pregovaračku poziciju pa nije nemoguće da će na koncu ipak ostati pri stavu - kojeg se djelomično već bio odrekao - da kreditori Grčkoj moraju oprostiti dio duga. Što bi uostalom, nakon studije MMF-a koji je zaključio da su grčki dugovi praktički nenaplativi, bilo i logično. Iako se trenutno ne čini izgledno.
Bez dogovora nema ni vraćanja dugova
Nepostizanje dogovora, koji podrazumijeva da bi jedna strana morala pristati na kompromis, opet bi značilo isti ishod kao i u slučaju da banke ostanu bez novca. Grčka bi morala napustiti eurozonu i vratiti se svojoj valuti. Već sada se javljaju zagovornici takvog pristupa, među kojima je i Nobelom nagrađeni ekonomist Paul Krugman, koji tvrde da je veća kontrola nad vlastitom monetarnom politikom upravo rješenje koje je Grčkoj dugoročno potrebno da se izvuče iz dugova.
Pritom je nužno imati i na umu da se dogovor, ukoliko ga bude, mora postići u naredna dva tjedna. Grčkoj 20. srpnja na naplatu stiže 3,5 milijardi eura koje moraju vratiti ECB-u. Taj dug (baš kao i sve buduće dugove) Grci mogu vratiti samo u slučaju da im iz Europe stigne nova financijska injekcija. Ukoliko se to ne dogodi, za očekivati je da će ECB u potpunosti odsjeći grčke banke od svježeg kapitala, a kolaps bankovnog sustava definitivno će značiti okončavanje pregovora, napuštanje eurozone i potpunu nemogućnost vraćanja dugova u skoroj budućnosti.
I Hrvatskoj vjerojatno skuplje zaduživanje
Fatalistička predviđanja govorila su i o mogućnosti potpunog urušavanja eurozone u slučaju tzv. Grexita. Za takav rasplet situacije, međutim, nema nikakvog realnog razloga. Pokazala su to već danas svjetska financijska tržišta, koja su nakon grčkog referenduma bilježila umjereni pad aktivnosti, a ni vrijednost eura nije drastično narušena.
Dodatno slabljenje grčkog gospodarstva direktno će se preliti tek na zemlje koje s Grcima ostvaruju gospodarsku razmjenu, a za očekivati je i da će porast nepovjerenja na financijskim tržištima osjetiti i ostatak zemalja europske periferije, među kojima je i Hrvatska. Takvim će se državama vjerojatno postati nešto teže zaduživati po povoljnim uvjetima. No, najveći udar pretrpjet će zapravo sami Grci koji su jučer, u osnovi, birali između siromaštva izazvanog proračunskom štednjom i siromaštva izazvanog gospodarskim kolapsom.
