Evo kako Europska unija planira riješiti izbjegličku krizu

Foto: FAH

EUROPSKA komisija danas, pridržavajući se Europskog migracijskog programa iz svibnja, predlaže sveobuhvatan paket prijedloga za pomoć u rješavanju izbjegličke krize s kojom se suočavaju države članice EU-a i susjedne zemlje, uključujući rješavanje temeljnih uzroka zbog kojih ljudi traže utočište u Europi. Novim paketom mjera, kojim se predlaže i premještanje 120.000 osoba kojima je doista potrebna međunarodna zaštita u druge države članice EU-a, smanjit će se pritisak na najpogođenije države članice – prvenstveno Grčku, Italiju i Mađarsku. U taj broj nije uračunato 40.000 osoba čije je premještanje iz Grčke i Italije Komisija predložila u svibnju, za što se još čeka odluka Vijeća, javlja Predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj.

Tim mjerama pomoći će se i državama članicama koje su suočene sa sve većim brojem zahtjeva za azil jer će im se omogućiti brža obrada zahtjeva s pomoću zajedničkog europskog popisa sigurnih zemalja porijekla. Komisija je danas predstavila i nacrt glavnih mjera za poboljšanje politike vraćanja te predložila uspostavljanje fonda od 1,8 milijardi eura za pomoć u rješavanju temeljnih uzroka migracije u Africi. Na kraju, Komisija i Europska služba za vanjsko djelovanje rješavaju i „vanjsku dimenziju” izbjegličke krize.

Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker izjavio je: "Mi Europljani trebali bismo znati i nikada ne bismo smjeli zaboraviti zašto je pružanje utočišta i poštovanje temeljnog prava na azil tako važno. Vrijeme je da počnemo postavljati temelje prave europske migracijske politike koju smo zatražili još u svibnju. Mjerama koje danas predlažemo omogućit će se brzo premještanje osoba kojima je doista potrebna međunarodna zaštita – ne samo u okviru ove nego i svih budućih kriza. Izbjeglička kriza odličan je povod za dokazivanje europske solidarnosti. Vrijeme je da pokažemo kolektivnu hrabrost i odmah uputimo odgovor Europe".

> Juncker o stanju u Uniji: Naša Europska unija nije dobro, niti ima dovoljno Europe, niti unije

Europska komisija danas je predstavila mjere kao odgovor na trenutačnu izbjegličku krizu i pripremu za buduće izazove.

Prijedlog hitnog premještanja 120 000 izbjeglica iz Grčke, Mađarske i Italije

Nakon velikog povećanja ilegalnih prelazaka granice na središnjem i istočnom Sredozemlju, ali i na ruti kroz zapadni Balkan, u zadnjih nekoliko mjeseci, potrebno je hitno djelovati. Komisija predlaže premještanje 120 000 osoba kojima je doista potrebna međunarodna zaštita iz Italije (15.600), Grčke (50.400) i Mađarske (54.000). One bi bile premještene po obveznom ključu raspodjele s pomoću objektivnih i mjerljivih kriterija (40 posto broj stanovnika, 40 posto BDP, 10 posto prosječan broj dosadašnjih zahtjeva za azil, 10 posto stopa nezaposlenosti).

To se primjenjuje na podnositelje zahtjeva s državljanstvima zemalja čija je prosječna stopa priznanja na razini EU-a najmanje 75 posto. Trenutno se to odnosi na podnositelje zahtjeva iz Sirije, Iraka i Eritreje. Ovo se nadovezuje na Komisijin prijedlog iz svibnja za premještanje 40.000 osoba kojima je doista potrebna međunarodna zaštita iz Italije i Grčke u druge države članice EU-a te ukupan predloženi broj raste na 160.000. Hrvatska bih trebala primiti ukupno 1811 tih osoba. Za države članice koje sudjeluju u premještanju predviđena je potpora od 780 milijuna eura iz proračuna EU-a uz stopu predfinanciranja od 50 posto kako bi se nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj upravi omogućilo vrlo brzo djelovanje.

