SJEDINJENE Države su počele obuku umjerenih sirijskih pobunjenika u Jordanu za borbe protiv skupine Islamska država (IS), rekao je u četvrtak u Washingtonu jedan američki dužnosnik.
Taj neimenovani dužnosnik je precizirao da će ta obuka osnovnih vojnih vještina biti zatim proširena na Tursku, Saudijsku Arabiju i Katar.
U najavi programa obuke, Sjedinjene Države su navele da im je cilj obučiti 5000 boraca godišnje.
Američki vojnici se suočavaju s poteškoćama selekcije kandidata, jer Sjedinjene Države žele ograničiti opasnosti da se ti borci okrenu protiv njih.
Prema svježim podacima koje je saopštio Penatgon, javilo se 3750 sirijskih kandidata, od kojih je 400 završilo pripremnu fazu.
Američki Kongres, koji je snažno poticao Obaminu administraciju da pokrene taj program, izdvojio je 500 milijuna dolara za njegovo finaciranje.
Sjedinjene Države su najavile da će oko 1000 američkih vojnika biti raspoređeno u tom programu izgradnje snaga sposobnih da se suprotstave ekstremistima Islamske države. Za sada je 450 američkih vojnika stiglo na lice mjesta, rekli su američki izvori.
Neki partneri Washingtona u koaliciji zamjeraju SAD-u što želi voditi akciju pobunjenika protiv skupine Islamska država, na štetu borbe protiv režima Bashara al-Assada.
Požar progutao terminal najveće zračne luke u Italiji
Požar progutao terminal najveće zračne luke u Italiji
Screenshot: Russia Today/YouTube
NAKON požara koji je djelomično uništio terminal 3 tokom noći u zračnoj luci Fiumicino, promet se postupno uspostavlja u četvrtak krajem poslijepodneva.
Nakon požara u kojem nitko nije stradao, prvi zrakoplov je poletio nakon 14 sati po mjesnom vremenu, ali dugi redovi ne ulijevaju nadu u skoru normalizaciju prometa.
Talijanska zrakoplovna kompanija Alitalia, koja je otkazala sve svoje odlazne i dolazne letove u Fiumicino do 14 sati, osim nekih dolaznih međukontinentalnih letova, objavila je da da terminal 3 ostaje zatvoren.
Stotinjak osoba je pomagalo putnicima.
Kad je požar izbio prije pet sati ujutro terminal je bio prazan te nije bilo stradalih.
Pedesetak vatrogasaca je u sedam sati ugasilo požar.
Alitalia je upozorila da cijela njihova mreža u četvrtak bilježi kašnjenja i otkazivanja zbog tog incidenta u jednoj od glavnih zračnih luka.
Egipat najavio "reinkarnaciju" Aleksandrijskog svjetionika, jednog od sedam čuda svijeta
Egipat najavio "reinkarnaciju" Aleksandrijskog svjetionika, jednog od sedam čuda svijeta
Foto: Emad Victor Shenouda
JEDNO od Sedam svjetskih čuda antike, Aleksandrijski svjetionik, trebalo bi biti "reinkarnirano" nakon što je Egipatsko vrhovno vijeće za antikvitete odobrilo njegovu izgradnju, javlja portal Egyptian Streets.
Svjetionik je originalno izgrađen 280. godine prije Krista na poluotoku Farosu u tadašnjem Ptolemejskom Kraljevstvu, bio je visok oko 137 metara i oko 100 godina slovio kao najviša struktura koju je izgradio čovjek.
Godine 1375. jaki potres je razorio ostatke tornja, a egipatska vlada ga sada želi ponovno izgraditi na povijesnoj lokaciji.
"Članovi Parlamentarnog vijeća za egipatske antikvitete odobrili su stari projekt, ranije predložen od strane upravitelja u Aleksandriji, s ciljem da obnove svjetionik," rekao je Mostafa Amin, glavni tajnik Vijeća, za privatni egipatski list Youm7.
"Završene su iscrpne studije, a plan je predan guverneru Aleksandrije koji ima završnu riječ u odobravanju projekta," rekao je.
Prema pisanju Egyptian Streetsa, na ostacima svjetionika je 1480. godine izgrađena utvrda Qatibay koja stoji do današnjih dana.
Moćna Armata se pokvarila usred Crvenog trga tokom probe za Dan pobjede
Moćna Armata se pokvarila usred Crvenog trga tokom probe za Dan pobjede
Screenshot: Russia Today/YouTube
VRHUNSKI ruski tenk T-14 Armata imao je poteškoća prilikom današnje probe za paradu koja će se povodom Dana pobjede nad fašizmom održati u subotu 9. svibnja u Moskvi.
