ANALIZA Je li Trump današnjim potezom zaista otvorio "vrata pakla" na Bliskom istoku?
ANALIZA Je li Trump današnjim potezom zaista otvorio "vrata pakla" na Bliskom istoku?
Foto: Hina/Index
AMERIČKI predsjednik Donald Trump objavio je večeras kontroverznu odluku o premještanju američkog veleposlanstva u Jeruzalem i službenog priznanja tog grada kao izraelske prijestolnice.
"Odlučio sam da je vrijeme da se Jeruzalem službeno prizna kao prijestolnica Izraela", rekao je Trump u govoru u Bijeloj kući. Eufemizmom netipičnim za njega, Trump je priznao da će oko odluke biti "neslaganja", no odmah je dodao da "njegova objava označava početak novog pristupa izraelsko-palestinskom sukobu".
S obzirom na to da je prethodna najava Bijele kuće već izazvala rijetko viđenu pomutnju na međunarodnoj pozornici, možemo očekivati da će sada uslijediti još žešće reakcije “neslaganja”.
"Vatra bez kraja, poljubac smrti, vrata pakla..."
Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan još je jučer upozorio da je status Jeruzalema "crvena linija" za muslimane. "Nitko nema pravo igrati se milijardama ljudskih života zbog vlastitih ambicija. Takav korak će jedino ići na ruku terorističkim skupinama", dodao je. SAD ovom odlukom “baca regiju u vatru bez kraja”, naveo je Erdogan i zaprijetio kako bi turski odgovor “mogao ići do prekida naših diplomatskih odnosa s Izraelom.”
I palestinski predstavnik u Velikoj Britaniji Manuel Hasasian slikovito je opisao Trumpov potez kao “poljubac smrti mirovnim pregovorima”, ali i kao “proglašenje rata protiv milijardu i pol muslimana”. Jordanski kralj Abdulah pridružio se osudi: "Ignoriranje prava palestinskih muslimana i kršćana u Jeruzalemu samo bi pridonijelo ekstremizmu.” Iranski predsjednik Hasan Ruhani pozvao je muslimane da “zajedno stanu protiv ove goleme zavjere”.
Hamas je nakon Trumpova govora momentalno reagirao izjavom u kojem poručuju Trumpu da je upravo “otvorio vrata pakla”. Iranski vrhovni vođa, ajatolah Ali Hamenei, u skladu sa svojim uobičajenim stavom, poručio je da će "Palestina biti slobodna" i da "pobjeda pripada muslimanskom umetu" (globalnoj zajednici vjernika). Budući da Iran ne priznaje pravo Izraela na postojanje, ni u kakvim granicama, jasno je da je ova poruka implicitna prijetnja.
Papa i EU protiv odluke, Izrael je očekivano pozdravlja
No nisu se samo muslimanski lideri usprotivili obratu u dugogodišnjoj američkoj politici nepriznavanja Jeruzalema kao izraelske prijestolnice, u skladu s rezolucijama UN-a prema kojima se njegov status treba utvrditi u pregovorima Izraela i Palestine. I Papa Franjo izrazio je "duboku zabrinutost situacijom" i pozvao "da se poštuje status quo u Jeruzalemu u skladu s važećim rezolucijama UN-a". "Jeruzalem je jedinstveni grad, svet Židovima, kršćanima i muslimanima koji štuju sveta mjesta svojih religija", zaključio je poglavar Katoličke crkve.
Visoka predstavnica EU-a za vanjske poslove Federica Mogherini upozorila je također na “teške posljedice na javno mnijenje u više dijelova svijeta" i pozvala “na napore oko ponovnog pokretanja mirovnog procesa i izbjegavanja svakog djelovanja koje bi osujetilo te napore.”
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Očekivano, izraelski dužnosnici su pozdravili američku odluku. Ministar obrazovanja Naftali Benet nazvao ju je “velikim korakom prema regionalnom miru”, a predsjednik Benjamin Netanjahu “povijesnom prekretnicom”, dodavši da "nema mira koji ne uključuje Jeruzalem kao prijestolnicu Izraela" i pozvavši u isto vrijeme i ostale zemlje da presele svoja veleposlanstva u Jeruzalem.
