Napeto na Krimu: Napadnut ukrajinski patrolni zrakoplov, ispaljeni hici upozorenja prema pripadnicima OESS-a
Napeto na Krimu: Napadnut ukrajinski patrolni zrakoplov, ispaljeni hici upozorenja prema pripadnicima OESS-a
Foto: Guliver Image/Getty Images
ČLANOVIMA OESS-a ni danas nije dopušteno da uđu na Krim. Prema konvoju u kojem su bili članovi OESS-a ispaljeni su pucnjevi upozorenja u trenutku kada su se približavali granici. Neki očevici tvrde da ti pucnjevi nisu bili usmjereni prema konvoju, no ovo je već treći put ovog tjedna da se OESS-ov tim morao vratiti s granice.
Glasnogovornik OESS-a izjavio je kako nitko nije ozlijeđen u incidentu, a u propaloj misiji sudjelovalo je 40 nenaoružanih promatrača koji su pozvani od strane Kijeva. Ovo je prvi put da su na njih ispaljeni meci.
Reuters javlja kako je u vojnu bazu blizu Simferopolja stigao konvoj od 50-ak ruskih kamiona na kojima je bilo na stotine vojnika. U pratnji su bila i oklopna i ambulantna vozila.
Iako Moskva negira da su vojnici koji govore ruski pod njihovom kontrolom, oni voze ruska vozila s ruskim vojnim tablicama i identificiraju se kao Rusi. Na vojnim odorama ne nose nikakvo znakovlje.
Ukrajinski patrolni zrakoplov letio je na oko 1000 metara od administrativne granice s Krimom kada je na njega otvorena vatra.
U napadu na zrakoplov koji ne nosi nikakvo naoružanje nitko nije ozlijeđen. U zrakoplovu su se nalazile tri osobe koje su bile na promatračkoj misiji, javlja Reuters.
Američki razarač USS Truxton došao je na Crno more gdje će sudjelovati u vježbama s ruskom i bugarskom mornaricom.
Kako su priopćili nedavno iz američke vojske, razmještanje USS Truxtona nema veze s događajima u Ukrajini jer je bilo dogovoreno prije početka krize u Ukrajini.
Obama i Hollande traže smirivanje situacije
Američki predsjednik Barack Obama i njegov francuski kolega Francois Hollande upozorili su kako će poduzeti nove mjere protiv Moskve ako ne uspije napraviti napredak u smirivanju krize u Ukrajini.
Hollande i Obama inzistirali su u telefonskom razgovoru na tome da Rusija treba povući svoje snage koje je poslala na Krim te da moraju učiniti sve kako bi omogućili razmještanje međunarodnih promatrača.
Nije poznato o kakvim mjerama se radi.
Proruski prosvjedi u Donjecku
Oko hiljadu ljudi okupilo se u Donjecku, uporištu proruskih pristaša na istoku Ukrajine, dok se ne smanjuje napetost na Krimu, na jugu zemlje, gdje se parlament odlučio odcijepiti od Kijeva.
Donjeck je glavni grad Donbasa, rudarskog bazena uz granicu s Rusijom i rodni grad svrgnutog predsjednika Viktora Janukoviča. Nakon njegova bijega u Rusiju u tome području vlada velika napetost između pristaša Rusije i zagovornika ukrajinskog jedinstva.
Pristaše pripojenja Moskvi su na tri dana bili zauzeli zgradu područne uprave i ondje izvjesili rusku zastavu, ali ih je policija izbacila u četvrtak rano ujutro. Usto, suparnički prosvjedni skupovi dviju strana u kojima je sudjelovalo više hiljada ljudi prometnuli su se u opći metež.
Ukrajinsko pravosuđe je povelo istragu zbog "povrede teritorijalne cjelovitosti zemlje" protiv Pavela Grubarjova, mjesnog poduzetnika koji se nametnuo kao vođa proruskih protestanata, kao i protiv čelnika na Krimu koji traže pripojenje Moskvi, što je znak da vlasti shvaćaju prijetnju ozbiljno. Grubarojov je uhapšen u četvrtak i može dobiti deset godina zatvora. Stanje je i dalje napeto na Krimu gdje su u petak, drugi dan zaredom, naoružane maskirane osobe s ruskim zastavama spriječile vojne promatrače Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS) da uđu na taj poluotok.
