Upozorenje: Neke zagađujuće materije mogu uzrokovati zdravstvene probleme osobama koje su veoma osjetljive na zagađenje zraka.
Takve osobe trebaju izbjegavati boravak vani i smanjiti naprezanje tokom boravka vani.
Primirje u Ukrajini se i dalje krši, separatisti odgađaju izbore
Primirje u Ukrajini se i dalje krši, separatisti odgađaju izbore
Foto: Hina
ZAPAD jača diplomatske napore za spas primirja u Ukrajini koje se opetovano krši, zbog čega je u posljednja 24 sata ubijeno 12 civila i vojnika. a i u utorak su nastavljeni sukobi između ukrajinske vojske i proruskih separatista, koji su najavili odgodu izbora koje su u svojim samoproglašenim republikama zakazali za 2. studenoga.
Četiri su civila ubijena u ponedjeljak u Donecku, a tri u susjednom Luhansku, objavile su lokalne vlasti, dok je ukrajinska vlada priopćila da su u posljednja 24 sata ubijena petorica ukrajinskih vojnika.
Time je broj žrtava u 24 sata jedan od najvećih gubitaka od 5. rujna, kad su dvije strane potpisale primirje kako bi okončale sukob u kojem je od travnja ubijeno 3.000 ljudi.
Primirje koje nadzire Organizacija za europsku sigurnost i suradnju (OESS) stalno se krši pa su sukobi u utorak nastavljeni u Donecku oko zračne luke, jedine enklave u tom gradu pod kontrolom ukrajinske vojske.
Ukrajinski predsjednik Petro Porošenko pozvao je u utorak OESS da broj promatrača poveća s 250 na 1500.
"Znamo da se primirje ne poštuje. Vatra se nastavlja"
O stanju na istoku Ukrajine Porošenko je u utorak razgovarao s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel te su oboje zaključili da "nema bitnog napretka" u primjeni prekida vatre.
"Znamo da se (primirje) ne poštuje. Vatra se nastavlja", rekla je u Kijevu Victoria Nuland, američka državna podtajnica za europska pitanja.
Sjedinjene Američke Države mogle bi ublažiti neke sankcije Rusiji bude li potpuno poštivan prekid vatre, a u protivnom će Rusija "platiti još veću cijenu", rekla je Nuland.
Zapad optužuje Rusiju da oružjem i ljudstvom pomaže proruske separatiste, što Moskva niječe.
Unatoč sukobima, proruski separatisti i dalje pokušavaju organizirati vlastite izbore, neovisno o parlamentarnim koji će se u ostalim dijelovima Ukrajine održati 26. oktobara.
Traži se odgodu izbora
No zbog nestabilnosti na terenu samoproglašene vlasti Donecka, koje priznaje samo Rusija, mogle bi odgoditi svoje izbore za tjedan dana, do 9. studenoga.
I vlasti samoproglašene republike Luhansk od svog su "parlamenta" zatražile odgodu izbora.
Separatisti dviju pokrajina objavili su 24. rujna da odbijaju sudjelovati na ukrajinskim parlamentarnim izborima 26. oktobara jer ne prihvaćaju ponuđeni "posebni status" unutar Ukrajine te će održati vlastite parlamentarne i predsjedničke izbore 2. studenoga.
Za odgodu su se odlučile zato što 15 posto mjesta na kojima se trebaju urediti biračka mjesta nije spremno, obrazložio je Roman Liagin, predsjednik izbornog povjerenstva 'Narodne Republike Doneck'.
Kazao je da je u njegovoj republici 3, 2 milijuna birača i da nisu sastavili nove popise birača već će se poslužiti onima koje su sastavili kad su 11. svibnja održali referendum o otcjepljenju.
Nakon četveromjesečnih pregovora Belgija dobiva novu vladu
Nakon četveromjesečnih pregovora Belgija dobiva novu vladu
Screenshot: YouTube
NAKON četiri mjeseca pregovora o uspostavi vladajuće koalicije, u Belgiji je u utorak navečer postignut dogovor o novoj vladi desnoga centra, prenose agencije.