Sve se odvijalo prema planu kad se tenk najednom ukopao točno nasuprot Lenjinovog mauzoleja, javlja Russia Today. Motor tenka je nastavio raditi, no ovaj se odbijao pomaknuti s mjesta. Pokušaj vuče Armate, koji ovisno o opremi može težiti do 48 tona, također je bio neuspješan.
Tenk se pokrenuo nakon 15-ak neugodnih minuta, navodi RT i dodaje da se preko razglasa moglo čuti da je riječ o "planiranoj priredbi". "Mi smo željeli pokazati kako bi izgledala evakuacija tenka. Planirano je da tenk stane," rekao je glas s razglasa.
Ruski svemirski brod će noćas izgorjeti iznad Afričkog roga
Ruski svemirski brod će noćas izgorjeti iznad Afričkog roga
Screenshot: You Tube
RUSKI svemirski teretni brod Progres M-27M raspast će se u atmosferi u noći s četvrtka na petak, priopćila je ruska svemirska agencija Roskosmos.
Kako prenose ruski mediji, letjelica će napustiti orbitu između 00.45 i 06.36 sati po moskovskom vremenu i prema posljednjim podacima izgorjeti iznad Afričkog roga. Omanje krhotine Progresa mogle bi pasti u Indijski ocean
U padu već danima
Ruski svemirski teretni brod Progres, koji je trebao dopremiti hranu i gorivo na Međunarodnu svemirsku postaju (ISS) i nad kojim je Rusija izgubila kontrolu, počeo je padati prema Zemlji 29. travnja. Tada je jedan dužnosnik ruskog svemirskog programa, koji je želio ostati anoniman, potvrdio za France Presse da svemirski brod više ne reagira na komande ruskih inženjera te da je počeo imati "potpuno nekontrolirane reakcije".
Iako točno mjesto pada svemirskog broda nije poznato, obično se velika većina letjelica tog tipa raspada u atmosferi ili završava u oceanima, koji zauzimaju najveći dio zemljine površine.
Osnovano je istražno povjerenstvo kako bi se utvrdile okolnosti koje su dovele do gubitka letjelice, a datumi lansiranja još dviju letjelica tipa Progres odgođeni su do trećeg ili četvrtog kvartala ove godine.
Propalo 350 milijuna kuna
Progres je s gotovo tri tone potrepština lansiran 28. travnja s kozmodroma u Bajkonuru u Kazahstanu pomoću rakete Sojuz, no na ISS nije uspio pristati zbog tehničkih problema, koji su počeli kao teškoće s prijenosom podataka, rekao je dan nakon lansiranja čelnik Roskosmosa Igor Komarov. Na ISS je trebao je dopremiti znanstvenu opremu i najnužnije potrepštine, poput vode i hrane.
Ranije je također priopćeno da teretni svemirski brod nije dostigao svoj cilj. Automatsko povezivanje s ISS-om nije uspjelo jer je brod ušao u orbitu znatno više nego što je planirano.
Cijena misije slanja Progresa na ISS bila je 2,59 milijardi rubalja (oko 350 milijuna kuna), rekao je glasnogovornik Roskosmosa za Reuters.
Raketa Sojuz, koja je 2011. nosila sličan teretni brod, imala je kvar i srušila se u Altaju (mongolsko-kineska granica) netom nakon polijetanja.
Svake godine lansiraju se tri do četiri teretna broda Progres koji nose opremu i hranu nužne za život ISS-a. Nakon obavljene misije vraćaju se i izgaraju u atmosferi ponad Tihog oceana.
Masovni nadzor američkih građana provođen bez odobrenja Kongresa
Masovni nadzor američkih građana provođen bez odobrenja Kongresa
Foto: Hina
AMERIČKI savezni prizivni sud u četvrtak je ponovno raspirio kontroverzu oko programa Nacionalne sigurnosne agencije za prikupljanje podataka o telefonskim razgovorima milijuna Amerikanaca, zaključivši da program, koji je razotkrio Edward Snowden, nije odobrio Kongres.
Prizivni sud na Manhattanu odlučio je da je sudac niže instance pogriješio odbacivši tužbu Američkog saveza za građanske slobode kojom se osporavala ustavnost pojačanog nadzora na osnovi kršenja prava na privatnost.
U prosincu 2013., sud na Manhattanu odbacio je tužbu ACLU-a, zaključivši da je program NSA-e bio "protuudarac" vlade u borbi protiv terorizma.
Prizivno vijeće zaključilo je, međutim, da Kongres nije odobrio taj program u skladu s odredbama Patriotskog zakona koje određuju kako istražitelji mogu prikupljati informacije u borbi protiv terorizma.
