13 godina života sa strašnim posljedicama rata: Za Iračane britansko izvještavanje ne donosi nikakvu promjenu
13 godina života sa strašnim posljedicama rata: Za Iračane britansko izvještavanje ne donosi nikakvu promjenu
Foto: FAH
IZVJEŠĆE o vojnom sudjelovanju Velike Britanije u Iraku uz Sjedinjene Države, ne mijenja ništa za Iračana, koji 13 godina žive s strašnim posljedicama tog rata.
Tri dana prije objave tog izvještavanja, u Bagdadu je u nedjelju izveden jedana od najgorih napada u Iraku od američko-britanske invazije 2003. U napadu na trgovački centar, za koji je odgovornost preuzela džihadistička skupina Islamska država (IS), ubijeno je najmanje 250 osoba.
Korijeni IS sežu do pobunjeničkih pokreta koji su se borili protiv američke okupacije nakon svrgavanja predsjednika Saddama Husseina i džihadistička skupina u svojim redovima ima i članove bivšeg režima.
Iračani ne drže do tog dokumenta koji je podigao veliku prašinu u Velikoj Britaniji i izvan nje. Izvješće donosi tešku bilansu akcije bivšeg britanskog premijera Tonyja Blaira koji je obećao bivšem američkom predsjedniku Georgeu W. Bushu da će biti uz njega bez obzira što se dogodi u Iraku.
Putin i Obama žele ojačati koordinaciju između Rusije i SAD-a u Siriji
Putin i Obama žele ojačati koordinaciju između Rusije i SAD-a u Siriji
Foto: Hina
RUSKI predsjednik Vladimir Putin i američki Barack Obama su u telefonskom razgovoru izjavili da su spremni ojačati vojnu koordinaciju između dviju zemalja u Siriji, objavio je Kremlj.
"Dvije strane su potvrdile da žele ojačati koordinaciju između ruskih i američkih snaga u Siriji", precizira Kremlj u priopćenju, ali ne navodi pojedinosti o obliku te koordinacije.
Putin je također pozvao svog američkog kolegu da pomogne u raskidu umjerene oporbe s terorističkim skupinama poput Fronte Al-Nusra, rečeno je.
Putin i Obama su naglasili važnost nastavka mirovnih pregovora pod okriljem UN-a. Dva kruga neizravnih međusirijskih mirovnih pregovora su održani od početka godine u Ženevi bez ikakvog napretka. Službe sigurnosti Sjedinjenih Država i Rusije već surađuju u Siriji i Moskva je već u lipnju pozvala na zajedničke odlučne akcije protiv Fronte Al-Nusra.
Sredinom svibnja je Rusija predložila Sjedinjenim Državama zajedničke udare na džihadističke skupine u Siriji, što je Washington odmah odbacio.
Američki državni tajnik John Kerry je u srijedu pozdravio 72-satno primirje koje je proglasio režim Damaska u Siriji, kako bi s Rusijom radio na njegovom pretvaranju u trajno primirje.
Terorist iz Pariza i Bruxellesa: 1000 džihadista kreće se Europom, policija i vojska ne mogu im ništa
Terorist iz Pariza i Bruxellesa: 1000 džihadista kreće se Europom, policija i vojska ne mogu im ništa
Foto: FAH
JEDAN od glavnih osumnjičenih za terorističke napad u Parizu i Bruxellesu, Mohamed Abrini, navodno je belgijskoj policiji priznao da je fotografirao nogometni stadion u Manchesteru. Novinari belgijske TV postaje VTM tvrde da su vidjeli snimke prvog ispitivanja nakon njegovog uhapšenja u travnju.
Prema Abrinijevom iskazu, ćelije iz Pariza i Bruxellesa su dio iste terorističke mreže. Abrini je od organizatora napada u Parizu u studenom prošle godine, Abdelhamida Abaaouda, dobio naredbe da preko Istanbula otputuje do Londona. U Birminghamu je preuzeo tri hiljade funti namijenjenih Abaaoudovom mlađem bratu, i vratio se u Pariz preko Manchestera. Usput je posjetio nogometni stadion i fotografirao ga.
Abrini je policiji rekao kako to nije imalo veze s planiranjem novih terorističkih akcija, i nije povezano s napadom na Stade de France, jedan od ciljeva terorista u Parizu. Ne zna se je li mu policija povjerovala.
