Novi francuski socijalistički premijer Manuel Valls dobio povjerenje zastupnika
Novi francuski socijalistički premijer Manuel Valls dobio povjerenje zastupnika
Foto: Hina
NOVI francuski socijalistički premijer Manuel Valls u utorak navečer dobio je povjerenje zastupnika te može početi s provedbom reformi koje je najavio, a trebale bi dati novi poticaj obećanjima o ekonomskom oporavku zemlje što ga je najavio predsjednik Francois Hollande.
Povjerenje novoosnovanoj francuskoj vladi ukazalo je 306 zastupnika, protiv ih je glasovalo 239, a 26 ih je bilo suzdržano
Devet dana nakon poraza ljevice na lokalnim izborima Manuel Valls obećao je Francuzima istinu i učinkovitost. Bivši ministar unutarnjih poslova rođen u Španjolskoj prije 51 godinu, naturalizirani Francuz s 20, znao je da riskira na vjerodostojnosti govorom u kojemu je mogao tek potvrditi smjernice što ih je početkom godine postavio predsjednik Francois Hollande. No svjestan činjenice da je obavezan provesti promjene nakon neuspjeha lokalnih izbora Valls je rekao kako želi odgovoriti na krizu povjerenja koja je pogodila vladu.
Obećao je i smanjenje troškova rada za 30 milijarda eura do 2016. što će rezultirati dodatnim pritiskom na poslodavce. Tu je mjeru 14. siječnja najavio francuski predsjednik, a svrha joj je ponovno potaknuti zapošljavanje radnika te smanjiti nezaposlenost koja je dosegnula gotovo 10 posto.
Novi premijer obećao je da će se angažirati na smanjenju javnog duga i smanjenju ili potpunom ukidanju nekih poreza na zarade.
Također je izrazio želju da se ekonomski rast u EU-u nastavi kroz politiku velikih investicija i politiku zapošljavanja, osobito mladih. "Ekonomska i socijalna kriza nisu objašnjenje za sve, postoji i građanska kriza, kriza identiteta", kazao je Valls, aludirajući na rekordno nizak odaziv birača na nedavno održanim lokalnim izborima te na jačanje ekstremne desnice u zemlji.
Francuski predsjednik prošli je tjedan odobrio novu vladu premijera Vallsa koju čini 16 ministara, što je četiri manje nego u kabinetu prethodnog premijera Jean-Marca Ayraulta. Glasovanje o povjerenju novoj vladi Hollandeu omogućuje nastavak provedbe reformi u državi zbog poticanja gospodarsko rasta, a da se o tome ne mora posebno glasovati u parlamentu.
Argentinu pogodilo najgore nevrijeme u posljednjih 40 godina: Evakuirano više od 2000 stanovnika
Argentinu pogodilo najgore nevrijeme u posljednjih 40 godina: Evakuirano više od 2000 stanovnika
Screenshot: YouTube
OLUJNO nevrijeme s velikim količinama kiše pogodilo je zapad Argentine, a zbog opasnosti od poplava evakuirano je više od 2000 ljudi.
Olujom su najviše pogođene pokrajine Jatamarca na sjeverozapadu i Neuquen na jugozapadu zemlje. Vlada je u područja pogođena olujom poslala hranu, pitku vodu i lijekove, a velik broj vojnika pomaže lokalnom stanovništvu.
Na hiljade kuća i poslovnih prostora je poplavljeno, tvrde tamošnje vlasti te napominju kako se radi o najgoroj oluji na tom području u posljednjih 40 godina.
Kim Jong-un brutalno pogubio još jednog dužnosnika i to uz pomoć bacača plamena
Kim Jong-un brutalno pogubio još jednog dužnosnika i to uz pomoć bacača plamena
Screenshot: ABC News
SJEVERNOKOREJSKI dužnosnik O Sang-hon pogubljen je uz pomoć bacača plamena, piše južnokorejski list The Chosun Ilbo.
O Sang-hon bio je blizak pogubljenom tetku Kim Jong-una i zamjenik sjevernokorejskog ministra za javnu sigurnost. Razlog za njegovo pogubljenje navodno je taj što je ministarstvo pretvorio u Ministarstvo za osobnu sigurnost kako bi poslovne aktivnosti tetka sjevernokorejskog lidera ostale tajna.
