TISUĆE ljudi prosvjedovale su u subotu u Rumunjskoj protiv vlade koju optužuju da je pokušala "omesti" glasovanje Rumunja u inozemstvu u prvom krugu predsjedničkih izbora u nedjelju, u kojemu je pobijedio premijer Victor Ponta.
Po mnogim iskazima, hiljade Rumunja nisu mogle glasovati 2. studenoga zbog nedovoljnog broja birališta otvorenih u zemljama poput Francuske, Njemačke i Velike Britanije.
"Želimo slobodne izbore" i "Ponta, ne zaboravi, mladi nisu uz tebe", izvikivali su prosvjednici u Cluju, gdje ih je po procjeni policije bilo gotovo 7.000.
Oko 1.500 ljudi je tražilo premijerovu ostavku u središtu Temišvara, gdje je u prosincu 1989. izbila protukomunistička pobuna koja se završila padom diktatora Nicolaea Ceausescua.
"Danas u Temišvaru, sutra u čitavoj zemlji", izvikivali su prosvjednici, slično prosvjednicima protiv komunizma prije 25 godina.
Stotine ljudi su se okupile i u Bukureštu, Oreadei i Constanzi.
"Izašli smo na ulicu kako bismo se uvjerili da se ono što se dogodilo u nedjelju neće ponoviti 16. studenoga (u drugom krugu). Ovo je izraz solidarnosti s Rumunjima u dijaspori", rekao je mladi prosvjednik u Bukureštu, Alexandru Alexe.
Predsjednik na odlasku Traian Basescu (desni centar) pozvao je u subotu ministra vanjskih poslova Titusa Corlateana da dade ostavku zbog "dezinformiranja". Corlatean je, najavljujući bolju organizaciju glasovanja u drugom krugu u inozemstvu, napose povećanje broja glasačkih kabina, rekao da ministarstvo ne može otvoriti više biračkih mjesta jer to ne dopušta zakon, što je izborno povjerenstvo zanijekalo.
Ponta je pobijedio u prvom krugu predsjedničkih izbora sa 40,44 posto glasova, a kandidat desnice Klaus Iohannis je dobio 30,37 posto.
No Iohannis je dobio 46 posto glasova rumunjskih birača iz dijaspore, za koju se uglavnom smatra da je sklona desnici, a Ponta 18 posto.
Predsjednički izbori su važni za tu nekadašnju komunističku zemlju gdje postoji strah da bi u slučaju Pontine pobjede političke vlasti mogle preuzeti nadzor nad pravosuđem.
Merkel: DDR je bio bespravna država
Merkel: DDR je bio bespravna država
Foto: Hina
NJEMAČKA kancelarka Angela Merkel izjavila je u subotu da je Njemačka Demokratska Republika (DDR) bila "bespravna država", a raspravu o toj temi što su je nedavno pokrenuli političari iz redova socijaldemokrata nazvala je "tjeskobnom".
"DDR je bio bespravna država", rekla je kancelarka na saboru svoje Kršćansko-demokratske unije (CDU) za Medklenburg-Vorpommern u Wismaru, neposredno uoči proslave 25. obljetnice pada Berlinskog zida. Rasprava o tome je "tjeskobna", ustvrdila je Merkel, kako prenose njemački mediji.
U DDR-u je vladala diktatura proleterijata s propisanim vodstvom komunističkog SED-a. Za onoga tko je o tome dvojio, zakoni na papiru ubrzo nisu više ništa značili. "A ako niste imali sreće, to se odnosilo i na čitavu obitelj", izjavila je Merkel, koja je i sama odrasla u DDR-u.
Kancelarka je time reagirala na izjave predsjednika vlade Mecklenburg-Vorpommerna, socijaldemokrata Erwina Selleringa, da DDR nije bio potpuno bespravna država.
U njemačkoj javnosti više od dvadeset godina nakon pada komunizma nije bilo dvojbi o totalitarnom karakteru DDR-a, a Sellering je nedavno iznenada pokrenuo raspravu o tome.
"Možemo s pravom biti ponosni na ono što smo unatoč okolnostima postigli u DDR-u"
Na istome skupu na kojemu je nastupila Merkel, predsjednik zemaljske podružnice CDU-a Lorenz Caffier rekao je da se Sellering vara kad tvrdi da DDR nije bio bespravna država, jer možda vjeruje da bi inače povrijedio ljude koji su u njoj živjeli.
"Možemo s pravom biti ponosni na ono što smo unatoč okolnostima postigli u DDR-u", rekao je Caffier.