"Abaaoud je počeo kao običan borac, ali toliko je napredovao da je došao do statusa emira. Kontrolirao je vojsku od 1000 ljudi koju su sačinjavali i borci iz Belgije i Francuske", kazao je Abrini.
Još je jedan od osumnjičenih za napad u Parizu u studenom prošle godine, Salah Abdeslam, u terorističkoj mreži je navodno imao puno važniju ulogu nego što se do sada sumnjalo.
Na pitanje kako je tokom bijega izbjegavao belgijsku policiju i vojsku, Abrini je odgovorio: "Sigurnosne mjere na granici nikada ne mogu zaustaviti napad."
Austrijski sud osudio Bošnjaka na deset godina zatvora za ratne zločine
Austrijski sud osudio Bošnjaka na deset godina zatvora za ratne zločine
Ilustracija: 123rf
JEDNOG Austrijanca bosanskog podrijetla (48) je austrijsko pravosuđe u srijedu osudilo na deset godina zatvora zbog sudjelovanja u napadu 1992. na jedno srpsko selo u Bosni i Hercegovini, tokom kojeg je ubijeno 16 civila.
Sud u Linzu je osudio Nermina Mujanovića na kraju procesa koji je počeo u prosincu. Njegov odvjetnik je rekao da namjerava uložiti priziv na presudu. Mujanović je proglašen krivim za ubojstva u selu Serdari kod Kotor Varoši na sjeverozapadu BiH gdje je 16 srpskih civila, među kojima i dvoje djece, ubijeno i nekoliko kuća zapaljeno, u rujnu 1992., nekoliko mjeseci nakon početka rata u BiH.
Četvorica bivših vojnika muslimanskih snaga Bosne i Hercegovine su već osuđeni zbog tih ubojstava na sudu BiH za ratne zločine 2014. i zatim 2015.
Sud u Linzu je saslušao tridesetak svjedoka, među kojima i dvije osobe koje su preživjele napad. Obrana je pokušala dovesti u pitanje vjerodostojnost nekih svjedočenja, uzevši u obzir godine koje su prošle od tih događaja.
U ratu u BiH ( 1992-1995) procjenjuje se da je poginulo oko 100.000 ljudi a oko 2 milijuna je izbjeglo i raselilo se, a mnogi od njih nisu se vratili u svoje domove tako da u zemlji danas živi 3,5 milijuna stanovnika dok ih je 1991. pred početak rata bilo nešto više od 4.300.000.
VIDEO Snimka koja je izazvala bijes javnosti: Policajci pretukli i ubili 37-godišnjeg muškraca
VIDEO Snimka koja je izazvala bijes javnosti: Policajci pretukli i ubili 37-godišnjeg muškraca
Foto: YouTube
NE STIŠAVAJU se reakcije na snimku koja prikazuje ubojstvo 37-godišnjeg Altona Sterlinga, crnca kojeg su u Baton Rougeu u američkoj saveznoj državi Lousiani ustrijelili bijeli policajci.
Snimka prikazuje kako dvojica policajaca Sterlinga ruše na tlo i pucaju u njega iz neposredne blizine. Snimka se uskoro proširila društvenim mrežama, izazvavši proteste i ponovno pokretanje rasprave o policijskom nasilju nad crncima.
Policija tvrdi da je intervencija uslijedila nakon anonimne dojave da čovjek ispred lokalne trgovine nekome prijeti pištoljem. Vlasnik trgovine ispred koje je Sterling ubijen kaže kako je siguran da je ubojstvo snimljeno nadzornim kamerama, ali snimku nije vidio, jer ju je policija zaplijenila. Preliminarnom obdukcijom utvrđeno je da su uzrok Sterlingove smrti višestruke rane od vatrenog oružja na prsima i leđima. Potpuna autopsija će biti obavljena za 60 do 90 dana.
Alton Sterling je bio poznat kao "CD man", lokalni prodavač glazbenih i filmskih DVD-a. Svoj je posao obavljao uz dopuštenje vlasnika trgovine ispred koje je ubijen, tvrdi odvjetnik njegove obitelji, i nije bio povezan s kriminalom.
Dvojica policajaca koji su sudjelovali u incidentu poslani su na izvanredni godišnji odmor, što je uobičajena praksa u ovakvim slučajevima. Policija je najavila da će snimka biti pažljivo pregledana.
Michael McClanahan, predsjednik lokalnog ogranka NAACP-a, udruge koja se bori za prava Afroamerikanaca, zatražio je ostavku načelnika i drugih visokih dužnosnika gradske policije.