Belgijska agencija Belga objavila je kako će novi premijer biti Charles Michel, čelnik frankofonog reformatorskog pokreta (MR). Dogovorena je koalicija četiriju stranaka, iz frankofonog juga i flamanskoga sjevera.
"Svi partneri predlažu da ja preuzmem dužnost premijera", rekao je Michel, a prenjela DPA.
Michelov MR jedina je stranka frankofonog dijela zemlje. U koaliciji su još i demokršćani (CD&V) i liberali (VLD), te flamanska separatistička stranka N-VA, javlja France Presse. Vlada bi trebala početi djelovati najkasnije početkom sljedećeg tjedna.
"Postigli smo dogovor o važnim gospodarskim i socijalnim reformama", rekao je Michel o novoj koaliciji, na koju se čekalo otkako mu je nakon izbora 25. svibnja kralj Philippe dao mandat za sastav nove vlade.
Te reforme, među ostalim, obuhvaćaju podizanje dobi za umirovljenje sa sadašnjih 65 godina, na 66 od 2025., pa na 67 od 2030. "To je pitanje odgovornosti", obrazložio je Michel i dodao da će u program nove vlade ugraditi "snažne mjere solidarnosti".
Ebola u Španjolskoj: Hospitalizirane još tri osobe, među njima i suprug zaražene medicinske sestre
Ebola u Španjolskoj: Hospitalizirane još tri osobe, među njima i suprug zaražene medicinske sestre
Foto: Guliver Image / Getty Images, FAH
JOŠ TRI osobe hospitalizirane su u Španjolskoj zbog sumnje da su oboljele od ebole. Potvrdili su to u utorak zdravstveni dužnosnici, javlja Reuters.
Hospitaliziran je suprug zaražene medicinske sestre i još dvije osobe. Osobe se nalaze na promatranju u bolnici, a Reuters navodi kako suprug medicinske sestre ne pokazuje simptome. Jedna hospitalizirana osoba je medicinski radnik koja ima dijareju, no nema vrućicu, a druga je osoba Španjolac koji je doputovao iz Nigerije.
Rafael Perez-Santamaria, šef bolnice Carlos III, kazao je kako se prate i 22 osobe koje su bile u kontaktu s medicinskom sestrom. Osobe nisu u izolaciji no dva puta dnevno mjeri im se temperatura tijela.
Počela istraga
Španjolske vlasti počele su istragu u bolnici u Madridu pošto se medicinska sestra zarazila ebolom, javlja BBC u utorak.
To je prvi slučaj zaraze u Europi i općenito izvan zapadne Afrike. Oboljela je četrdesetogodišnja medicinska sestra koja je bila dio medicinskog tima koji je liječio španjolske misionare Manuela Garciju Vieja i Miguela Pajaresa. Njih su obojica vraćeni u domovinu i prevezeni u madridsku bolnicu Carlosa III. pošto su se zarazili ebolom u zapadnoj Africi. Obojica su podlegla bolesti.
Sestra stabilno, ugroženi pod nadzorom
Sestra je u stabilnom stanju, a i ostali članovi medicinskog tima koji je liječio svećenike pod nazdorom su.
Španjolski dužnosnici tek moraju otkriti kako je sestra, koja nije imenovana, ali je u braku i ima dvoje djece, došla u kontakt s virusom.
Bolnica Carlosa III. inače provodi iznimne mjere sigurnosti na zaraznom odjelu, uključujući dva para zaštitnih odjela, rukavica i naočala.
U tijeku istraga o zarazi
"Istražujemo kako se profesionalna zdravstvena djelatnica zarazila", rekao je Antonio Alemany, šef madridske primarne zdravstvene službe.
Garcia Viejo je bio u izolaciji tokom liječenja i svi su slijedili strog protokol zaštite. Oboljela sestra bila je u njegovoj sobi samo dvaput, jednom nakon što je umro, rekao je Alemany.
