"Ja sam najbolji primjer `Američkog sna`": 27-godišnja Bosanka Anesa Kajtazović u utrci za Kongres SAD-a
Foto: AnesaForCongress.org
SA SAMO 27 godina je Anesa Kajtazović, Bosanka porijeklom iz mjesta Šumatac, ostvarila zavidnu političku karijeru. Mlada, lijepa, pametna i uspješna - riječi su kojima je se može opisati.
Sa samo 24 godine Kajtazović je ušla u Parlament američke savezne države Iowe, kao najmlađa članica u povijesti, a trenutno se utrkuje za mjesto u američkom Kongresu, kao kandidatkinja iz redova demokrata.
Anesa Kajtazović s obitelji je došla u SAD 1997. godine, nakon četiri godine premještanja po izbjegličkim kampovima u južnoj Europi. Tada 10-godišnjakinja djevojčica se uspjela izboriti za redovno obrazovanje dok su njeni roditelji naporno radili kako bi svojoj djeci omogućili pristojan život. Anesa je završila srednju školu u Waterloou te diplomirala javnu i poslovnu administraciju na sveučilištu Sjeverna Iowa.
Upravo ti problemi radničke klase, koji su pogodili njenu obitelj, motivirali su Kajtazović da se učlani u Demokratsku stranku. "Oni se prije svega bore za radničku klasu i bolji život Amerikanaca, zato sam im se odlučila priključiti", navodi Kajtazović.
Ostvario joj se "Američki san"
Kajtazović na svojoj internetskoj stranici navodi kako je ona najbolji primjer "Američkog sna".
"Kad mi je bilo 10 godina, moja obitelj i ja smo dobili svoju drugu životnu šansu dolaskom u SAD iz ratom razrušene Bosne. Odrastajući, naučila sam vrijednosti napornog rada gledajući svoje roditelje kako oboje rade po dva posla, uključujući težak rad u tvornici", kaže mlada političarka i dodaje: "Samo u Americi izbjeglica može u tri godine završiti koledž za tri godine s dvije diplome i sa 24 godine postati najmlađa politička dužnosnica u zemlji".
Kajtazović smatra kako se ideal "Američkog sna" mora očuvati, kako se vlada mora pobrinuti da ljudi bolje žive i kako su Washingtonu potrebi lideri koji žele promjene: "Ja ću donijeti svježu perspektivu kako bi riješila zastoj i omogućila važne reforme za srednju klasu".
"Živim i dišem kao srednja klasa i možete računati da ću naporno raditi da osiguram da svi Amerikanci dobiju šanse koje zaslužuju", poručila je Kajtazović.
Nakon tragičnih smrti Grčka vraća struju isključenim domaćinstvima: "Mi stavljamo ljude iznad troškova"
Foto: Guliver image/Getty images
GRČKE vlasti obećale su u petak, nakon što su najmanje tri osobe poginule u incidentima uzrokovanima pećima ili grijalicama, vratiti struju domaćinstvima kojima je isključena jer nisu plaćala svoje račune.
Lokalne vlasti i državni distributer struje PPC osnovat će skupine koje će utvrditi koja su domaćinstva u nuždi i vratiti im opskrbu strujom, rekao je ministar energetike Yannis Maniatis.
"Mi stavljamo ljude iznad troškova PPC-a", rekao je Maniatis dodavši da će se cijene struje za javne kuhinje i druge socijalne usluge rezati i do 70 posto.
Najmanje su tri osobe, od kojih je jedna bila stara 13 a druga 85 godina, proteklog tjedna poginule u svojim domovima zbog udisanja ugljičnog monoksida, odnosno dima grijalica, ili u požarima koje su izazvale svijeće ili kamini, po informacijama vatrogasnih službi.
PPC nema službenih procjena kojem broju domaćinstava je isključena struja otkako je prije šest godina Grčka pala u recesiju.
Washington Times: Stroži propisi su krivi za rast broja poginulih američkih vojnika u Afganistanu
Foto: Guliver image/Getty images
BROJ američkih ratnih žrtava premašio je stopu kojom je broj vojnika rastao 2009. i 2010. pa su analitičari nacionalne sigurnosti odmah ustvrdili da stroža pravila vojnog angažmana vode do većeg broja poginulih, objavio je The Washington Times.