Čak 11 visokih dužnosnika vladajuće partije bliskih pokojnom tetku pogubljeni su od prosinca prošle godine jer su proglašeni državnim izdajnicima.
Iako drugi izvori nisu potvrdili pogubljenje bacačem plamena, ranije smrtne kazne u Sjevernoj Koreji pokazale su da tamošnje vlasti biraju najbizarne načine kako ih izvršiti.
Tako je 2012. zamjenik ministra obrane pogubljen vatrom iz minobacača jer je proglašen krivim za opijanje i zabavljanje tokom službene žalosti za Kim Jong-ilom, ocem sadašnjeg vođe.
Pistorius opet plakao na sudu: Opisivao kako je ustrijelio djevojku misleći da je provalnik
Pistorius opet plakao na sudu: Opisivao kako je ustrijelio djevojku misleći da je provalnik
Foto: Guliver Image/Getty Images
JUŽNOAFRIČKI olimpijac i paraolimpijac Oscar Pistorius i u utorak se slomio na suđenju dok je opisivao trenutak kad je ustrijelio svoju djevojku Reevu Steenkamp misleći da je provalnik koji se krije u zahodu, pa je zbog njegova psihičkog rastrojstva suđenje prekinuto do srijede.
Dvostruki amputirac optužen za ubojstvo 29-godišnje djevojke, manekenke i pravnice Reeve Steenkamp, ispričao je na sudu u Pretoriji kako je prošle godine na Valentinovo usred noći čuo da se u kupaonici otvara prozor i, uvjeren da je riječ o provali, zgrabio je pištolj koji mu je stajao pod krevetom. "To je trenutak koji je promijenio sve", rekao je. "Mislio sam da mi netko provaljuje u kuću".
Zgrabio je pištolj i na batrljcima se odvukao niz hodnik do kupaonice. Uperenog pištolja, leđima naslonjen na zid, pogledao je u kupaonicu i vidio da je prozor otvoren što je bila potvrda njegova straha. "Nisam znao kamo da uperim pištolj", rekao je. "Stajao sam i vrištao. Onda sam čuo neki zvuk iz zahoda i, ne znam ni sam kako, ispalio četiri metka prema vratima". Kaže kako je nastavio vikati Reevi da zove policiju, ali je postupno shvatio da se ona ne javlja te da je možda ona u zahodu. Kad je u svjedočenju došao do trenutka u kojem je ušao u zahod, počeo je nekontrolirano jecati pa je sudac prekinuo suđenje do srijede.
Bude li Pistorius proglašen krivim, prijeti mu i doživotni zatvor.
Haški sud odbio zahtjev Praljka za obranom po službenoj dužnosti
Haški sud odbio zahtjev Praljka za obranom po službenoj dužnosti
Foto: Guliver image/Getty images
ŽALBENO vijeće Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) odbilo je zahtjev bivšeg načelnika glavnog stožera HVO-a Slobodana Praljka da mu se u interesu pravde dodijeli obrana po službenoj dužnosti, kao i zahtjev da žalbeni postupak u njegovom slučaju zastane dok ne dobije prijevod na hrvatski jezik prvostupanjske presude i drugih materijala, objavio je u utorak haaški sud.
Praljak je u oktobaru prošle godine, nakon što je sud zaključio da može financirati vlastitu obranu, zatražio da mu se u interesu pravde dodijeli obrana po službenoj dužnosti tokom žalbenog postupka jer ju ne može sam plaćati ili da alternativno, u slučaju da se taj njegov zahtjev odbije, postupak protiv njega zastane dok ne dobije prvostupanjsku presudu i druge materijale prevedene na hrvatski jezik kako bi se mogao braniti sam.
On je pojasnio kako ga nakon odluke suda da mu ne plaća obranu odvjetnice Nika Pinter i Nataša Fauveau-Ivanović zastupaju pro bono ali isključivo u proceduralnim pitanjima pred ICTY-ijem ali ne i u pisanju žalbe na presudu kojom je nepravomoćno osuđen na 20 godina zatvora za zločine počinjene tokom rata 1990-ih nad muslimanskim stanovništvom u Herceg-Bosni.