Američki Kongres još 1995. donio zakon o premještanju veleposlanstva
S obzirom na to da je SAD najvjerniji saveznik Izraela koji je još 1967. okupirao istočni Jeruzalem, a 1980. proglasio čitavi Jeruzalem “nedjeljivom i vječnom prijestolnicom”, postavlja se pitanje - zbog čega je ova izgledna odluka Washingtona tako kontroverzna? I kako to da Trumpovi prethodnici nisu već donijeli tu odluku? Name, američki Kongres još je 1995. izglasao Zakon o veleposlanstvu u Jeruzalemu, prema kojem se veleposlanstvo te zemlje seli iz Tel Aviva u Jeruzalem koji se time priznaje kao glavni grad Izraela.
Međutim, američki predsjednici dosad su redovito potpisivali suspenziju ovog zakona, unatoč izraelskom lobiranju, u želji da ostanu neutralni u mirovnom procesu, za koji je status Jeruzalema kritična točka prijepora. Vijeće sigurnosti UN-a proglasilo je izraelsku deklaraciju o Jeruzalemu kao glavnom gradu ništavnom, zbog čega međunarodna zajednica ne priznaje izraelski suverenitet nad istočnim Jeruzalemom. Sve države koje priznaju Izrael svoja veleposlanstva imaju u Tel Avivu.
Izrael okupira istočni Jeruzalem od 1967., naselio 200 hiljada Židova
U neku ruku, za Izrael je ovo samo potvrda postojećeg statusa jer se u zapadnom Jeruzalemu već nalazi sjedište predsjednika, premijera, parlamenta (Kneset) i gotovo sva ministarstva. U skladu s time, američka administracija tvrdi da je ovo priznanje “povijesne i trenutne stvarnosti”. Ipak, posljedice za regiju, kao i za SAD bit će dalekosežne jer se ovime i službeno odriče statusa neutralnog posrednika u dugogodišnjem mirovnom procesu između dviju sukobljenih strana, piše BBC.
Izrael već desetljećima prkosi rezolucijama Vijeća sigurnosti - od okupacije istočnog Jeruzalema i ostatka palestinskog teritorija nakon Šestodnevnog rata 1967., izgradio je desetak naselja za oko 200 hiljada židovskih doseljenika u palestinskom dijelu grada te tako drastično izmijenio demografsku sliku Jeruzalema. Iako se izraelska naselja smatraju protuzakonitima prema međunarodnom pravu, Izrael to osporava, nudeći vlastitu pravnu interpretaciju. Američka odluka dat će izraelskoj poziciji u pregovorima veću težinu, unatoč osporavanju Palestinaca.
Vjerojatni rezultat - novi krug nasilja i umanjene šanse za mirovni proces
Stoga, dok će Izraelci ovo zasigurno protumačiti kao ispravljanje povijesne nepravde, pri čemu se, među ostalim, pozivaju i na tri hiljade godina kontinuirane židovske prisutnosti u Jeruzalemu. Međutim, jasno je da je Jeruzalem sveti grad ne samo za Židove, već i za kršćane i muslimane - sve tri svjetske religije ovdje imaju neka od najvažnijih svetišta. Ali ako Trump zaista misli u svom mandatu riješiti spor Izraela i Palestine, kao što je obećavao, nazivajući to svojim “ultimativnim dogovorom” i tvrdeći da problem “nije tako težak kao što ljudi misle”, ovim je potezom drastično umanjio šanse da do mirnog rješenja zaista dođe.
Sasvim izgledno možemo očekivati nove prosvjede Palestinaca, a možda i novi oružani sukob dviju strana koji je uvijek nosio ogromne civilne žrtve, prvenstveno na palestinskoj strani. Relativno minorne promjene u statusu svetišta, vezane za molitve muslimana u džamiji Al-Aksa ili posjete Židova istoj lokaciji (Brdu hrama) izazivale su nasilne sukobe, uključujući i drugu palestinsku Intifadu (ustanak). Sukobe su redovito pratili i teroristički napadi Hamasa i drugih islamističkih skupina, kao i nasilni i bespoštedni obračun izraelske policije i vojske s Palestincima koji međunarodne organizacije osuđuju zbog primjenjivanja kolektivne kazne i teškog kršenja ljudskih prava. Dakle, Izrael i Palestina mogli bi ući u novi ciklus krvoprolića zbog Trumpove odluke. Pitanje je - je li američki predsjednik toga svjestan?