Teško je potvrditi vezu između strožih propisa i rasta broja mrtvih, a veći broj mrtvih sigurno je posljedica pojačanih akcija protiv terorizma i talibanske reakcije većim brojem bomba kućne izrade, koje su glavni ubojica NATO-ovih vojnika u Afganistanu.
No jasno je da pravila angažmana koja vojnicima ne dopuštaju da pucaju, e da bi se spasili civili, smanjuju broj zračnih i topničkih napada, a to je tip potpore kojim se štite vojnici u akcijama i zasjedama.
"Pokolj će se vjerojatno i nastaviti jer je Obamina administracija već slaba i nedjelotvorna pravila još više oslabila, kao da je riječ o propisima u dječjem igralištu"
"U Afganistanu su pravila angažmana dogovorena 2009. i 2010. stvorila oklijevanje i zbunjenost naših boraca", kaže Wayne Simmons, umirovljeni američki obavještajac koji je u to doba radio u NATO-ovu sjedištu u Kabulu, prvo pod generalom Stanleyem M. McChrystalom, a zatim i pod generalom Davidom H. Petraeusom.
"Nije nimalo slučajno što se od siječnja 2009. do augusta 2010., a to koincidira s radikalnom reformom pravila angažmana koju su proveli Obama i McChrystal, broj poginulih i više nego udvostručio", kaže Simmons. "Pokolj će se vjerojatno i nastaviti jer je Obamina administracija već slaba i nedjelotvorna pravila još više oslabila, kao da je riječ o propisima u dječjem igralištu", dodao je.
Kad je predsjednik Obama 2009. povećao broj vojnika u Afganistanu, uvedena su nova pravila na želju afganistanskog predsjednika Hamida Karzaija koji je reagirao na zahtjev lokalnih čelnika bijesnih što civili ginu od NATO-ovih zračnih udara i kopnenih operacija.
Karzai sad odbija potpisati novi ugovor o statusu američkih snaga koje u njegovoj zemlji ostaju i nakon 2014. iako mu je Obama osobno u pismu jamčio da će afganistanske kuće većinom biti nedostupne kopnenim snagama.
Čak i prije toga, zapovjednici od 2009. moraju biti sigurni da talibanski borac ima oružje, a tek tad smiju odobriti da se na njega otvori vatra. Postrojba u borbi na terenu kad traži zračnu potporu mora zapovjednike i odvjetnike u stožeru uvjeriti da civili neće stradati.
"Nepotrebno smo svezali ruke našim borbenim postrojbama"
Ratnici kažu kako se takva birokratska zapovjedna hijerarhija plaća životima: svaki taliban kojemu dopuste da pobjegne, novi je terorist koji slobodno napada Amerikance bombama kućne izrade.
Američki vojnici koji pamte rat u Vijetnamu kažu da prije tako nije bilo. "Nepotrebno smo svezali ruke našim borbenim postrojbama", kaže umirovljeni general Thomas McInerney koji je bio pilot u Vijetnamu. "To je veoma loše za naše ljude i koliko ja znam, tako nikad nije bilo u američkim borbenim operacijama".
Godine 2010., prve pune godine povećanja broja američkih vojnika u Afganistanu poginulo je 499 Amerikanaca. To je pet puta više od godišnjeg prosjeka 2006-2007, a triput više od 2008., a broj američkih vojnika samo se udvostručio.
Godine 2011. broj američkih vojnika u toj zemlji dosegao je maksimum od stotinu hiljada, a ubijeno je 419 Amerikanaca. Iduće, 2012. počeo se smanjivati broj vojnika, a broj poginulih pao je na 319, što je i dalje triput više nego u razdoblju 2006.-2007.
Japan usvojio kontroverzni zakon o državnim tajnama
Foto: Guliver image/Getty images
JAPANSKI parlament usvojio je zakon o zaštiti državnih tajni unatoč nezadovoljstvu javnosti i snažnom protivljenju medija i stručne javnosti koji se boje da će on narušiti pravo na informiranja i slobodu izražavanja.
Sporni zakon koji je predložila desna vlada premijera Shinzoa Abea senat je prihvatio u petak, nekoliko dana nakon što je usvojen u donjem domu parlamenta.
