SAD, Rusija i Kina razvijaju hipersonične projektile, hrli li svijet u rat?
SAD, Rusija i Kina razvijaju hipersonične projektile, hrli li svijet u rat?
Ilustracija: FAH
THE INDEPENDENT u nedavnom članku izvještava o opasnosti novih hipersoničnih raketa.
Kako piše taj britanski medij, znanstvenici upozoravaju kako SAD, Rusija i Kina, svjetske sile koje razvijaju hipersonične rakete, moraju itekako dobro paziti da te rakete ne padnu u ruke odmetnutih režima, koji bi mogli ugroziti međunarodnu sigurnost.
Navedena oružja na kojima se radi su "nova vrsta prijetnje", jer su napravljena za izbjegavanje obrambenih proturaketnih sustava te bi države imale manje vremena za odgovor na takav napad, tvrdi se u studiji RAND-a.
Povećani oprez
Ako se ta tehnologija nekontrolirano bude razvijala, zemlje bi mogle postaviti svoje obrambene sustave na postavke "trenutačne odmazde" te time povećati šanse za izbijanje raketnog rata.
"Razvoj hipersoničnih raketa povećao bi šansu strateškoga rata. Potakao bi države da postanu brze na okidaču", tvrdi glavni autor studije Richard Speier.
Svijet ima manje od 10 godina da implementira režim ograničavanja naoružavanja, ističu u studiji.
Prijetnja hipersoničnih raketa nije vezana samo uz njihovu ekstremnu brzinu - putuju brzinom Mach 5 ili brže – već i uz to da se njima može jako precizno upravljati, a to je značajka koju ne posjeduju tradicionalni balistički projektili.
O proizvodnji
Rusija, Kina i Sjedinjene Američke Države razvijaju vlastite inačice te tehnologije, a istraživači RAND-a upozoravaju da se te zemlje moraju složiti oko toga da ne prodaju cijele sustave ili veće podsustave takvog naoružanja drugima.
Trebale bi i strogo kontrolirati izvoz sastavnica s dvostrukom upotrebom poput nadzvučnih reaktivnih motora s kompresorom, predlažu autori.
*
Bolivija obilježava 50. godišnjicu smrti legendarnog revolucionara Che Guevare
Bolivija obilježava 50. godišnjicu smrti legendarnog revolucionara Che Guevare
Foto: Hina
BOLIVIJA odaje počast Ernestu "Che" Guevari, ubijenom prije 50 godina u toj zemlji.
Predsjednik Bolivije Evo Morales, jedan od posljednjih predstavnika latinoameričke ljevice na vlasti, namjerava iskoristiti tu priliku za pokretanje protuimperijalističke borbe.
"Uvjereni smo da će borba trajati sve dok postoji kapitalističko carstvo", u nedjelju je izjavio Morales u majici s likom Che Guevare.
Morales je ovog tjedan optužio CIA-u da je tokom 11 mjeseci u Boliviji "progonila, mučila i ubila Che Guevaru".
Legenda revolucije
U toj zemlji su proslave u počast Che Guevari počele u četvrtak kulturnim, političkim i gastronomskim programima u Vallegradneu, na jugoistoku zemlje gdje su pronađeni njegovi ostaci.
Tih nekoliko dana okupilo se samo nekoliko stotina aktivista iako su vlasti očekivale njih 10.000.
U nedjelju je Kuba kritizirala američki imperijalizam tokom odavanja počasti legendarnoj figuri svoje revolucije, pred mnoštvom od oko 70.000 okupljenih u Santa Clari.
Predsjednik Raul Castro je prepustio govor svom vjerojatnom nasljedniku i drugom čovjeku režima Miguelu Diaz-Canelu.
Ernesta Guevaru je u dobi od 39 godina ubio bolivijski vojnik 9. oktobara 1967., ali na Kubi se dan "junačkog borca" slavi svakog 8. oktobara na dan njegovog uhapšenja.
"Che je bio revolucionar, a revolucionar je čovjek pun ljubavi koji želi izgraditi novo društvo", istaknuo je u Boliviji suborac Ernesta Guevare, Harry Villegas Tamayo nadimka Pombo.