Traže istragu OESS-a, a ne puštaju ga na Krim
Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov zatražio je u subotu od OESS-a da provede istragu kako bi se pronašli krivci za pogibiju više desetaka osoba u Kijevu u snajperskom napadu prošlog mjeseca, ističući da se istina više ne može "skrivati". Lavrov je dao izjavu nakon što je prošlog tjedna objavljen sadržaj telefonskog razgovora visoke predstavnice EU-a za vanjsku politiku Catherine Asthon i estonskog ministra vanjskih poslova u kojemu ovaj kaže u povjerenju da je ukrajinska oporba možda umiješana u te napade.
"Najnovije informacije o tom slučaju navodnih snajpera više se ne mogu skrivati", rekao je Lavrov na tiskovnoj konferenciji s kolegom iz Tadžikistana.
"Predložili smo da OESS (Organizacija za europsku sigurnost i suradnju) provede objektivnu istragu o tom slučaju i učinit ćemo sve da se utvrdi istina", dodao je. "Ima previše laži koje su se predugo iskorištavale da bi se europska javnost krivo usmjerila i koje se nisu temeljile na činjenicama", rekao je Lavrov. S druge strane, proruske snage ne puštaju OESS na područja Ukrajine koja su zauzela rusku stranu u sukobu.
Zapadne zemlje su interventnu policiju smijenjenog predsjednika Viktora Janukoviča optuživale za nasilje u kojemu je u februaru u Kijevu poginulo više desetaka ljudi. Rusija se na taj telefonski razgovor estonskog ministra vanjskih poslova Urmasa Paeta i Cahterine Ashton, koji se prisluškivao, pozvala kako bi potkrijepila svoju tvrdnju da je nova ukrajinska vlada sastavljena od opasnih ekstremista. Lavrovljev zahtjev za istragu pokazuje da Rusija neće odustati od rasvjetljavanja tog slučaja. U tom telefonskom razgovoru koji se vodio 26. veljače, estonski ministar kaže Ashton, po izvorima u Kijevu, da su "isti snajperisti ubijali ljude na obje strane", među prosvjednicima i policijom.
U nasilju je poginulo više desetaka protestanata i petnaestak policajaca. Proruski orijentirani stanovnici Donjecka u subotu su izašli na ulice tog grada, uporišta ruske manjine na istoku Ukrajine, dok se ne smiruje napetost između ukrajinskih i ruskih vojnika koji kontroliraju Krim gdje je mjesni parlament odlučio odcijepiti se od Kijeva.
Više od hiljadu protestanata okupilo se oko podneva na Lenjinovu trgu noseći zastave "Kijevske Rusije" (Kijevska Rus), povijesne kolijevke ukrajinske, ruske i bjeloruske države. "Miroljubivi smo i želimo mir", rekla je za AFP umirovljenica Larisa Kukovina. "Želimo referendum i pripojenje Rusiji jer je životni standard ondje viši nego kod nas. Živimo u bijedi", rekla je.
Rusija spremna na "pošten i ravnopravan" dijalog
Rusija je spremna na "pošten i ravnopravan" dijalog sa stranim silama, rekao je u subotu ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov. "Spremni smo na pošten, ravnopravan i objektivan dijalog s našim stranim partnerima kako bismo čitavoj Ukrajini pomogli da izađe iz krize", rekao je Lavrov, otvoreno smjerajući na Zapad na tiskovnoj konferenciji s kolegom iz Tadžikistana, prenosi AFP.
Aktualni ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrij Deščicja rekao je da Kijev čini sve kako bi mirnim putem riješio krizu na Krimu, istaknuvši da se Ukrajina neće odreći Krima, prenosi agencija Reuters. Pozvao je Rusiju da pomogne osigurati dolazak i rad međunarodnih promatrača na Krim. Ukrajinski graničari priopćili su u subotu da su ruski vojnici silom uklonili njihove ljude s položaja na istoku Krima, upali im u stanove i izbacili ih usred noći skupa s obiteljima.
Informacija zasad nije potvrđena iz neovisnog izvora. "Agresivne ruske snage su zauzele pograničnu točku u Ščolkinu i protjerale obitelji ukrajinskih graničara", priopćila je ukrajinska pogranična služba. Moskva niječe da njezine snage djeluju na Krimu, a zapadne vlade ismijavaju tu tvrdnju. Kijev tvrdi da je Rusija rasporedila tridesetak hiljada vojnika na tom području. Premda vojnici nemaju oznake na svojim odorama, voze se u vozilima s ruskim vojnim registarskim pločicama.