Odredba o privremenoj solidarnosti

Ako iz opravdanih i objektivnih razloga, kao što je prirodna katastrofa, država članica privremeno ne može djelomično ili uopće sudjelovati u odluci o premještanju, morat će uplatiti financijski doprinos u proračun EU-a u iznosu od 0,002 posto svojeg BDP-a.

Europska komisija analizirat će razloge koje država navede i donijeti odluku je li opravdano nesudjelovanje te države u programu na najviše 12 mjeseci. U slučaju djelomičnog sudjelovanja u premještanju doprinos će biti razmjerno smanjen.

Trajni mehanizam za premještanje za sve države članice

Kao što je najavljeno u Europskome migracijskom programu, Komisija predlaže strukturirani mehanizam solidarnosti koji će moći aktivirati u svakom trenutku kako bi pomogla državi članici u kriznom stanju čiji je sustav azila pod iznimnim pritiskom zbog velikog i neproporcionalnog priljeva državljana trećih zemalja.

Takve buduće hitne situacije Komisija bi odredila na temelju broja zahtjeva za azil podnesenih u zadnjih šest mjeseci u odnosu na broj stanovnika i broja ilegalnih prelazaka granice u zadnjih šest mjeseci.

Primjenjivat će se isti objektivni i mjerljivi kriteriji raspodjele kao i u okviru prijedloga hitnog premještanja. Trajnim mehanizmom u obzir će se uzeti i potrebe tražitelja azila, njihova obiteljska situacija i vještine. Primjenjivat će se i odredba o privremenoj solidarnosti;

Zajednički europski popis sigurnih zemalja porijekla

Nadovezujući se na Europski migracijski program i zaključke Europskog vijeća od 25. i 26. lipnja, Europska komisija predlaže Uredbu o utvrđivanju zajedničkog europskog popisa sigurnih zemalja porijekla. Tim europskim popisom omogućit će se brža obrada pojedinačnih zahtjeva za azil podnositelja koji dolaze iz zemalja koje se u cijelom EU-u smatraju sigurnima te brže vraćanje ako se na temelju pojedinačnih procjena zahtjeva potvrdi da podnositelj nema pravo na azil.

Nakon rasprava s državama članicama i na temelju njihovih praksi, Komisija predlaže da se na europski popis sigurnih zemalja porijekla uvrste Albanija, Bosna i Hercegovina, bivša jugoslavenska Republika Makedonija, Kosovo, Crna Gora, Srbija i Turska.

Te zemlje ispunjavaju zajednička mjerila za zemlje koje se smatraju sigurnima iz Direktive o postupku azila 2013/32, potpisnice su važnih međunarodnih ugovora o ljudskim pravima, a većinu njih Europsko vijeće proglasilo je zemljama kandidatkinjama koje ispunjavaju tzv. „kriterije iz Kopenhagena” (kojima se jamče demokracija, vladavina prava, ljudska prava te poštovanje i zaštita manjina). Poslije, nakon temeljite procjene Europske komisije, na popis se mogu uvrstiti i druge zemlje.

Poboljšavanje politike vraćanja

Za poboljšavanje politika vraćanja država članica Komisija je objavila zajednički Priručnik o vraćanju i Akcijski plan EU-a o vraćanju. Komisija je predstavila Akcijski plan EU-a o vraćanju kojim se utvrđuju hitne i srednjoročne mjere koje će države članice poduzeti kako bi povećale dobrovoljno vraćanje, ojačale provedbu Direktive o vraćanju, poboljšale razmjenu informacija, osnažile ulogu i ovlasti Frontexa u operacijama vraćanja te uspostavile integrirani sustav upravljanja vraćanjem.

Usporedno s tim, Komisija je donijela Priručnik o vraćanju kojim se nadležnim nacionalnim tijelima pružaju praktične upute za vraćanje migranata koji nemaju pravo boraviti u Europskoj uniji. Priručnik će biti glavni alat za podučavanje stručnjaka koji primjenjuju Direktivu o vraćanju 2008/115 o standardima i postupcima.