*
NAJTIRAŽNIJI SKANDINAVSKI LIST "Hrvatima nije mjesto u EU, oni slave kult zločinca Praljka"
NAJTIRAŽNIJI SKANDINAVSKI LIST "Hrvatima nije mjesto u EU, oni slave kult zločinca Praljka"
Foto/screenshot: FaH/Aftonbladet
VODEĆI švedski dnevnik Aftonbladet objavio je žestoku kolumnu o slavljenju osuđenog ratnog zločinca Slobodana Praljka u Hrvatskoj koju potpisuje Peter Kadhammar, jedan od najpoznatijih švedskih novinara i autor knjige o Srebrenici. Aftonbladet je jedan od najtiražnijih dnevnih listova Skandinavije koji svaki dan ima oko tri i pol milijuna čitatelja, a politički predstavlja glas lijevoliberalne Švedske. >> AUSTRIJSKI LIST Kolinda skuplja glasove na samoubojstvu ratnog zločinca Praljka
Kadhammar piše da je Hrvatska slavljenjem Praljka pljunula Švedsku i Europsku uniju u lice, ali da i dalje voli europski novac. “Može se reći da je njegovo javno samoubojstvo nastavak politike nihilizma i razaranja koja je karakterizirala rat u Bosni i Hercegovini”, objavio je Aftonbladet i podsjeća da je u haškoj presudi utvrđeno da su Praljak i ostali iz hercegovačke šestorke osuđeni za “dugi niz zločina: protjerivanje civila, zatvaranje ljudi u logore, ubijanje i uništavanje imovine, korištenje zarobljenika za rad i kao žive štitove, etničko čišćenje muslimanskog stanovništva.”
Naglašava se da je cijela priča “o ratnom zločincu” mogla završiti Praljkovim samoubojstvom, ali predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović zbog toga je prekinula službeni posjet Islandu i onda izjavila da Praljkov čin udara u srce hrvatskog naroda, dok je premijer Andrej Plenković javno izjavio sućut “obitelji ubojice”. Izražava se šok što se u saboru održala minuta šutnje i što se na glavnom zagrebačkom trgu pod Praljkovom slikom pale svijeće.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
U Hrvatskoj je zavladao kult mrtvog ubojice
“To se događa u zemlji koja je članica EU-a, usred naše civilizirane demokratske zajednice. Sramotno. Kult mrtvog ubojice pokazuje zastrašujući nedostatak demokratskih instinkata”, piše kolumnist Aftonbladeta i onda dodaje: “Tužno je što je zemlja poput Hrvatske puštena u EU.”
Nakon toga se Hrvatsku smješta u kontekst zemalja poput Poljske i Mađarske, u kojima je ugrožena demokracija, te Bugarske i Rumunjske koje su “poznate samo po korupciji i izvozu prosjaka”. Čelnike EU-a kritizira se što su smatrali da će sve navedene zemlje postati uspješne liberalne demokracije i da im je sudbina biti dio Unije. Napominje se i da sve navedene zemlje jesu različite, ali da imaju nešto zajedničko - vole europski novac.
Riječ je o jednom od najžešćih komentara objavljenih u stranim medijima o situaciji u Hrvatskoj, u kojem se izrijekom proziva predsjednicu i premijera kao razlog negativnog hrvatskog imidža iz švedske perspektive. S obzirom na čitanost i utjecaj Aftonbladeta u cijeloj Skandinaviji, ovo je doslovno najgora moguća reklama za reputaciju Hrvatske, a na njoj možemo zahvaliti Plenkoviću i Kolindi.
Želite li momentalno primiti obavijest o svakom objavljenom članku vezanom uz Slobodana Praljka ili Haški sud, instalirajte Index.me aplikaciju i pretplatite se besplatno na tagove: Slobodan Praljak, Haški sud.
Index.me aplikaciju za android besplatno možete preuzeti na ovom linku, dok iPhone aplikaciju možete preuzeti ovdje.
*
Trump priznao Jeruzalem kao glavni grad Izraela, Hamas bjesni: "Otvorio je vrata pakla"
Trump priznao Jeruzalem kao glavni grad Izraela, Hamas bjesni: "Otvorio je vrata pakla"
Foto: FAH
AMERIČKI predsjednik Donald Trump priznao je danas Jeruzalem kao glavni grad Izraela i rekao kako će početi proces preseljenja američkog veleposlanstva u taj grad, unatoč upozorenjima saveznika da bi taj potez mogao izazvati napetosti na Bliskom istoku.
"Odlučio sam da je vrijeme da se Jeruzalem službeno prizna kao prijestolnica Izraela", rekao je Trump u govoru u Bijeloj kući.
Trump je ustvrdio da odgoda tog priznanja nije učinila ništa za postizanje mira te da se ta odluka trebala donijeti još mnogo ranije kako bi se doprinijelo napretku mirovnog procesa.
Američki predsjednik u izjavi je rekao kako je svjestan da će oko ove odluke biti "neslaganja", no i da "njegova objava označava početak novog pristupa izraelsko-palestinskom sukobu".
"Izrael ima pravo odrediti svoju prijestolnicu", rekao je Trump.
On je istaknuo kako želi mir između Izraelaca i Palestinaca i da još uvijek podržava rješenje s dvije države u okviru trajnog mirovnog sporazuma.
Trump je rekao da "Sjedinjene Države ostaju duboko predane pomoći oko postizanja mirovnog sporazuma prihvatljivog i Izraelcima i Palestincima" i dodao da će "učiniti sve što je njegovoj moći kako bi pomogao da se napravi takav sporazum".
Status Jeruzalema jedna je od glavnih spornih točaka u desetljećima dugim izraelsko-palestinskim mirovnim razgovorima.
Palestinci žele istočni Jeruzalem za prijestolnicu svoje buduće države, a Izrael grad smatra svojom nedjeljivom i vječnom prijestolnicom.
Trumpovo prihvaćanje Jeruzalema za izraelsku prijestolnicu SAD raskida s desetljećima dugom politikom da se o statusu grada treba odlučiti u pregovorima s Palestincima, navodi Reuters.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Trump je, kako je i najavljivao, Jeruzalem priznao za izraelsku prijestolnicu unatoč upozorenjima zapadnih i arapskih saveznika SAD-a da bi taj čin mogao dovesti do nasilja i potkopati izraelsko-palestinski mirovni proces.
Njemačka, Francuska, EU, arapski svijet i, naravno, Palestinci u utorak su redom upozoravali Trumpa da to ne čini, a u srijedu su im se pridružili Papa Franjo, službeni London i iranski ajatolah.
"Priznavanje prava svim narodima u Svetoj Zemlji primarni je uvjet za dijalog", rekao je Franjo skupini Palestinaca u Vatikanu u srijedu ujutro.
Britanski ministar vanjskih poslova Boris Johnson kazao je da London zabrinuto gleda na američku najavu. "Mislimo da bi Jeruzalem trebao biti dio konačnog rješenja izraelsko-palestinskog mirovnog procesa do kojeg mora doći dijalogom".
Kritike iz cijelog svijeta
Predstavnik palestinske uprave u Londonu Manuel Hasasin u razgovoru za BBC oštro je komentirao Trumpovu najavu. "To bi bila objava rata. Poljubac smrti rješenju s dvije države", kazao je.
Iranski vrhovni vođa Ali Hamenei kazao je da je najava priznanja Jeruzalema izraelskim glavnim gradom znak američkog neuspjeha i nesposobnosti.
Turska je najavila da bi mogla čak i raskinuti diplomatske odnose s Izraelom ako SAD donese odluku o veleposlanstvu u Jeruzalemu, a glasnogovornik vlade upozorio je da bi ona mogla gurnuti regiju u "vatru čiji se kraj ne nazire".
Istočni Jeruzalem došao je pod kontrolu Jordana poslije Arapsko-izraelskog rata 1948. koji je buknuo nakon proglašenja države Izrael koja je potom u Šestodnevnom ratu 1967. okupirala i taj dio Jeruzalema.
Godine 1980. Izrael je proglasio Jeruzalem svojim glavnim gradom te se u zapadnom Jeruzalemu nalazi sjedište predsjednika, premijera, parlamenta (Kneset) i gotovo sva ministarstva.
Rezolucija 478 Vijeća sigurnosti UN-a određuje da je izraelska odluka iz 1980. ništavna i poziva sve države da veleposlanstva zadrže u Tel Avivu.