Referendum o pripojenju Rusiji 16. ožujka
Zadaća promatrača je pokušati smanjiti napetost na Krimu gdje je mjesni parlament odlučio odcijepiti se od Kijeva i 16. ožujka organizirati referendum o pripojenju Krima Rusiji. Na diplomatskom polju, usprkos ubrzanim konzultacijama Zapada i Rusa u zadnjih tjedan dana, nije pronađeno rješenje za izlazak iz krize što je izbila koncem veljače.
Nakon otezanja Bruxelles i Washington su ipak zaprijetili diplomatskim i gospodarskim sankcijama. Američki predsjednik Obama je naredio da se uvedu vizna ograničenja i odobrio zamrzavanje imovine nekih ruskih i ukrajinskih čelnika. Europski čelnici su pak prekinuli pregovore o izdavanju viza ruskim građanima i zaprijetili dodatnim sankcijama, napose gospodarskim, bude li se stanje i dalje pogoršavalo.
Međutim, premijer Autonomne Republike Krima Sergej Aksjonov je rekao da će regionalna vlada održati referendum usprkos protivljenju Zapada.
"Zastupnici u parlamentu Krima proveli su odluku Krimljana, oni su glasovali za održavanje referenduma 16. ožujka i nitko to ne može otkazati", istaknuo je on, a prenosi agencija Itar-Tass.
Predsjednik Europskog vijeća Herman Van Rompuy je objavio u četvrtak da će EU potpisati politički dio ugovora o pridruživanju s Kijevom prije predsjedničkih izbora u Ukrajini raspisanih za 25. svibnja. Odbijanje predsjednika Viktora Janukoviča da potpiše taj ugovor bio je povod za početak prosvjeda u Ukrajini.
Barroso se nada mirnom rješenju sukoba u Ukrajini
Predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso još uvijek se nada mirnom rješenju sukoba u Ukrajini koji će se postići pregovorima, a Europa ne želi nikakve konfrontacije kada je Ukrajina u pitanju, rekao je u subotu u Ateni gdje sudjeluje u radu 6. summita regija i gradova.
Istaknuvši riječ "mir" više desetaka puta Barroso je objasnio da je "cilj EU-a u Ukrajini vrlo jasan: mir, stabilnost i napredak".
"Nemamo nikakvih ambicija kada je posrijedi Ukrajina, već pokušavamo uvjeriti svoje ruske partnere da udruživanje s Ukrajinom nije usmjereno protiv Rusije. Ne želimo nikakve konfrontacije kada je Ukrajina u pitanju", istaknuo je.
"Ondje želimo postići mir, regionalni mir, mir na kontinentu i globalni mir. Zato se još uvijek nadam da ćemo uspjeti postići mirno rješenje putem pregovora koje će zasigurno uključivati i ukrajinsku vladu. Mir je najdragocjenije dobro Europe", rekao je Barroso.
Rusija bi mogla suspendirati dogovor o inspekcijama sa SAD-om
Rusija bi mogla suspendirati inspekcije nuklearnog oružja, koje su dio sporazuma sa SAD-om, kao odgovor na zapadne sankcije zbog Ukrajine, javljaju u subotu ruski mediji pozivajući se na neimenovani izvor u ministarstvu obrane.
Izvor je rekao da ministarstvo proučava mogućnost suspendiranja inspekcija dogovorenih u Sporazumu o smanjenju strateškog naoružanja (START) između Moskve i Washingtona.
SAD je suspendirao u ponedjeljak vojnu suradnju s Rusijom, kao što su zajedničke vojne vježbe i posjeti lukama, dok Washington traži načine kako da kazni Moskvu zbog njezine intervencije u Ukrajini, a da pritom ne dođe do eskalacije krize.
"Neutemeljene prijetnje SAD-a i NATO-a Rusiji zbog njezine politike prema Ukrajini smatramo neprijateljskom gestom i one nam omogućuju da proglasimo višu silu", rekao je neimenovani izvor, a prenosi agencija RIA Novosti.
"Mi smo spremni poduzeti taj korak kao odgovor na izjave Pentagona o zaustavljanju suradnje između vojski Rusije i SAD-a", kazao je izvor.
Izraelci doveli u Eilat brod s iranskim oružjem namijenjenim oružanim skupinama iz Pojasa Gaze
Izraelci doveli u Eilat brod s iranskim oružjem namijenjenim oružanim skupinama iz Pojasa Gaze
Foto: Hina
IZRAELCI su u subotu dopratili u luku Eilat brod za koji kažu da je prevozio oružje iz Irana za oružane skupine koje iz Pojasa Gaze napadaju izraelski teritorij.