Žalbeno vijeće je u odluci donesenoj 4. travnja zaključilo da Praljka "u ovom trenutku predstavljaju branitelji koje je privatno angažirao i sam odabrao" te je zaključilo da se vijeće ne tiču modaliteti te suradnje.
Vijeće je zaključilo da Praljak čak i kad bi odabrao da se sam zastupa ne bi imao pravo na financiranje troškova obrane iz proračuna haaškog suda, jer je utvrđeno da raspolaže dovoljnim sredstvima za financiranje vlastite obrane.
"U tim okolnostima neće biti povrede Praljkovih prava ako se od njega traži da plati troškove vlastite obrane", zaključuje vijeće.
Praljak je u svojim zahtjevima poručio da će, ako se ne riješi pitanje plaćanja njegovih branitelja, vjerojatno sam preuzeti obranu iako ne posjeduje potrebna pravna znanja te je zatražio da se postupak zaustavi dok ne dobije sve relevantne dokumente prevedene na hrvatski jezik.
Žalbeno vijeće je odbilo zahtjev za zastojem postupka ocijenivši da je on preuranjen jer se još nije odlučio sam zastupati pa je to razumije li ili ne dokumente irelevantno.
Tajništvo ICTY-ija u augustu 2012. objavilo je da je višegodišnjom istragom utvrdilo da Praljak raspolaže dostatnom osobnom imovinom za pokrivanje troškova obrane, dok je Praljak odgovorio da ne raspolaže dostatnim sredstvima.
Tajništvo haaškoga suda 20. siječnja 2014. zatražilo je da Praljak vrati 2,8 milijuna eura sudu na ime troškova koje je ICTY isplatio za njegovu obranu.
Haaški je sud u svibnju prošle godine šestoricu bivših čelnika Herceg-Bosne osudio na kazne od 10 do 25 godina zatvora zbog zločina nad muslimanima tokom rata u BiH osmišljenih u okviru udruženog zločinačkog pothvata.
Bivši predsjednik vlade Herceg Bosne Jadranko Prlić nepravomoćno je osuđen na 25 godina zatvora, bivši ministar obrane Bruno Stojić i bivši načelnici Glavnog stožera HVO-a Slobodan Praljak i Milivoj Petković na po 20 godina zatvora, bivši zapovjednik vojne policije Valentin Ćorić na 16, a načelnik Ureda za razmjenu zarobljenika Berislav Pušić na 10 godina zatvora.
Bruxelles ne vjeruje Budimpešti, ali ne čini ništa
Bruxelles ne vjeruje Budimpešti, ali ne čini ništa
Foto: Guliver image/Getty images
KRIZA između Europske unije i Mađarske premijera Viktora Orbana primirila se, no uzajamno nepovjerenje i dalje postoji i baca sjenu na njihove odnose, piše France Presse.
Protiv Mađarske u ovom se trenutku vodi 21 postupak zbog kršenja europskih zakona, ali ona po tome nije iznimka jer Komisija takve postupke često pokreće i protiv drugih država članica, a većina ih se osim toga odnosi na manje važne prekršaje.
Europski parlament usvojio je u srpnju prošle godine jako strogo izvješće u kojem je osudio nepoštivanje demokracije u Mađarskoj, no to nije imalo nikakvih konkretnih rezultata.
Iako je često predmet kritika, osobito povjerenice za pravosuđe Viviane Reding, Mađarska ipak nije nikada bila doista sankcionirana.
U Europskom se parlamentu jedno vrijeme spominjala mogućnost suspenzije njezina prava glasa u Vijeću EU-a, no to je ubrzo palo u zaborav.
Napadi na neovisnost mađarske središnje banke doveli su potkraj 2011. do suspenzije pregovora s MMF-om i EU-om o financijskoj pomoći, no ona joj na kraju nije bila potrebna.
U razgovoru za austrijski Der Standard potkraj svibnja Reding, koja pripada istoj političkoj obitelji konzervativaca kao i Orban, nije skrivala svoje nezadovoljstvo Budimpeštom.