Komunikacija o pravilima javne nabave za mjere potpore izbjeglicama

Države članice moraju brzo i na odgovarajući način ispuniti najhitnije potrebe tražitelja azila za smještajem, namirnicama i uslugama.

Današnja Komunikacija sadržava smjernice za nacionalne, regionalne i lokalne vlasti kojima se osigurava usklađenost s pravilima EU-a za javnu nabavu kada se financiranje tih usluga može osigurati na jednostavan, brz i nebirokratski način.

Rješavanje vanjske dimenzije izbjegličke krize

vanjska dimenzija ključna je sastavnica u nastojanju da se kriza riješi. Ponovno se ulažu napori u podupiranje diplomatskih inicijativa i traženje političkih rješenja za sukobe u Siriji, Iraku i Libiji. EU osigurava pomoć stanovništvu Sirije, posebno interno raseljenim osobama, te financijsku potporu susjednim zemljama koje su prihvatile najveći broj izbjeglica iz Sirije, kao što su Jordan Libanon i Turska. Dosad je mobilizirano 3,9 milijardi eura za tu svrhu.

Drugi je prioritet borba protiv organiziranog kriminala u obliku krijumčarenja ljudi, posebice pokretanjem pomorske operacije EUNAVFOR MED. U okviru suradnje s trećim zemljama potpisano je otprilike 17 sporazuma o ponovnom prihvatu te 7 sporazuma o partnerstvu za mobilnost. EU će proširiti i trenutačne dijaloge o migraciji s ključnim partnerima na visokoj razini, kao što su Rabatski i Khartoumski proces s afričkim zemljama te Budimpeštanski proces s istočnom i središnjom Azijom, kao i konferencija početkom oktobara te sastanak na vrhu u Valetti 11. i 12. studenoga.

Fond za Afriku

Europska komisija danas je dodijelila 1,8 milijardi eura iz financijskih sredstava EU-a za osnivanje „Kriznog uzajamnog fonda za stabilnost i rješavanje temeljnih uzroka nezakonite migracije u Africi”. Cilj je poboljšati stabilnost i riješiti temeljne uzroke nezakonitih migracijskih tokova u regijama Sahela, jezera Čad, Roga Afrike i sjeverne Afrike. Iz fonda će se podupirati razvoj boljih socio-ekonomskih prilika i politika upravljanja migracijama u tim regijama. Europska komisija očekuje da će se države članice uključiti i jednako odgovoriti na naša nastojanja. Na primjer, Španjolska je već potvrdila da će sudjelovati.

Druga strana solidarnosti s najizloženijim državama članicama jest da svi moraju odgovorno primjenjivati zajednička pravila EU-a. U tu svrhu, Komisija će ovoga tjedna prema potrebi ubrzati postupke zbog povrede prava i provoditi pristup „Hotspot” u najizloženijim državama članicama kako bi im pomogla u primjeni zajedničkih pravila EU-a o azilu (vidi MEMO/15/5597).

Države članice uskoro o prijedlozima Komisije

Izvanredno zasjedanje Vijeća za unutarnje poslove o migraciji 14. rujna sljedeća je prigoda da države članice razgovaraju o zakonodavnim prijedlozima Komisije i prihvate ih. Mehanizme za hitno premještanje koje je Komisija predstavila u svibnju i rujnu treba donijeti Vijeće (glasovanjem kvalificiranom većinom) u savjetovanju s Europskim parlamentom, dok trajni mehanizam solidarnosti i europski popis sigurnih zemalja porijekla Europski parlament i Vijeće moraju donijeti zajednički (u redovnom zakonodavnom postupku).

Prijedlog o fondu poslan je državama članicama kako bi potrebni postupci bili provedeni na vrijeme za sastanak na vrhu u Valletti u studenome, gdje će se EU sastati s ključnim afričkim zemljama kako bi razgovarali o migraciji i izbjegličkoj krizi, ističe Predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj.