Iran tvrdi da njegovi ratni brodovi plove prema SAD-u
Iran tvrdi da njegovi ratni brodovi plove prema SAD-u
Ilustracija: Screenshot
IRANSKI mornarički časnik izjavio je da je nizu ratnih brodova naređeno da se približe američkim morskim granicama kao odgovor na raspoređivanje američkih plovila u Zaljevu, izvijestila je poluslužbena novinska agencija Fars.
"Iranska vojna flota približava se američkim morskim granicama i taj potez nosi poruku", rekao je admiral Afshin Rezaji Hadad.
Hadad, nazvan zapovjednikom sjeverne flote iranske mornarice, rekao je da su plovila krenula na put prema Atlantskom oceanu preko "voda nedaleko od Južnoafričke Republike", izvijestio je Fars.
Agencija također navodi da je taj plan dio "iranskog odgovora na američko jačanje mornaričke prisustvu u Perzijskom zaljevu". Zasad nema neovisne potvrde tog izvješća.
Nema predaje: U Kijevu na trgu neovisnosti 70.000 protestanata
Nema predaje: U Kijevu na trgu neovisnosti 70.000 protestanata
Foto: Guliver Image/Getty Images
U NEDJELJU se u središtu Kijeva okupilo oko 70.000 pripadnika ukrajinske oporbe, iskazujući na taj način ponovno odlučno protivljenje predsjedniku Viktoru Janukoviču.
"Ne namjeravamo se povući. Idemo dalje", poručio je prosvjednicima na Trgu neovisnosti putem mobitela jedan od predstavnika oporbe Dmitrij Bulatov, trenutačno na liječenju u Litvi. Njegov glas odjeknuo je trgom putem razglasa, a okupljeni su reagirali snažnim pljeskom i uzvicima potpore.
Jedan od glavnih oporbenih čelnika Vitalij Kličko pozvao je aktualnog predsjednika Janukoviča na Trg neovisnosti "kako bi ondje čuo što ljudi o njemu misle i govore", aludirajući na taj način na Janukovičev poziv na javnu raspravu.
Kličko je Ukrajince pozvao da razmisle o dolasku na opći jednosatni štrajk u četvrtak 13. veljače te da na ulice izađu ističući državne barjake. "Ne mogu nas slomiti, jer ćemo se mi nastaviti odlučno boriti", rekao je, pozvavši okupljene da se diljem zemlje organiziraju u jedinicama za samoobranu.
Na marginama tog velikog skupa nekoliko desetaka mladih Kijevljana pod kišobranima se okupilo u znak potpore zaposlenicima ruskoga neovisnog tv-kanala Dozhd (Kiša) kojemu prijeti ukidanje jer glavni kablovski operateri odbijaju emitirati program zbog objavljivanja oštrih priloga protiv predsjednika Putina te prijenosa protuvladinih prosvjeda u Ukrajini. Mladi su prosvjedovali ističući vrpce u bojama EU-a i Ukrajine. Nosili su transparente na kojima je pisalo "Dozhd, mi smo s tobom" i "Ukrajinska mladost za neovisne medije". U subotu je moskovska policija na Crvenom trgu privela četrdesetak simpatizera Dozhda.
Napadač upao u crkvu u Rusiji i ubio časnu sestru i jednog vjernika
Napadač upao u crkvu u Rusiji i ubio časnu sestru i jednog vjernika
Ilustracija: Google Maps
NAORUŽANI muškarac otvorio je vatru u crkvi na otoku Sahalinu na dalekom istoku Rusije u nedjelju i pritom ubio dvije osobe, a ranio šest, javljaju ruski mediji.
Muškarac je upao u crkvu u gradu Južno-Sahalinsku oko 7 sati ujutro po moskovskom vremenu, u vrijeme dok se održavala misa, i ispalio nekoliko hitaca te ubio časnu sestru i jednog vjernika.
Napadač, koji je navodno radio kao privatni zaštitar, uhapšen je. Motiv napada zasad nije poznat i istraga je u tijeku.
Ovaj napad dogodio se nekoliko dana nakon što je ruski tinejdžer ubio nastavnika i policajca u školi u Moskvi.
Masuzoe izabran za guvernera Tokija, građanima prestanak upotrebe nuklearne energije nije presudan
Masuzoe izabran za guvernera Tokija, građanima prestanak upotrebe nuklearne energije nije presudan
Foto: Guliver Image/Getty Images
KANDIDAT uz kojega je stajalo japanski premijer Shinzo Abe, Yoichi Masuzoe u nedjelju je pobijedio na izborima za guvernera Tokija, što je izazvalo nezadovoljstvo onih kandidata koji su ovo izjašnjavanje željeli pretvoriti u glasovanje protiv upotrebe nuklearne energije gotovo tri godine nakon nuklearne katastrofe u Fukushimi.