Posebice su joj smetale česte promjene mađarskog ustava, koje je Orban uspio provesti zahvaljujući dvotrećinskoj većini u parlamentu. "Ustav nije igračka", istaknula je. Europski izvori objašnjavaju da Europska komisija ima ograničene mogućnosti djelovanja. Unatoč često protueuropskoj retorici, Orban je uvijek znao kada ne treba pretjerati.
Članstvo u EU koristi Mađarskoj
Budimpešta bi od EU-a trebala dobiti otprilike 20,5 milijarda eura u razdoblju od 2014. do 2020. Time bi trebala financirati 98 posto javnih ulaganja na lokalnoj razini. Europski fondovi neophodni su za razvoj cestovne i željezničke mreže.
Napuštanje Europske unije bilo bi stoga jednako samoubojstvu. Zabrinuta zbog procedure izbora tvrtki na javnim natječajima za gradnju infrastrukture, Komisija je 2013. Mađarskoj na nekoliko tjedana suspendirala europske fondove. Mađarske vlasti su prosvjedovale, no ipak su popustile i novac je deblokiran.
Postupak prekomjernog deficita, koji ju je pratio od ulaska u EU 2004., ukinut je u svibnju 2013. Premda je Bruxelles odluku popratio nizom ograda, Orbanova vlada ističe ju kao dokaz da vodi ispravnu gospodarsku politiku.
Kriza u Ukrajini podsjetila je da Mađarska ima i važnu ulogu u politici suradnje s državama u europskom susjedstvu.
Mađarska je predvodnica Višegradske skupine koju uz nju čine Poljska, Češka i Slovačka. Utemeljena 1991., Višegradska skupina, koja je prošle godine najavila uspostavu zajedničke borbene skupine 2016., najglasnije se u EU-u zauzima za solidarnost s Ukrajinom.
Glas V4 čuje se i u energetsko-klimatskom sektoru. Četiri zemlje redovito blokiraju pregovore o ambicioznim klimatskim ciljevima. Zauzimaju se za "realan" cilj za smanjenje emisije CO2 i protive se određivanju cilja za obnovljive izvore energije. Mađarska se zauzima za nuklearne reaktore IV. generacije.
Mađarska također podržava proširenje EU-a na Srbiju i Tursku.
Njemačka vlada otvara put dvostrukom državljanstvu
Njemačka vlada otvara put dvostrukom državljanstvu
Ilustracija: Guliver image/Getty images
NJEMAČKA vlada završila je u utorak nacrt zakona koji će mladim Nijemcima stranog podrijetla omogućiti dvostruko državljanstvo, a to ublažavanje jednog od najstrožih zakona o državljanstvu u Europi posebice će pomoći velikoj turskoj zajednici.
Sadašnji propisi obvezuju djecu useljenika da u dobi od 23 godine odaberu između njemačkog ili državljanstva svojih roditelja. Takva odluka posebno pogađa tri milijuna ljudi turskog podrijetla koji žive u Njemačkoj, od kojih je polovica odabrala njemačko državljanstvo.
Prema nacrtu novog zakona mladi ljudi mogu se odlučiti za dvije putovnice ako u dobi od 21 godine mogu dokazati da su živjeli u Njemačkoj najmanje osam godina, da su se školovali šest godina, stekli kvalifikacije ili završili profesionalno obrazovanje u Njemačkoj.
Aydab Oezoguz, njemačka savezna povjerenica za useljeništvo, izbjeglice i integraciju zadovoljna je "što budući mnogi mladi ljudi neće morati odlučiti protiv državljanstva svojih roditelja ili čak postati stranci u vlastitoj zemlji".
Nisu, međutim, svi u turskoj zajednici zadovoljni jer se novi zakon odnosi samo na mlade, a ne pokriva starije ljudi koji su desetljećima živjeli u Njemačkoj.
Novi zakon predložen je pod utjecajem socijaldemokrata (lijevi centar) koji dijele vlast s konzervativcima kancelarke Angele Merkel. Konzervativci su se dugo protivili dvostrukom državljanstvu tvrdeći da je nemoguće biti odan dvjema zemljama istodobno. Zakon treba odobriti i njemački parlament, a zastupnici i SDP-a i konzervativaca u Bundestagu (donji dom) najavili su da će ga podržati.