Usvajanje zakona u senatu bilo je očekivano jer Abeova Liberalno-demokratska stranka ima većinu zastupnika (PLD) koji su odbacivali sve primjedbe oporbe.
Zakon omogućuje ministrima da kao državnu tajnu označe informacije vezane uz obranu, diplomaciju, protuobavještajno i protuterorističko djelovanje.
Kritičari, međutim, kažu da su te kategorije toliko neodređene da gotovo sve može ući u njih te se boje da bi se informacije neugodne po vladajuće političare i njima bliske krugove mogle tako sakrivati od očiju javnosti.
Zakon dopušta zatvorske kazne do deset godine za osuđene za objavu državnih tajni, kao i za one koji do tih tajni dođu ilegalnim putevima.
Superoluja iza sebe ostavila deset žrtava: Sjeveru Europe prijeti najveći plimni val u zadnjih nekoliko desetljeća!
Foto: Guliver image/Getty images
SUPEROLUJA Xaver poharala je sjever Europe ostavivši iza sebe višemilijunsku materijalnu štetu i najmanje troje mrtvih. Podsjetimo, oluja s orkanskim vjetrovima koji su u naletima puhali i do 225 kilometara na sat, kišom i snijegom, poharala je tokom jučerašnjeg dana Veliku Britaniju te se tokom dana počela premještati prema Njemačkoj, Nizozemskoj i skandinavskim zemljama.
Zbog oluje su nastali ogromni problemi u željezničkom i zračnom prometu, posebno na području Velike Britanije i Njemačke, a strahuje se da bi mogla izazvati najveći plimni val u Europi u posljednjih nekoliko desetljeća. Zemlje uz obalu Sjevernog mora intenzivno se pripremaju za nadolazeće poplave, a u nizinskim predjelima Njemačke i Nizozemske očekuje se i snijeg.
U Škotskoj je jedna osoba poginula u prometnoj nesreći, dok je druga poginula kada se na nju, uslijed orkanskog vjetra, srušilo stablo. Jedna osoba poginula je i u Danskoj u prevrtanju automobila. Na južnoj obali Škotske traje potraga za dvojicom mornara koji su jučer nestali.
Tisuće evakuiranih i bez struje
Oluja, koja po svojoj jačini više podsjeća na uragan, uzrokovala je i goleme probleme s opskrbom električnom energijom. Više stotina hiljada domova je bez struje!
Plimni val na istočnoj obali Engleske najveći je u posljednjih 60 godina, a očekuju se i velike poplave, zbog kojih je na tom području naređena evakuacija hiljada stanovnika. U nizozemskoj je izdan crveni alarm, odnosno najviše upozorenje za mogućnost poplava.
U Nizozemskoj je otkazano više od 80 letova, u Njemačkoj više od 120. Letovi iz Glasgowa, Edinburgha i Aberdeena su također otkazani. Ozbiljni problemi zabilježeni su i u željezničkom prometu, posebno na području Škotske.
U Poljskoj najmanje sedmero mrtvih
Oluja Xaver danas ujutro je pogodila Poljsku te uzela sedam ljudskih života, dok su četiri osobe teže ozlijeđene. Oluja bi se tokom dana trebala nastaviti seliti prema zapadu Europe.
Tri osobe u Poljskoj su poginule kada se, uslijed jakog vjetra, na njihov automobil srušilo stablo.
Najveća oluja u posljednjih 14 godina?
Postoje procjene da bi ova oluja mogla biti jača od one koja je pogodila Dansku 3. prosinca 1999., kada je život izgubilo 20 ljudi, a šteta je iznosila 2.6 milijardi američkih dolara.
U pojedinim dijelovima Europe, posebno u nizinskim dijelovima, očekuje se i prodor hladnog zraka, što znači da se može očekivati i veća količina snijega.
Ovakve ciklone znaju sjevernoj Njemačkoj donijeti katastrofalne plime. Tako je 16/17. veljače 1962. u ciklonalnoj plimi poginulo 340 ljudi. Najjača ciklonalna plima zadnjih 100 godina pogodila je Njemačku u siječnju 1976. U Hamburgu se tada razina vode podigla 4,35 metara više od prosječnog maksimuma plime, a to je 6,45 metara iznad površine mora. To je bilo 75 centimetara više od plime iz 1962, no zbog brojnih i poboljšanih nasipa i brana koje su se gradile nakon katastrofe 1962. godine, plima 1976. prošla je sa znatno blažim posljedicama.