*
Guardian usporedio Praljka i poznatog nacističkog zločinca
Guardian usporedio Praljka i poznatog nacističkog zločinca
Foto/screenshot: Hina/Getty/Index/Guardian
SAMOUBOJSTVO trovanjem generala Slobodana Praljka u sudnici Haškog sada prošle srijede povlači i suvremena i povijesna pitanja. Kao i jedan od najviših nacističkih dužnosnika Herman Goering u Nuernbergu 1946. Praljak je, nakon što je osuđen za ratne zločine, uspio pribaviti sredstvo kojim je osujetio izvršenje presude i sebi oduzeo život.
Iako je Index već pisao o tome, ovu paralelu povukao je nedavno kolumnist i čitateljski urednik Guardiana (a po struci pravnik) Paul Chadwick. U svojoj kolumni za ovaj britanski list, naslovljenoj “Praljak i Goering: Samoubojstva dvojice ratnih zločinaca povlače pitanja i kazuju priču”, Chadwick uspoređuje izvještavanje Guardiana o Praljkovu samoubojstvu s onim o Goeringovu prije 71 godinu.
Paralele između Goeringova i Praljkova slučaja
Chadwick objašnjava zašto je Guardian prvo objavio snimku Praljkova uzimanja otrova koji je na još uvijek neutvrđen način prokrijumčario u sudnicu. Iako se radi o traumatičnom prizoru samoozljeđivanja, odnosno kako se kasnije ispostavilo, samoubojstva, u početku se cijela stvar činila kao svojevrsni performans s ciljem ometanja izricanja presude.
Ali kada je od Hrvatske televizije dobio dojavu da Praljak preminuo u bolnici, Guardian je povukao originalni video i zamijenio ga editiranom verzijom, u kojoj se ne vidi čin samoubojstva. Chadwick prepričava kako se i sam sudac očito mučio da shvati što se upravo dogodilo pred njim, s druge strane staklenog zida. Prijenos suđenja naprasno je zaustavljen, a potom i izricanje presude.
Chadwick ovo povezuje s drugom paralelom između Goeringova i Praljkova slučaja: refleksni pokušaj kontroliranja informacija nadležnih institucija. I onda i sada, kad takve institucije - političke, sudske ili vojne - djeluju u ime javnog interesa, ključna je uloga profesionalnih novinara kao objektivnih promatrača, tvrdi novinar Guardiana.
Misterija oko nabavljanja otrova
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Evo kako je dopisnik Guardiana tada izvijestio o samoubojstvu njemačkog ratnog zločinca: “Hermann Goering umro je sinoć od vlastite ruke. Dva sata i petnaest minuta prije nego što je trebao biti pogubljen, uzeo je otrov pred očima američkog stražara koji je promatrao svaki njegov pokret kroz rešetke na vratima ćelije. Goering je ubacio ampulu cijanida u usta i razbio je zubima. Dok je Goering ležao u zatvorskoj mrtvačnici, 10 drugih nacističkih vođa koji su osuđeni na smrt s njim bili su obješeni u prašnjavoj, bombardiranjem oštećenoj gimnastičkoj dvorani zatvora. Goeringovo tijelo uneseno je i postavljeno kraj ostalih kad je vješanje izvršeno”.
Novinarima nije dozvoljeno da telegramom pošalju vijesti o izvršenju smrtne kazne prvih nekoliko sati, što je izazvalo negodovanje europskih novinara, za koje je to značilo da su propustili rok za sutrašnje novine. “Goruće pitanje je, naravno, kako je Goering, unatoč konstantnom promatranju i dnevnim inspekcijama ćelije, došao do otrova”, piše dopisnik Guardiana, što opet podsjeća na misteriju oko Praljkova nabavljanja otrova - također cijanida.
Glavni zatvorski časnik odbacio je sve novinarske teorije o krijumčarenju otrova u Goeringovu ćeliju: nije mogao biti provučen kroz zaslon u sobi za ispitivanje jer je neprobojno, ni unutar pravnog dokumenta jer se svaka stranica pregledavala, a nije ga mogao prokrijumčariti odvjetnik jer ga se pretraživalo svaki put kad se susretao s klijentom. Goering ga nije mogao skriti ni u odjeću jer mu se odjeća u kojoj je išao na sud uzimala i pretraživala. Zatvorski čuvari bili su ljudi od povjerenja, kao i knjižničar u zatvorskoj knjižnici.