Neuman: Medicinari izloženi riziku
Pacijenti su najzarazniji kad su u terminalnoj fazi, kada je unutarnje i vanjsko krvarenje najjače i kada dolazi do obilnog povraćanja i dijareje. Bolest, međutim, može imati i dug period inkubacije, do 21 dan, što znači da ljudi tjednima ne moraju biti svjesni da su zaraženi i ne moraju pokazivati simptome.
Virolog Benjamin Neuman s britanskog fakulteta u Reading rekao je da su medicinari uvijek suočeni s rizikom kada brinu o pacijentima zaraženim ebolom bez obzira na mjere zaštite. "Bolesnik zaražen ebolom proizvodi mnogo visoko infektivnog 'otpada', dok gubi tekućinu proljevom i povraćanjem", rekao je. "Te tjelesne tekućine mogu imati milijune virusa Ebole, a za infekciju je dovoljan jedan", naglašava.
EK traži pojašnjenje od Madrida o eboli
Bruxelles je u utorak od španjolske vlade zatražio "pojašnjenje" u pogledu stanja svog zdravstvenog sustava, nakon što se 40-godišnja medicinska sestra zarazila ebolom u bolnici u kojoj su se liječila dvojica misionara iz Liberije i Sierra Leonea.
"Europska komisija je u ponedjeljak uputila poruku španjolskom ministru zdravstva za pojašnjenje kako je došlo do te prve zaraze izvan Afrike", kazao je glasnogovornik Frederic Vincent.
"Očito je negdje postojao neki problem jer su sve europske države bile pozvane da uspostave posebne mjere na nacionalnoj razini kako bi se spriječio unos virusa na europsko tlo", dodao je.
Sestra dio tima koji je liječio dvojicu španjolskih misionara
Zaražena medicinska sestra bila je dio 30-članog liječničkog tima koji je liječio dvojicu španjolskih misionara od hemoragijske groznice, a ona je dva puta posjetila jednog od dvojice pacijenata - Manuela Garciu Viejoa, piše dnevni list El Pais. Viejo i drugi oboljeli misionar umrli su 25. rujna. Medicinska sestra se razboljela 30. rujna, no tada još uvijek nije imala kliničke simptome virusa, poput groznice. U bolnicu je došla u nedjelju, a u ponedjeljak je potvrđeno da se zarazila ebolom.
Njezin suprug je stavljen u karantenu, a na promatranju je još dvoje ljudi za koje postoji sumnja da su zaraženi.
Usprkos ovom slučaju, Europska komisija je priopćila da "nije zabrinuta" te da širenje virusa ebole "u Europi nije vjerojatno".
WHO "neizbježnim" smatra širenje ebole u Europu
Gotovo je neizbježno da se ebola proširi na Europu, ali kontinent je spreman za nadzor te bolesti, rekla je u utorak regionalna direktorica Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) Zsuzsanna Jakab.
U razgovoru za Reuters, nekoliko sati nakon što je potvrđena prva europska infekcija, a oboljela je medicinska sestra u Španjolskoj, direktorica WHO-a za Europu Zsuzsanna Jakab rekla je da su i novi slučajevi "neizbježni".
Španjolske zdravstvene vlasti objavile su da su četiri osobe hospitalizirane kako bi se suzbilo daljnje širenje ebole jer je oboljela sestra prva osoba na svijetu koja je zaražena izvan Afrike.
"Takvih uvezenih slučaja i događaja poput toga u Španjolskoj najvjerojatnije će se biti i ubuduće", rekla je Jakab za Reuters u telefonskome intervjuu iz svoga ureda u Copenhagenu. "Takvi će se incidenti neizbježno događati i ubuduće zbog toga što se mnogo putuje iz Europe u zemlje izvorišta zaraze i natrag".
Nekoliko zemalja u europskoj regiji WHO-a - Francuska, Velika Britanija, Nizozemska, Njemačka, Švicarska, Norveška i Španjolska - već su liječili bolesnike koji su doputovali na njihov teritorij pošto su se zarazili u zapadnoj Africi, gdje ebola od ožujka hara Gvinejom, Sijera Leoneom i Liberijom.