Brod Klos C, pod panamskom zastavom, u srijedu je bez otpora zaustavljen dok je plovio Crvenim morem. Izrael kaže da je brod prevozio desetke naprednih raketa proizvedenih u Siriji koje su skrivene među teretom koji je ukrcan u Iranu a da mu je iduće odredište bio Sudan, odakle su rakete trebale kopnom preko Egipta biti dopremljene u Pojas Gaze. Iran i Hamas, koji vlada u Gazi, odbacili su izraelske tvrdnje.
Izraelski premijer Benjamin Netanyahu, koji je bio ogorčen približavanjem zapadnih zemalja i Irana nakon dolaska na vlast novog predsjednika Hasana Rouhanija, smatra da će otkriće ove pošiljke oružja možda natjerati zapad da ponovo razmisli o odnosima s Iranom.
Izraelska vojska kaže da će joj trebati oko dva dana da iskrca i izloži zaplijenjeno oružje koje se nalazi među 150 kontejnera. Brod će nakon toga moći nastaviti plovidbu a 17 članova posade, među kojima ima Turaka, Indijaca, Gruzijaca i Azera, također će biti slobodni.
Šimonović u Ukrajini: Kršenja ljudskih prava dovela su do krize
Šimonović u Ukrajini: Kršenja ljudskih prava dovela su do krize
Foto: Arhiva
IZLAZ iz ukrajinske krize je u unaprjeđenju zaštite ljudskih prava sviju bez obzira na nacionalnu pripadnost ili političku orijentaciju, izjavio je Hini u subotu pomoćnik glavnog tajnika UN-a za ljudska prava Ivan Šimonović.
Šimonović od četvrtka po odluci glavnog tajnika UN-a Ban Ki-moona boravi u Ukrajini u misiji ocjenjivanja stanja ljudskih prava u toj zemlji. "Moj je mandat ocijeniti stanje ljudskih prava i identificirati prijetnje na tome području", objasnio je Šimonović.
"U Ukrajini su upravo raznovrsna kršenja ljudskih prava dovela do krize", kaže Šimonović. "A izlaz iz nje jest da se unaprijedi zaštita ljudskih prava svih, bez obzira na njihovu nacionalnu pripadnost ili političku orijentaciju", kazao je Hini pomoćnik glavnog tajnika UN-a. Daljnje pojedinosti o svojoj misiji zasad nije mogao iznijeti.
Šimonović, dugogodišnji hrvatski diplomat i bivši ministar pravosuđa, pomoćnik glavnog tajnika UN-a za ljudska prava od 2010. godine, trebao bi, po ranijim najavama, tokom svoje višednevne misije u Ukrajini obići Kijev, proeuropski zapad i rusofoni istok zemlje te polutok Krim. Sastati se s predstavnicima vlasti na državnoj i lokalnoj razni, razgovarati s pučkim pravobraniteljem, predstavnicima civilnog društva, organizacija za zaštitu ljudskih prava i predstavnicima OESS-a.
Timošenko na tajnim računima skrivala 200 milijuna dolara?
Timošenko na tajnim računima skrivala 200 milijuna dolara?
Foto: Guliver Image / Getty Images
UGLEDNE britanske banke našle su se usred skandala zbog navoda prema kojima su u ime bivše ukrajinske premijerke Julije Timošenko otvorile 85 tajnih računa u inozemstvu na kojima se nalazi 200 milijuna dolara, javlja britanski Independent.
Novinar britanskog lista otkrio je kako je u 26 zemalja otvoreno ukupno 278 računa na ime Julije Timošenko i članova njene obitelji. Svrgnuti ukrajinski predsjednik Viktor Janukovič još je prije godinu dana pokrenuo istragu o tim navodima, a i ranije je tvrdio da je Timošenko pronevjerila milijune dolara.
Novinar Lawrence Graham ustvrdio je da je Timošenko imala imovinu u Velikoj Britaniji, SAD-u, i Švicarskoj. Odvjetnici Julije Timošenko tvrde kako su to laži te da ona nema ni imovinu ni račune u tim zemljama. Odvjetnik Sergej Vlasenko tvrdi kako su informacije u izvještaju falsificirane te su dio "velikog prljavog propagandnog rata".
Oettinger: Ne očekujem da će Rusija prekinuti isporuku plina
Oettinger: Ne očekujem da će Rusija prekinuti isporuku plina
Foto: Guliver Image / Getty Images
EUROPSKI povjerenik za energetiku Günther Oettinger ne očekuje od Rusije prekid isporuke plina europskim zemljama zbog ukrajinske krize, rekao je za njemački časopis Wirtschaftswoche.