"Tako masovan razvoj vladinih baza nekoć privatnih podataka bio bi nezapamćeno sužavanje privatnosti kakvu očekuju svi Amerikanci", navodi sud. "To možda zahtijeva nacionalna sigurnost zbog opasnosti suvremenog domaćeg i međunarodnog terorizma", dodaje. "Ali očekivali bismo da tako velikoj odluci prethodi detaljna rasprava i da bude izražena nedvosmislenim rječnikom. Dokazi takve rasprave ne postoje."
Američko ministarstvo pravosuđa nije komentiralo odluku, kao ni ACLU.
Grčka nepopustljiva oko mirovina i lakšeg otpuštanja radnika
Grčka nepopustljiva oko mirovina i lakšeg otpuštanja radnika
Foto: Hina
GRČKA još ne želi popustiti međunarodnim vjerovnicima i prihvatiti njihove zahtjeve da smanji mirovine i omogući lakša otpuštanja radnika, što umanjuje izglede da se idući tjedan postigne napredak u vezi nastavka financiranja.
Unatoč nastojanjima predsjednika Europske komisije Jean-Claudea Junckera da uvjeri ljevičarskog premijera Aleksisa Ciprasa da popusti u vezi ta dva ključna uvjeta za deblokadu preostalih tranši kredita EU-a i MMF-a, glasnogovornik grčke vlade rekao je da vjerovnici ne mogu očekivati da Atena pristane na sve.
"Institucije ne bi trebale očekivati... da će vlada popustiti u svemu", rekao je Gabriel Sakellaridis na konferenciji za novinare. "Kada pregovarate, ustupci su potrebni na obje strane."
"Nećemo prijeći preko naših crvenih linija", rekao je. "Očito je da ne možemo smanjiti mirovine."
Grci žele potvrdu napretka
Sakellaridis je rekao da Grci žele da ministri financija eurozone u ponedjeljak u zajedničkoj izjavi potvrde dosadašnji napredak u pregovorima kako bi Europskoj središnjoj banci dali prostora da dopusti Ateni da proda više kratkoročnog duga grčkim bankama.
Time bi se smanjio pritisak na grčku vladu i pomoglo joj se da vrati 750 milijuna eura duga MMF-u 12. svibnja i isplati plaće i mirovine kasnije.
No europski izvori smatraju da ECB to najvjerojatnije neće učiniti osim ako ministri eurozone ne budu dali snažan signal da postoje izgledi za deblokadu kredita.
"Tome nismo niti blizu kako sada stvari stoje", rekao je dužnosnik blizak pregovorima.
Juncker je u četvrtak telefonom razgovarao s predsjednikom ECB-a Mariom Draghijem i ponovno će razgovarati s Ciprasom.
Na pitanje u vezi mogućnosti grčkog bankrota i izlaska iz eurozone, Juncker je rekao: "Kada bismo rekli da je Grexit opcija, što mislite da bi se tada dogodilo na financijskim tržištima?"
Rusija spremna financirati plinovod
Cipras je također razgovarao s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, koji je potvrdio da je Moskva spremna financirati grčke tvrtke koje će sudjelovati u planiranom plinovodu, objavio je Kremlj, ne navodeći kada niti o kojem je iznosu riječ.
Ateni ponestaje novca, ali ne želi pristati na nepopularne reforme koje je obećala prethodna vlada. Pregovori napreduju tako sporo da vjerovnici ne vjeruju da će na sastanku u ponedjeljak biti postignut dogovor.
Njemački ministar financija Wolfgang Schaeuble rekao je da u ponedjeljak ne očekuje nikakav pomak.
Francuski ministar financija Michel Sapin, koji pokušava posredovati između Berlina i Atene, također je rekao da dogovor neće biti postignut u ponedjeljak, nego poslije.
Privatizacija, reforma mirovinskog sustava, pravosuđa i sustava PDV-a
Predsjednik euroskupine Jeroen Dijsselbloem rekao je u intervjuu za Le Monde da bi se, iako je konačan rok za dogovor kraj lipnja, "mogao postaviti novi rok ako problemi s likvidnošću postanu za Atenu preveliki."
Odbacuje također bilo kakve razgovore o restrukturiranju grčkog duga dok se uspješno ne završi sadašnji program pomoći.
Grčki ministar financija Janis Varufakis rekao je kako očekuje da dogovor bude postignut u roku nekoliko dana ili tjedana, te da bi trebao uključivati privatizacije, reformu mirovinskog sustava, pravosuđa i sustava PDV-a.
Glasnogovornik Europske komisije rekao je da će se pregovori s Grčkom nastaviti tokom vikenda.