"Istina možda nikad neće biti poznata"
Uskoro se pojavila i nova teorije, potaknuta glasinom da je dva dana prije smaknuća u zatvor doletio papirnati zmaj s nerazumljivom bilješkom na sebi. Mnogo godina kasnije, 2005., jedan od američkih zatvorskih čuvara otkrio je za Los Angeles Times da vjeruje kako je nehotice pomogao Goeringu, kada ga je jedna Njemica nagovorila da Goeringu prenese naliv-pero u kojem je bila skrivena ampula. Ampula je sadržavala lijek, rečeno mu je.
“Istina možda nikad neće biti poznata”, zaključio je dopisnik Guardiana dan nakon što je Goering umro. Isto se može reći i za Praljkovo samoubojstvo. Kako bismo barem pokušali odgovoriti na ta pitanja, potrebni su nam novinari koji će u isto vrijeme biti svjedoci, ispitivači i komunikatori u službi istine.
Želite li momentalno primiti obavijest o svakom objavljenom članku vezanom uz Slobodana Praljka ili Haški sud, instalirajte Index.me aplikaciju i pretplatite se besplatno na tagove: Slobodan Praljak, Haški sud.
Index.me aplikaciju za android besplatno možete preuzeti na ovom linku, dok iPhone aplikaciju možete preuzeti ovdje.
*
Trump je odlukom o Jeruzalemu uzrujao pola svijeta, samo je izraelski premijer oduševljen
Trump je odlukom o Jeruzalemu uzrujao pola svijeta, samo je izraelski premijer oduševljen
Foto: FaH
ODLUKA američkog predsjednika Donalda Trumpa u srijedu da službeno prizna Jeruzalem kao glavni grad Izraela je, osim u Izraelu, izazvala val osuda u međunarodnoj zajednici.
Izraelski premijer Benjamin Netanyahu je odluku Donalda Trumpa nazvao "povijesnim danom". Netanyahu je također zajamčio da odluka američkog predsjednika neće ništa promijeniti u pogledu svetih mjesta triju velikih monoteističkih religija u Jeruzalemu i potvrdio izraelsku obvezu zadržavanja "status quo".
Palestinski predsjednik Mahmoud Abbas je na palestinskoj televiziji izjavio da Sjedinjene Države namjerno potkopavaju sve mirovne napore. "Tim žalosnim odlukama Sjedinjene Države namjerno potkapaju mirovne napore i proglašavaju da napuštaju ulogu pokrovitelja mirovnog procesa koju su imali posljednjih desetljeća", zaključio je.
Glavni tajnik Ujedinjenih naroda Antonio Guterres je rekao da se status Jeruzalema može riješiti samo izravnim pregovorima između Izraelaca i Palestinaca i podsjetio da je uvijek bio "protiv svake jednostrane mjere".
"Nema alternative rješenju s dvije države i Jeruzalemom kao glavnim gradom Izraela i Palestine", dodao je.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Glasnogovornik jordanske vlade Mohamed Moumeni je u priopćenju naveo da odluka američkog predsjednika predstavlja "kršenje odluka međunarodnog prava i povelje Ujedinjenih naroda".
Turski ministar vanjskih poslova Mevlut Cavusoglu je na Twitteru osudio kao neodgovornu izjavu američke administracije. Ta se odluka kosi s međunarodnim pravom i rezolucijama UN-a, dodao je.
Macron: Odluka vrijedna žaljenja
Francuski predsjednik Emmanuel Macron je Trumpovu odluku ocijenio žaljenja vrijednom i upozorio da pod svaku cijenu treba izbjegavati svako nasilje.
Talijanski premijer Paolo Gentiloni je na Twitteru napisao da se odluka o statusu Jeruzalema treba donijeti u sklopu mirovnog procesa. "Sveti grad Jeruzalem, jedinstven na svijetu. Njegova budućnost treba biti definirana u sklopu mirovnog procesa".
Njemačka kancelarka Angela Merkel rekla je kako odbacuje Trumpovo priznanje Jeruzalema kako izraelske prijestolnice jer to pokopava napore da se postigne rješenje s dvije države između Izraela i Palestinaca.
Šefica vanjske politike EU-a Federica Mogherini rekla je kako je Europska unija zabrinuta da bi Trumpova odluka mogla imati posljedice na izglede za mir te da se mora udovoljiti težnjama i Izraela i Palestinaca te da kroz pregovore treba riješiti "status Jeruzalema kako budućeg glavnog grada obiju država".