"Ne vjerujem da bi ruski interes mogao biti takav", kazao je novinaru njemačkog časopisa. Ruski Gazprom u petak je upozorio da postoji mogućnost prekida isporuke plina Ukrajini zbog nepodmirenih računa. Ukrajina je velika tranzitna zemlja preko koje se plinom iz Rusije opskrbljuju zemlje EU-a.
No Oettinger smatra da prekid isporuke ne bi odgovarao tvrtki: "Gazprom ima interes u svakodnevnom prihodu od prodaje plina, što znači da se ulaganje isplati, a promet je ostvaren."
Kazao je i da bi potencijalna neisporuka plina Europi pogodila 14 posto europskih domaćinstava. Početkom 2009. Gazprom je prekinuo isporuku plina Ukrajini zbog nepodmirenih računa, što je dovelo do smanjenja europskih zaliha tokom vrlo hladne zime. "No sada smo u boljoj poziciji nego što smo bili prije pet godina", rekao je.
Slovensko "Delo": EU u Ukrajini s konfuznom i podijeljenom politikom
Slovensko "Delo": EU u Ukrajini s konfuznom i podijeljenom politikom
Foto: Guliver Image/Getty Images
NAKON što je sama pomogla destabilizirati Ukrajinu, Europska unija se svojom politikom u aktualnoj krizi pokazala nesposobnom i podijeljenom, tvrdi subotu u komentaru ljubljansko "Delo".
"Strateški i sigurnosni interesi u Ukrajini koja predstavlja europsko dvorište mnogo su veći nego, na primjer, u Siriji, a Europska unija koja nikad nije imala cjelovitu politiku prema Rusiji sada improvizira. Aktivno je intervenirala u događaje u Kijevu i pomogla destabilizirati državu, a da nije znala što uopće želi i bez spremnosti da plati račun koji će doći na naplatu", navodi u komentaru vodeći slovenski list.
"Posljedice intervencije Zapada su uništavajuće, a Ukrajina će platiti visoku cijenu bez obzira na ishod. Još najmanje što se može dogoditi je odcjepljenje Krima, gdje se najmanje dvije trećine stanovnika osjeća Rusima", navodi "Delo".
"EU se u Ukrajini pokazala kao konfuzna, nesposobna, podijeljena i bez osjećaja za ruske percepcije. Sada je kontakte s Vladimirom Putinom prepustila Angeli Merkel, ali nije sigurno da je ona sposobna za tu zadaću", navodi "Delo" te dodaje da je logično da je i slovenska ponuda da posreduje u ukrajinskoj krizi, što ju je iznio ministar vanjskih poslova Karl Erjavec, bila neuspješna.
"Slovenska intervencija u svjetsku politiku bila je patetična. Ako svoje vanjske politike nema Europa, ne iznenađuje da je nema ni Slovenija. Ukrajinska kriza je prevelika za Sloveniju, to zna svatko. Erjavčeva inicijativa očito je povezana s gospodarskim i energetskim interesima jer je projekt Južni tok Sloveniju stavio na svjetski zemljovid. Ako je Erjavec želio distancirati Sloveniju od drugih europskih država koje se a priori konfrontiraju s Rusijom, onda nije mogao iznijeti nesretniju ideju iako je to nastojanje (distanciranje) oportuno", navodi list komentirajući Erjavčevu inicijativu da Slovenija bude jedan od posrednika u razgovorima Europe i Rusije.
Kina gubi strpljenje sa Sjevernom Korejom
Kina gubi strpljenje sa Sjevernom Korejom
Ilustracija: Guliver Image/Getty Images
KINA je obznanila kako povlači "crvenu crtu" u odnosima sa Sjevernom Korejom te da neće dozvoliti kaos i rat na tom poluotoku.
Najvažniji sjevernokorejski diplomatski i ekonomski partner Sjeverne Koreje, Kina polako gubi strpljenje s nepredvidivim ponašanjem Pjongjanga. Nuklearne prijetnje onima koje smatra neprijateljima, provokacije s lansiranjem projektila natjeralo je Peking da jasno da do znanja kako neće trpjeti nestabilnosti u susjedstvu.
"Korejski poluotok je na kineskom pragu. Imamo crvenu liniju, a to je da nećemo dozvoliti rat i nestabilnosti na korejskom poluotoku." rekao je kineski šef diplomacije Wang Yi. Sve strane su pozvali na suzdržanost i pregovore uz poruku da "sukobi samo donose napetosti, a rat katastrofu". Kineski ministar rekao je da će trajan mir poluotoku donijeti isključivo denuklearizacija.