Selleringa je kritizirao i njegov stranački kolega i suradnik u zemaljskoj vladi, socijaldemokratski ministar poljoprivrede Till Backhaus. Za njega je "potpuno jasno" da je DDR bio bespravna država, izjavio je Backhaus u jednom radijskom intervjuu, pojasnivši kako već činjenica da je postavljala zidove i bodljikavu žicu svjedoči u bespravnoj državi.
U srijedu je šest zastupnika CDU-a u parlamentu Mecklenburg-Vorpommerna najavilo da će zbog Selleringa bojkotirati svečano obilježavanje pada Berlinskog zida u Schwerinu. Neprihvatljivo je da netko tko zastupa takvo stajalište nastupa kao govornik na svečanosti obilježavanja pada Zida, poručili su.
Poznati disident iz DDR-a i kantautor Wolf Biermann u petak je u Bundestagu u okviru obilježavanja godišnjice pada Zida izazvao incident napadom na zastupnike stranke Ljevice. Biermann je u nekoliko navrata tu stranku nazvao "neprijateljima" i "ološem" te "bijednim ostatkom onoga što je na sreću prevladano".
Ljevica (Die Linke) nastala je spajanjem Stranke demokratskog socijalizma (PDS), nasljednice komunističkog SED-a koji je vladao u DDR-u i skupine otpadnika od Socijaldemokratske stranke (SPD).
Supredsjednici Ljevice, Katja Kipping i Bernd Riexinger te predsjednik kluba zastupnika te stranke uz Bundestagu Gregor Gysi u zajedničkoj su izjavi ustvrdili su da je DDR bio država "u kojoj je politička proizvoljnost u svakom trenutku mogla zamijeniti pravo i pravičnost, u kojoj su hiljade života slomljeni i uništeni državnim bespravljem". Glavnu odgovornost za to snose SED, poručili su.
U izjavi, objavljenoj u subotu, vođe Ljevice također su podsjetili da se PDS kao nasljednik SED-a u proljeće 1990. ispričao građanima DDR-a.
"Danas obnavljamo tu ispriku za počinjenu nepravdu i obećavamo da ćemo čuvati demokraciju i pravnu državu kao dvije zjenice oka", poručili su.
Vodeće njemačke stranke odbijale su do sada prihvatiti Ljevicu kao mogućeg koalicijskog partnera, tvrdeći da se nije dovoljno oslobodila totalitarne prošlosti i prihvatila demokraciju. Međutim, nakon nedavnih izbora u Tiringiji socijaldemokratski SDP po prvi put ozbiljno razmišlja o koaliciji s Ljevicom, koja je ondje postigla značajan rezultat. Mogućnost da po prvi put u povijesti ujedinjene Njemačke na čelu neke izvršne vlasti bude pripadnik nasljednice komunističkog SED-a dovela je do žestoke rasprave u javnosti. U nju se uključio i savezni predsjednik Joachim Gauck, koji se inače ne miješa u stranačka i dnevnopolitička pitanja. Gauck je u jednom intervjuu rekao da stranci Ljevice možda ne treba vjerovati jer potječe iz stare komunističke partije koja je desetljećima vladala istočnom Njemačkom. Napale su ga stranke koje kane koalirati s Ljevicom u Tiringiji.
Smijenjen američki kardinal koji je kritizirao Papu
Smijenjen američki kardinal koji je kritizirao Papu
Screenshot: YouTube
AMERIČKI kardinal Raymond Leo Burke, jedan od predvodnika konzervativne oporbe papi Franji, smijenjen je u subotu s mjesta pročelnika Vrhovnog suda apostolske signature, najvišeg suda Svete Stolice.
Burke je od 2009. bio pročelnik Vrhovnog suda, a na tom će ga mjestu zamijeniti Francuz Dominique Mamberti, dosadašnji tajnik za odnose s državama. Burkea je Papa imenovao na počasnu dužnost kardinala zaštitnika Malteškog reda.
Kardinal Burke koji je još u prosincu 2013. kritizirao način na koji papa Franjo upravlja Crkvom i njegovu otvorenost prema nekim društvenim pitanjima, izgubio je i mandat u Kongregaciji za biskupe.
Sveti Otac ga je ipak pozvao da sudjeluje na sinodi o obitelji održanoj u oktobaru na kojoj se istaknuo odlučnim i otvorenim odbijanjem da Crkva popusti u vezi s osobama u drugom braku i s homoseksualcima.