Ruski ministar financija: Plan modernizacije oružanih snaga neće moći biti ispunjen
Ruski ministar financija: Plan modernizacije oružanih snaga neće moći biti ispunjen
Foto: Hina
RUSKI ministar financija upozorio je u utorak da predviđeni plan modernizacije oružanih snaga, što ga je odobrio predsjednik Vladimir Putin, neće moći biti ispunjen te je predložio rezanje troškova, piše agencija Reuters i napominje da rusko gospodarstvo trpi posljedice zapadnih sankcija.
Novi obrambeni program morao bi u obzir uzeti promjene u gospodarskom stanju zemlje, rekao je ministar Anton Siluanov.
"Sad se priprema novi program oružanih snaga (...). koji treba biti realniji", rekao je ministar.
Siluanov je na dužnost imenovan prije tri godine kad je, upravo zbog prevelike potrošnje za obranu, ostavku podnio njegov prethodnik Aleksej Kudrin.
"Sve konačne odluke donose se u Kremlju"
Ministrov komentar ukazuje na nejedinstvo u vladi oko izdvajanja za obranu, napose zadnjih mjeseci, no konačnu presudu donijet će sam predsjednik Putin.
Moguće je da Putin ipak odgodi ili sreže svotu od 576 milijarda dolara predviđenu za modernizaciju 70 posto vojne opreme do 2020., piše Reuters.
"Sve konačne odluke donose se u Kremlju pa će i odluka o vojnom programu biti donesena u Kremlju", kaže ravnatelj moskovskog Centra za strateške studije Ivan Konovalov.
Kad je 2011. donesen ambiciozan program obnove ruskih oružanih snaga i njezine zastarjele opreme, vlada je očekivala rast BDP-a od 6 posto u idućih deset godina. No rast bi ove godine mogao iznositi samo 0,5 posto, a Međunarodni monetarni fond i Svjetska banka predviđaju stagnaciju iduće dvije godine.
Od 2004. do 2014. Rusija je udvostručila vojnu potrošnju
Nadalje, zapadne sankcije nametnute Rusiji zbog uplitanja u krizu u susjednoj Ukrajini naštetile su gospodarskom rastu, oslabile nacionalnu valutu i izolirale Rusiju od stranih ulaganja.
Zamjenik premijera Dmitirij Rogozin ranije je, međutim, rekao da će se modernizacija vojske nastaviti prema Putinovoj zamisli.
"Ideja je da do 2015. poboljšamo 30 posto vojne opreme, a do 2020. godine 70 posto", rekao je Rogozin u intervjuu za dnevnik Kommersant i objasnio da se naredbe o državnoj obrani ne mogu "samo tako" mijenjati prema kapricima ministarstva financija.
Od 2004. do 2014. Rusija je udvostručila vojnu potrošnju, a prema upravo usvojenom proračunu troškovi za obranu nastavit će rasti, sa 17,6 posto ove godine na 20,8 posto u 2017.
Izmjene u europskom zakonodavstvu: EU neće više regulirati sve, članice će biti slobodnije
Izmjene u europskom zakonodavstvu: EU neće više regulirati sve, članice će biti slobodnije
Foto: Hina
NIZOZEMAC Frans Timmermans, koji je predložen za prvog potpredsjednika Europske komisije, obećao je u utorak na saslušanju pred Europskim parlamentom da će pripremiti popis zakonskih prijedloga koje treba povući iz procedure kako bi se izbjeglo nepotrebno reguliranje na europskih razini.
Timmermans će biti najbliži suradnik predsjednika Komisije Jean-Claudea Junckera, zadužen za poboljšanje zakonodavstva i vladavinu prava. Uvođenje te dužnosti u skladu je s Junckerovim najavama da EU treba zakonski regulirati samo u područjima u kojima to ima smisla, a ostalo treba prepustiti nacionalnim državama ili još nižim razinama.