Pobjeda bivšega ministra zdravstva Yoichija Masuzoe (65) olakšanje je i satisfakcija i za Abea koji je pretrpio težak udarac na prošlomjesečnim lokalnim izborima, smatraju promatrači. "Učinit ću Tokio prvim gradom na svijetu. Angažirat ću se u društvenoj dobrobiti, pripremama za potencijalne nesreće i prirodne katastrofe, na ekonomskom razvoju, a osobito ću raditi na nastojanjima da se Tokio što bolje pripremi za OI 2020.", rekao je nakon pobjede Masuzoe.
Japancima je važan prestanak korištenja nuklearne energije, ali nedovoljno da bude presudno na izborima
Najozbiljniji protivnik Masuzoei bio je bivši premijer Morihira Hosokawe (76), koji je današnje glasovanje želio iskoristiti kao izjašnjavanje birača protiv upotrebe nuklearne energije, uz potporu još jednoga bivšeg premijera Junichira Koizumija. Iako se očekivalo da će se izbori prometnuti u dvoboj Masuzoe i Hosokawe, drugi po broju osvojenih biračkih glasova je Kenji Utsunomiya, odvjetnik i protivnik nuklearne energije kojega podupire Komunistička partija.
"Ovi izbori su bitka između onih koji misle da Japan može bez nuklearne energije i onih koji tvrde suprotno", istaknuo je u predizbornoj utrci Junichiro Koizumi misleći pritom ne samo na Masuzoea nego i na Abea.
Ranije provedeno istraživanje javnog mnijenja pokazalo je da je većina japanskih birača za prestanak korištenja nuklearne energije, uskoro ili u dogledno vrijeme, no istodobno su jasno pokazali da im to nije toliko važno, odnosno da im veću važnost za egzistenciju predstavljaju mogućnost zaposlenja, siguran posao i gospodarsko stanje u zemlji, kao i sve veći problem starenja stanovništva te socijalna skrb.
Mjesto guvernera Tokija ostalo je ispražnjeno nakon ostavke Naokija Inosea izabranog koncem 2012. i smijenjenog nakon godinu dana zbog političko-financijskog skandala.
EU traži jaču zaštitu osobnih podataka
EU traži jaču zaštitu osobnih podataka
Ilustracija: Arhiva
NEDAVNA otkrića o razmjerima afere prisluškivanja s američkom sigurnosnom agencijom NSA u glavnoj ulozi, u Europi su pokrenula raspravu o potrebi veće zaštite osobnih podataka. Predložena uredba o njihovom prikupljanju i obradi kada bude donesena obvezivat će i Hrvatsku.
Od kupnje u trgovini, vožnje automobilom ili bankovne transakcije, u eri interneta i drugih tehnoloških čuda malo tko ostaje nezamijećen. Pametni telefoni, bodovne kartice, prisutnost na društvenim mrežama, samo su dio globalne priče u kojoj naš digitalni trag ostaje u serverima. I u običnoj šetnji Europljanima je sve teže izbjeći praćenje, u kojem su upotrebom gradskih kamera najdalje otišli na Otoku.
"U Velikoj Britaniji postoji više od 2 milijuna kamera koje su spojene na raznorazne sustava, a prosječni Britanac je dnevno snimljen više od 300 puta", kaže Marko Rakar, stručnjak za područje transparentnosti podataka i tehnoloških trendova.
Želja EU da pravno ujednači pravila korištenja osobnih podataka i pojača njihovu zaštitu, jasnija je zna li se njihova vrlo opipljiva vrijednost u svijetu biznisa.
"Boston Consulting grupa je procijenila vrijednost privatnih podataka građana na 315 milijardi eura u 2011. i oni predviđaju da će potencijal vrijednosti tih podataka doći do jednog trilijuna eura do 2020. godine", izjavio je Rakar.
Reforma zaštite podataka i prava građana odgovor je Bruxellesa na bojazan od nekontroliranog nadzora i ugrožavanja osobnih, ali i poslovnih podataka. U Hrvatskoj kontrolni dio radi Agencija za zaštitu osobnih podataka, a najčešće pitanja građana se, kaže Patricio Marcos Petrić, odnose na OIB.
"Prvi je dojam da mi imamo sve podatke o svima što nije točno. Ljudi su sve više osviješteni vezano za njihove osobe podatke i potrebu da ih štite. Veliku količinu upita dobivamo vezano za OIB. Agencija je u prošlih godinu dana, kako bi se pojačao nadzorni rad, unutar svoje strukture ustanovila odjel za nadzor i središnji registar. Imamo upravnih 300 predmeta, a ogromna većina su neupravni predmeti", rekao je Petrić.