*
Amerika odmah nakon Trumpove odluke sprema preseljenje veleposlanstva u Jeruzalem
Amerika odmah nakon Trumpove odluke sprema preseljenje veleposlanstva u Jeruzalem
Foto: Index/FaH
STATE Department će odmah pokrenuti pripreme za preseljenje američkog veleposlanstva iz Tel-Aviva u Jeruzalem, uz jačanje sigurnosnih mjera zaštite Amerikanaca na Bliskom Istoku, rekao je u srijedu državni tajnik Rex Tillerson.
"Odluka Donalda Trumpa da prizna Jeruzalem glavnim gradom Izraela usklađuje američku prisustvo sa stvarnosti jer se parlament, vrhovni sud, predsjedništvo i službe izraelskog premijera nalaze u tom gradu", ocijenio je šef američke diplomacije u priopćenju.
On je zajamčio da je odluka donesena nakon konzultacija s brojnim prijateljima, partnerima i saveznicima. "Čvrsto vjerujemo da postoji izgled za trajni mir", dodao je državni tajnik tokom posjeta američkoj vojnoj bazi u Ramsteinu u Njemačkoj.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Proces bi mogao trajati godinama
"State Department će odmah pokrenuti proces primjene odluke i pripreme za premještaj američkog veleposlanstva iz Tel-Aviva u Jeruzalem", rekao je.
Ali američki dužnosnici su objasnili da bi to moglo trajati godinama jer treba pronaći mjesto i izgraditi zgradu sa svim potrebnim sigurnosnim mehanizmima.
"U dogovoru s drugim federalnim agencijama pokrenuli smo sigurnosne planove zaštite Amerikanaca u tim regijama", dodao je Rex Tillerson, dok bi Trumpova odluka mogla pojačati anti-američki bijes na Bliskom istoku.
*
Macron otišao u Alžir, želi riješiti jedan od povijesnih sporova s tom zemljom
Macron otišao u Alžir, želi riješiti jedan od povijesnih sporova s tom zemljom
Foto: FAH
EMMANUEL MACRON otišao je danas u svoj prvi posjet od kada je francuski predsjednik u Alžir, kamo je došao kao prijatelj i odbija biti talac bolne prošlosti između Pariza i njegove bivše kolonije.
Macron želi riješiti jedan od povijesnih sporova između dviju zemalja i rekao da je spreman da Francuska vrati lubanje alžirskih pobunjenika koje je u XIX. stoljeću ubila francuska vojska i koje se čuvaju u pariškom Musee de l'Homme.
"Želim oživjeti odnose između naših zemalja radom na uspomenama i da se donese odluka o povratu lubanja", rekao je u govoru za stranicu TSA.
"Imamo osobitu povijest, ne bi o tome trebalo biti tabua", ranije je objasnio francuski predsjednik jednom mladom Alžircu na ulici u središtu glavnog grada, gdje se prošetao sredinom dana. "Želim Francusku koja će biti uz Alžir, Francusku koja će pomoći u izgradnji budućnosti te velike zemlje i pomoći mladima da uspiju. To je stranica budućnosti koju otvaram s tom novom generacijom", dodao je.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Macron se zatim sastao s alžirskim predsjednikom Abdelazizom Bouteflikom (80). Bouteflika je 2013. pretrpio moždani udar i rijetko se pojavljuje u javnosti, obično na snimkama i fotografijama susreta s gostujućim državnicima.
Novinari nisu imali pristup na taj susret. Fotografija koju je objavila alžirska državna agencija APS prikazuje dvojicu čelnika dok sjede i razgovaraju.
"Razgovarali smo o međunarodnim temama i predstojećoj odluci američkog predsjednika Trumpa o priznanju Jeruzalema glavnim gradom Izraela, o rješenju krize u Libiji, borbi protiv terorizma", rekao je Macron u kratkoj izjavi nakon susreta.
Tijekom njegovog prethodnog boravka u Alžiru tokom francuske izborne kampanje Macron (39), prvi predsjednik V. Republike rođen nakon Alžirskog rata (1954-1962) je kolonizaciju nazvao "zločinom protiv čovječnosti", što ovaj put nije ponovio.