Koautor knjige objavljene nekoliko dana prije početka sinode u kojoj ističe da "Krist nedvosmisleno zabranjuje rastavu i ponovno vjenčanje", poslije je u pripremnom dokumentu objavljenom tokom sinode osudio "neprihvatljive izjave o spolnim odnosima izvan braka i između osoba istog spola".
Visoka predstavnica EU: Jeruzalem treba biti prijestolnica obiju država - i palestinske i izraelske
Visoka predstavnica EU: Jeruzalem treba biti prijestolnica obiju država - i palestinske i izraelske
Foto: Wikipedia
VISOKA predstavnica Europske unije Federica Mogherini ocijenila je u subotu da Jeruzalem "treba biti prijestolnica obiju država", palestinske i izraelske, u trenutku kada se u palestinskom dijelu Svetoga grada koji je Izrael anektirao, širi nasilje.
"Mislim da Jeruzalem može i treba biti prijestolnica obiju država", rekla je Mogherini u Ramallahu, na okupiranoj Zapadnoj obali.
"Izazov je pokazati da se Jeruzalem može podijeliti u miru i u poštovanju", dodala je.
Ova izjava dolazi u času kada je napetost u istočnom Jeruzalemu dosegnula vrhunac, budući da Izraelci ondje nastavljaju gradnju svojih naselja na štetu Palestinaca koji osuđuju i provokacije na Platou džamija, trećem svetom mjestu islama.
"To nije samo izraelsko-palestinski problem, nego međunarodni"
"To nije samo izraelsko-palestinski problem, nego međunarodni", dodala je Mogherini na zajedničkoj tiskovnoj konferenciji s palestinskim premijerom Ramijem Hamdallahom, na kojoj je gradnju židovskih naselja nazvala "nezakonitom" i "zaprekom rješenju s dvjema državama".
Tijekom posjeta Pojasu Gaze tokom jutra visoka predstavnica EU-a se zauzela za neovisnu palestinsku državu, dok se palestinsko vodstvo priprema da tokom mjeseca studenog u UN-ovu Vijeću sigurnosti podnese prijedlog rezolucije kojom će se utvrditi vremenski raspored za prekid okupacije i otvoriti put nastanku države u granicama iz 1967. s istočnim Jeruzalemom kao prijestolnicom.
U zadnjih više od dva tjedna u istočnom Jeruzalemu se svakodnevno sukobljuju mladi Palestinci koji kamenjem i petardama gađaju izraelsku policiju koja uzvraća gumenim metcima, topovskim udarima i suzavcem.
Nasilje se proširilo pošto su židovski ekstremisti zaoštrili kampanju tražeći promjenu odluke iz 1967. koja im omogućuje pristup Platou džamija iznad Zida plača, ali na kojemu nemaju pravo moliti.
Gorbačov: Svijet je na rubu novog Hladnog rata, neki kažu da je već počeo
Gorbačov: Svijet je na rubu novog Hladnog rata, neki kažu da je već počeo
Screenshot: YouTube
POSLJEDNJI vođa Sovjetskog Saveza Mihail Gorbačov kritizirao je u subotu Zapad zbog politike koju vodi od pada Berlinskog zida 1989. godine.
"Svijet je na rubu novog Hladnog rata. Neki kažu da je već počeo", rekao je Gorbačov aludirajući na aktualnu krizu zbog proruske pobune na istoku Ukrajine.
Gorbačov (83) je doputovao u Berlin u povodu 25. obljetnice pada Berlinskog zida 9. studenoga, što je pridonijelo padu komunizma u istočnoj Europi.
Njegove reforme glasnosti u Sovjetskom Savezu pridonijele su padu zida i mnogi građani bivše Istočne Njemačke koji su 1989. sudjelovali u masovnim prosvjedima protiv svojih komunističkih vladara smatraju ga herojem.
No, u subotu on je optužio Zapad, posebice SAD, da nije ispunio obećanja dana od Hladnog rata. Umjesto toga, kazao je, Zapad se proglasio pobjednikom Hladnog rata i iskoristio slabost Rusije.
"Događaji zadnjih mjeseci posljedice su kratkovidnih politika... ignoriranja interesa partnera", rekao je.
Sjeverna Koreja pustila na slobodu dvojicu Amerikanaca koje su osudili na teški rad
Sjeverna Koreja pustila na slobodu dvojicu Amerikanaca koje su osudili na teški rad
Screenshot: YouTube
AMERIČKI državljani Kenneth Bae i Matthew Todd Miller pušteni su iz sjevernokorejskog pritvora i vraćaju se u Sjedinjene Države, objavila je u subotu američka vlada.