Hollande: Afrika mora biti gospodar svoje vlastite sudbine, a to znači preuzimanje nadzora nad sigurnošću
Foto: Guliver image/Getty images
FRANCUSKI predsjednik Francois Hollande je u petak, nakon što je Francuska bila primorana pokrenuti drugu vojnu operaciju ove godine, zatražio od afričkih čelnika da preuzmu nadzor nad sigurnošću svog kontinenta stvaranjem dugo odgađanih regionalnih snaga.
Pariz je u petak razmjestio postrojbe u Srednjoafričkoj Republici nakon što je dobio podršku UN-a za misiju suzbijanja rastućeg vjerski motiviranog nasilja u toj državi od 4,6 milijuna ljudi. Prethodno je Francuska poslala veliki broj vojnika kako bi se u Maliju potisnuli pobunjenici povezani s al Qaedom.
Hollande je na dvodnevnom summitu u Parizu o sigurnosti rekao afričkim čelnicima da je kriza u Srednjoafričkoj Republici pokazala žurnu potrebu za uspostavu Afričkih snaga u pripravnosti (ASF).
"Afrika mora biti gospodar svoje vlastite sudbine, a to znači da preuzme nadzor nad svojom sigurnošću", rekao je oko četrdeset afričkih čelnika nakon minute šutnje za Nelsona Mandelu koji je umro u četvrtak.
Hollande je rekao da je Pariz spreman obučiti 20.000 afričkih vojnika i osigurati osoblje za zapovjednu strukturu tih snaga, a mogao bi pružati i logističku pomoć.
Slovački vrhovni sudac: Novinari su najgori šljam, narkomani i alkoholičari
Screenshot: TA3 (YouTube)
PREDSJEDNIK slovačkog vrhovnog suda Štefan Harabin, poznat po brojnim spektakularnim obračunima sa svojim protivnicima, ovih se dana okomio na novinare nazivajući ih šljamom i alkoholičarima.
Novinari su "najgori šljam, narkomani i alkoholičari", koji su za novac u stanju svašta napisati, izjavio je Harabin u predavanju studentima prava u Bratislavi, prenosi u petak list Sme.
Kad bi novinari dobili "50.000 gotovine na ruku", bili bi spremni napisati i da im je "majka prostitutka", ustvrdio je sudac pred studentima Paneuropske visoke škole pravnih znanosti. On smatra da, za razliku od odvjetnika, "potpuni idioti" mogu raditi kao novinari. Harabinove izjave smatraju se reakcijom na medijske napise o njegovim navodnim prijateljskim vezama s jednim šefom trgovaca drogom.
Harabin, bivši ministar pravosuđa i prijatelj bivšeg predsjednika slovačke vlade Vladimira Mečiara, u javnosti je poznat kao vrlo kontroverzna osoba. Dok jedan dio javnosti i kolega smatra da je riječ o briljatnom pravniku, drugi ga opisuju kao diktatora koji se nemilosrdno obračunava s kritičarima.
Harabin je predsjednik ustavnog suda od 2009., a prije toga je na istoj dužnosti bio od 1998. do 2003. godine. Poznat je po čestim tužbama zbog klevete protiv medija i institucija. Nedavno je presuđeno da mu državno odvjetništvo treba isplatiti odštetu od 150.000 eura.
Bivši glavni državni odvjetnik Dobroslav Trnka javno je spomenuo prijateljske odnose Harabina i navodnog šefa albanske narkomafije u Slovačkoj, koji je u međuvremenu završio u zatvoru. Harabin je zbog toga tužio državno odvjetništvo, koje je u međuvremenu pokušava žalbom spriječiti isplatu odštete.
Harabin je također sam osuđen na novčanu kaznu, u stegovnom postupku što ga je za vrijeme prijašnje vlade protiv njega pokrenulo ministarstvo pravosuđa. Povod za postupak bilo je njegovo odbijanje financijske kontrole u vrhovnom sudu. Harabin je međutim uložio tužbu Europskom sudu za ljudska prava, koji je presudio u njegovu korist, uključujući i 3000 eura sudskih troškova koje mu mora isplatiti slovačka država.