"Želimo iskorijeniti 1 posto loših policajaca koji glume sudca, porotu i krvnika nad svim nedužnim ljudima, ali posebno nedužnim crnim ljudima", rekao je McClanahan.
Francuski sud osudio dvojicu ruandskih gradonačelnika na doživotni zatvor zbog genocida
Francuski sud osudio dvojicu ruandskih gradonačelnika na doživotni zatvor zbog genocida
Foto: FAH
FRANCUSKI sud osudio je u srijedu dvojicu bivših ruandskih gradonačelnika na doživotni zatvor zbog sudjelovanja u genocidu Tutsisa u selu Kabarondo, na istoku Ruande u travnju 1994.
Nakon dva mjeseca procesa Octavio Ngenzi (58) i Tito Barahira ( 65) su proglašeni krivima za zločine protiv čovječnosti, genocid, masovna i sustavna pogubljenja i primjenu plana uništenja plemena Tutsi.
To je druga i najteža presuda u Francuskoj u vezi masakara 1994. u Ruandi, nakon presude 2014. bivšem satniku Pascalu Simbikangwi na 25 godina zatvora, zbog genocida i sudjelovanja u zločinima protiv čovječnosti.
Ta kazne odgovaraju traženju državnog odvjetnika Philippea Courroyea koji je ocijenio da su dvojica optuženih bili pokretači genocida i nadzornici krvnika.
Istraga pokazala: "Napad Velike Britanije na Irak nije bio nužan"
Istraga pokazala: "Napad Velike Britanije na Irak nije bio nužan"
Foto: Hina
NAPAD Velike Britanije na Irak nije bio nužan i u rat se krenulo prije nego što su se iscrpila sva miroljubiva rješenja, zaključila je dugo očekivana istraga o britanskom sudjelovanju u ratu 2003.
Obavještajni podaci o navodnom iračkom oružju za masovno uništenje kojima je tadašnji premijer Tony Blair opravdao invaziju, kojom je svrgnut Sadam Husein i poginulo 179 britanskih vojnika, bili su manjkavi i uzeti su zdravo za gotovo, pokazala je istraga.
Odluka da se Britanija priključi invaziji predvođenoj SAD-om "nije ni izbliza" bila pravno utemeljena, a zalaganje Blaira za vojnu akciju bilo je prenaglašeno, rekao je predsjednik istražnog povjerenstva John Chilcot.
"Istraga ne govori o tome je li vojna akcija bila legalna ili nije", izjavio je Chilcot novinarima i obiteljima nekih od vojnika poginulih u Iraku.
"No, ono što smo zaključili jest da su okolnosti u kojima je odlučeno da postoje pravni temelji za vojnu akciju bili daleko od zadovoljavajućih", dodao je.
Blairov govor u parlamentu 2002. o riziku koje predstavlja navodno iračko oružje za masovno uništenje i prateće obavještajno izvješće bili su predstavljen s "neopravdanom dozom sigurnosti", istaknuo je Chilcot.
Dodao je da je nekoliko dana prije invazije glavni vladin odvjetnik tražio od Blaira da potvrdi da je Irak prekršio rezoluciju Vijeća sigurnosti UN-a, što bi opravdalo rat.
Blair je tvrdio da je Bagdad doista prekršio rezolucije, ali je Chilcot dodao: "Nije jasno na temelju čega je gospodin Blair tako odlučio".
Također je istaknuo da je Blair promijenio obrazloženje za pokretanje rata, najprije tvrdeći da Sadam Husein ima "goleme zalihe" ilegalnog oružja, a poslije govorio o Sadamovoj namjeri da se domogne takvog oružja čime krši UN-ove rezolucije.
"To, međutim, nije bilo objašnjenje za vojnu akciju koje je iznio prije sukoba", istaknuo je Chilcot.
Sedam godina nakon početka pripreme, komisija za istragu kontroverznog angažmana Velike Britanije u ratu u Iraku 2003. konačno je u srijedu objavila izvještaj, vrlo oštro prema nekadašnjem premijeru Blairu.
Izrada izvješća naručenog 2009. predugo se rastegnula i sama postavši kontroverznom, ponukavši gnjevne članove obitelji vojnika ubijenih u Iraku da postave ultimatum vlastima, pod prijetnjom pokretanja pravnog postupka.
Chilcotova komisija nazvana po njegovu predsjedniku Johnu Chilcotu, po prvobitnom dogovoru zaključke je trebala donijeti u roku od godinu dana.