Bae i Miller vraćaju se u pratnji Jamesa Clappera, direktora američke nacionalne obavještajne službe, objavio je njegov ured.
Bae, misionar, uhapšen je u Sjevernoj Koreji u studenome 2012. i osuđen na 15 godina teškog rada zbog zločina protiv države.
Miller, kojem se sudilo za navodnu špijunažu u pritvoru je od travnja ove godine, a dobio je šest godina teškog rada.
SAD su opetovano pozivale na njihovo oslobađanje iz humanitarnih razloga, posebno otkad su se Baeu pojavili zdravstveni problemi.
Meksička policija po nalogu gradonačelnika otela 43 studenta: Ubili ih, zapalili i bacili u rijeku
Meksička policija po nalogu gradonačelnika otela 43 studenta: Ubili ih, zapalili i bacili u rijeku
Foto: FAH
MEKSIČKE studente, koji su nestali u rujnu na jugozapadu Meksika, otela je policija po zapovijedi lokalnog gradonačelnika i vjeruje se da su predani pripadnicima bande koji su ih ubili, zapalili njihova tijela i potom ostatke bacili u rijeku, objavio je u petak glavni meksički državni odvjetnik.
To je zaključak istrage o nestanku 43 meksička studenta, rekao je državni odvjetnik Jesus Murillo Karam podsjećajući da se sigurni zaključci mogu izvući tek nakon DNA potvrde identiteta spaljenih trupla. To će biti izazov jer je iz spaljenih ostataka teško obaviti DNA identifikaciju.
Roditelji vjeruju da su djeca živa
"Moram identificirati, učiniti sve što mogu kako bi se identificirali, da doznamo jesu li to ti studenti", kazao je Murillo. Roditelji studenata odmah su reagirali poručivši da su dokazi nepotpuni i da vjeruju da su njihova djeca živa.
Skupinu studenata su 26. rujna u autobusima zaskočili naoružani muškarci. Meksička država Guerrero objavila je njihove fotografije i ponudila nagradu od milijun pezosa za informacije koje bi dovele do nestalih studenata. Opisujući saveznu istragu kao jednu od najkompliciranijih Murillo je opisao što se dogodilo studentima učiteljske škole u Ayotzinapi u jugozapadnoj državi Guerrero.
Studenti poznati po aktivizmu
Žrtve su muškarci većinom u 20-im godinama života koji u pohađali koledž a 26. rujna su se vozili autobusima i kombijima u obližnje mjesto Igualu na prosvjed zbog finanicjskih teškoća u kojima je bila njihova škola. Od tada im se gubi svaki trag. Murillo je objavio u petak da su trojica muškaraca, uhapšeni u vezi njihova nestanka, priznali da su pogubili veliki broj osoba za koje se vjeruje da su studenti. Prema njihovu iskazu policajci su predali žrtve trojici muškaraca koji pripadaju bandi Guerreros Unido.
Vlasti su uhapsile gradonačelnika Iguale Josea Luisa Abarcu, kojeg se smatra arhitektom masovne otmice, i njegovu suprugu Mariu de los Angeles Pineda. Uhvaćeni su ranije ovog tjedna u Mexico Cityiju gdje su se skrivali.
Učiteljska škola koju su pohađali nestali studenti stara je više od 80 godina i poznata kao ljevičarska utvrda, a studenti su poznati po aktivizmu.
Šef policije u bijegu
Istraga je pokazala da je gradonačelnik, kad je saznao da će studentski prosvjed omesti jedan od njegovih službenih događaja, naredio šefu policije u Iguali Felipeu Floresu Velasquezu da zaustavi prosvjednike. Šef policije, koji je u međuvremenu smijenjen, u bijegu je. Vlasti su do sada uhapsile 74 osobe u vezi s nestankom studenata. Murillo je na konferenciji za novinare prikazao snimke priznanja trojice gangstera, fotografije odlagališta na kojem su tijela spaljena i grafičke i video prikaze uklanjanja ostataka.
"Oni nisu samo spalili njihova tijela s odjećom, spalili su i odjeću onih koji su u tome sudjelovali", kazao je Murillo dodajući da su pokušali ukloniti svaki mogući trag. Otmica studenata izazvala je masovne prosvjede u zemlji i ozbiljno potkopala tvrdnje predsjednika Enriquea Pene Nieta da je Meksiko tokom njegova mandata postao sigurnija zemlja.Pena Nieto je kazao kako je otkriće šokantno i poručio da će svi koji su krivi odgovarati.
"Istraga će se provesti u cijelosti i svi odgovorni će biti kažnjeni". poručio je meksički predsjednik.