"Početkom sljedeće godine predložit ću popis zakonskih prijedloga koje treba povući iz postupka donošenja, a u sljedećih godinu dana predstavit ću plan za poboljšanje zakonodavstva", rekao je Timmermans pred zastupnicima Europskog parlamenta.
"Moramo pokazati da Europska unija i njezine institucije nisu egocentrične, nego da su tu kako bi služile građanima i državama članicama. EU treba raditi samo ono što treba, a državama članicama treba prepustiti ono što same mogu bolje obaviti", istaknuo je Timmermans, zauzevši se i za obvezujući registar lobista koji djeluju pri europskim institucijama umjesto sadašnjeg, koji postoji, ali na dobrovoljnoj osnovi.
Timmermans je na saslušanju ostavio vrlo dobar dojam. Odgovarao je na čak pet jezika, koje govori bez akcenta.
Dosadašnji nizozemski ministar vanjskih poslova široj je javnosti postao poznat po emotivnom govoru pred Vijećem sigurnosti UN-a nakon rušenja malezijskog zrakoplova iznad istočne Ukrajine, u kojem su većina bili nizozemski državljani.
Preko 3.000 militanata IS-a prešlo granicu i ušlo u Irak: Kurdi se spremaju na žestoki okršaj
/**/
var cb=new Date().getTime();
var r_img_8749=new Image(); r_img_8749.src='http://www.index.hr/indexrotator/step2.ashx?idcategory=2&idsize=114&guid=73EF394F-2B2C-42A2-A675-92F840F34300&cachebust=' + cb;
/*--*//*]]>*/
Preko 3.000 militanata IS-a prešlo granicu i ušlo u Irak: Kurdi se spremaju na žestoki okršaj
Foto: FAH
PREKO 3.000 militanata Islamske države prešlo je u Irak iz Sirije. Kurdske snage spremaju se na borbu, unatoč tome što zračni napadi saveznika do sada nisu polučili željene rezultate protiv IS-a, prenosi rt.
"Dobili smo informacije od obavještajnih službi kako je 3.000 militanata IS-a prešlo granicu iz Sirije", rekao je Sabah Karhoot, čelnik vijeća Anbara, za Iraqi News.
Karhoot je dodao kako "dio militanata raspolaže teškim i moćnim naoružanjem koje je zarobilo u regiji" te je pozvao iračku vladu da pošalje pojačanja i dodatno naoružanje kako bi se terorističke grupe odbile, što bi omogućilo uspostavljanje kontrole u provinciji Anbar.
Unatoč tome što su posljednjih dana zabilježeni manji uspjesi u borbi protiv IS-a, lokalne vojne postrojbe napustile su nekoliko graničnih prijelaza, tako da se kurdske snage ponovno pripremaju za sukobe.
Kurdski prosvjednici iznenadili osiguranje i upali u Europski parlament
/**/
var cb=new Date().getTime();
var r_img_8749=new Image(); r_img_8749.src='http://www.index.hr/indexrotator/step2.ashx?idcategory=2&idsize=114&guid=20ED8ABF-6635-45A8-8C09-500953CAFDA8&cachebust=' + cb;
/*--*//*]]>*/
Kurdski prosvjednici iznenadili osiguranje i upali u Europski parlament
Foto: FAH
STOTINJAK kurdskih protestanata upalo je u utorak u sjedište Europskog parlamenta kako bi upozorili na napade terorističke organizacije Islamske države na kurdski grad Kobane u Siriji.
Prosvjednici su uspjeli iznenaditi osiguranje na ulazu u zgradu Europskog parlamenta. Noseći zastave i portrete kurdskog vođe Abdullahha Ocalana ušli su u zgradu, a ubrzo im se obratila nekolicina zastupnika. Njihovo izaslanstvo primio je i predsjednik Europskog palramenta Martin Schulz.
Schulz je rekao kako ne odobrava način na koji su ušli u Parlament, ali je istaknuo da Europski parlament podupire napore međunarodne zajednice na zaustavljanju Islamske države. Obećao im je da će njihovu poruku prenijeti i NATO-u.
Prosvjednici su nakon toga mirno napustili zgradu Parlamenta.