Zaštita osobnih podataka u nas je ustavno i zakonski propisana, nedopuštena uporaba kažnjiva je prema KZ-u. Hrvatskoj s ostalim EU članicama sada ostaje čekati uredbu s naglaskom na prava građana, koji su na meti raznih marketinških i inih kompanija. No Veliki brat i dalje ne spava. NSA u SAD-u gradi 2 milijarde dolara vrijedan centar u kojem bi u idućih 50 godina trebali pohraniti podatke svih Amerikanaca. Sasvim dovoljan razlog za dodatni oprez Europljana.
U snježnom nevremenu u Japanu 11 mrtvih, više od 1250 ozlijeđenih
U snježnom nevremenu u Japanu 11 mrtvih, više od 1250 ozlijeđenih
Video: YouTube (Press.tv)
U SNJEŽNOM nevremenu koje je u subotu zahvatilo velike dijelove Japana, među kojima i glavni grad Tokio, prema zadnjim informacijama smrtno je stradalo 11 osoba, a ozlijeđeno ih je više od 1250.
Snježni pokrivač debeo 27 centimetara u subotu je pokrio Tokio, što se ne pamti zadnjih 45 godina, izvijestila je državna meteorološka služba. U nedjelju su djelatnici gradskih službi, ali i brojni stanovnici glavnoga japanskog grada počistili nogostupe i najprometnije dijelove grada kako bi se olakšali vožnja i kretanje. Očišćeni su i pristupi biralištima, kako bi danas što veći broj građana mogao izaći na birališta i dati glas jednome od 16 kandidata koliko ih se kandidiralo za guvernera Tokija.
Agencije javljaju da je u 35 prefektura pogođenih velikim snježnim nanosima zabilježeno oko 5300 raznih nezgoda. Više od 20.000 domova u nedjelju ujutro ostalo je bez električne energije. Sinoć je otkazano 740 letova, a u nedjelju ujutro 400. U međunarodnoj zračnoj luci Tokio-Narita, od grada udaljenoj šezdesetak kilometara, blokirano je oko 5000 putnika zbog lošeg stanja svih cesta.
Olujno nevrijeme praćeno snijegom i kišom koje se u noći na subotu sručilo na otok Kyushu na jugozapadu Japana, u subotu se proširilo na najveći otok Honshu, od Hirošime do Tohokua na sjeveroistoku, preko povijesnog Kyota, metropola Osake, Nagoye i Yokohame te prijestolnice Tokija. Meteorološka situacija u nedjelju je nešto povoljnija, no meteorolozi najavljuju nove snježne padaline.
Dio pomoći stigao u opkoljeni Homs usprkos pucnjavi, ozlijeđen vozač
Dio pomoći stigao u opkoljeni Homs usprkos pucnjavi, ozlijeđen vozač
Video: YouTube (Reuters)
SIRIJSKI Crveni polumjesec izvijestio je da je u subotu predvečer uspio dopremiti dio humanitarne pomoći u četvrti Homsa koje su u okruženju, usprkos pucnjavi na humanitarni konvoj.
"Usprkos činjenici da je naša ekipa bila na meti granata i pucnjave, uspjeli smo podijeliti 250 paketa s hranom, 190 paketa s higijenskim potrepštinama i lijekovima za kronične bolesti", ističe organizacija na Twitteru.
Nešto ranije, također na Twitteru, Crveni polumjesec je objavio da su svi njegovi zaposlenici i osoblje UN-a uspjeli izaći iz grada neozlijeđeni, osim jednoga vozača koji je lakše ranjen u pucnjavi. Organizacija nije optužila ni jednu stranu - vojsku ili pobunjenike - za taj napad.
Guverner Homsa Talal al-Barazi, kako prenosi službena agencija Sana, rekao je pak da je "humanitarna pomoć podijeljena u četvrtima Boustan al-Diwan i Hamidiyeh, uz nadzor ekipe Crvenog polumjeseca i Ujedinjenih naroda". Ipak je dodao da zbog pucnjave "terorista" - kako režim zove pobunjenike - drugi kamioni nisu mogli ući u drevni grad.
U subotu navečer Crveni polumjesec je objavio fotografiju na kojoj se vidi skupina ljudi u opustošenoj ulici koji su se okupili oko kamiona s pomoći označenog polumjesecom, logom organizacije. Na videosnimci koju su objavili aktivisti u Homsu vidi se pak drugo vozilo koje doprema pomoć civilima, vjerojatno u Homsu, koje je iznenada zasuto metcima.
Aktivisti su snage režima optužili za "bombardiranje" konvoja.