Vallegrande
Vallegrande, malo mjesto 240 km udaljeno od Santa Cruza, nastoji razviti turizam usmjeren na muzej i mauzolej posvećenim tom revolucionaru, čiji ostaci počivaju na Kubi.
Cheovo tijelo bačeno u jamu u Boliviji otkriveno je i identificirano 1997. i zatim je uz veliku pompu vraćeno na otok.
Njegovi ostaci su smješteni u podzemnom mauzoleju iznad kojeg se uzdiže brončani kip u gradu Santa Clari.
Ernest "Che" Guevara je rođen 14. lipnja 1928.u Rosariju, u Argentini, u građanskoj obitelji.
Svoj je revolucionarni poziv otkrio tokom dvaju dugih putovanja Latinskom Amerikom. Tada je postao svjestan krajnje neimaštine, nepravde i izrabljivanja koji su bili dominantni u regiji.
Kubanska revolucija
Nakon neuspjela pokušaja da organizira otpor vojnom udaru kojim je s američkom podrškom srušena vlada Jacoba Arbenza u Gvatemali 1954., mladi Guevara otputovao je u Meksiko.
Ondje je upoznao Fidela Castra koji ga je uvjerio da se pridruži skupini protjeranih Kubanaca koji pripremaju invaziju na Kubu i revoluciju protiv diktature Fulgencija Batiste.
Već poznat po nadimku Che i unaprijeđen u zapovjednika zahvaljujući izvrsnom taktičkom snalaženju u gerilskom ratovanju, Guevara vodi odlučnu bitku kubanske revolucije kod Santa Clare koja je zapečatila sudbinu Batistina režima u prosincu 1958.
Nakon diktatorova bijega i pobjede revolucionara 1. siječnja 1959., Che je imenovan predsjednikom kubanske nacionalne banke, a kasnije i ministrom industrije.
Njegova česta putovanja u inozemstvo u svojstvu ambasadora revolucije često su ga vodila u Moskvu i druge socijalističke gradove, gdje je progresivno gubio prvotni entuzijazam za Sovjetski Savez. Kritizirao je golemu sovjetsku birokraciju i oklijevanje SSSR-a da podrži revolucionarne pokrete u zemljama Trećeg svijeta.
Sukob s Castrom
Tada se pojavljuju i glasine o sukobu s Castrom, a pošto Che nestaje iz javnog života, sve su češća nagađanja da ga je vođa revolucije dao pogubiti. Kasnije se saznalo da je Guevara otišao u Kongo kako bi podržao tamošnje gerilce u borbi protiv prozapadnih plaćenika.
Frustriran korupcijom i slabim borbenih duhom kongoanskih revolucionarnih čelnika, Che se vraća na Kubu u ožujku 1966. godine. Nekoliko mjeseci kasnije već je bio u Boliviji.
Nije, međutim, znao da bolivijski vojnici, inače slabo opremljeni i obučeni, imaju obilatu pomoć CIA-e i američkih protugerilskih stručnjaka. Ranjen je u borbi s bolivijskim vojnicima na planinskom jugoistoku zemlje i uhvaćen živ.
Che Guevara je pogubljen u selu La Higuera 9. oktobara 1967., dan nakon uhapšenja.
*
Trumpova administracija će ukinuti Obamin klimatski plan
Trumpova administracija će ukinuti Obamin klimatski plan
Ilustracija: Hina
ADMINISTRACIJA američkog predsjednika Donalda Trumpa ukinut će ključnu mjeru bivšeg predsjednika Baracka Obame o klimi, čime će ispuniti obećanje iz kampanje o obnovi američke rudarske industrije koje osuđuju borci za očuvanje okoliša.
'Plan o čistoj energiji' Obama je potpisao 2015. Cilj plana bio je ubrzati energetski prijelaz i nametnuti termoelektranama smanjivanje emisije ugljikovog dioksida za 32 posto do 2030. u odnosu na 2005.
"Rat protiv ugljena je završen"
Da je stupio na snagu, zatvorile bi se brojne elektrane na ugljen, one najstarije i one koje najviše onečišćuju.
"Rat protiv ugljena je završen", rekao je šef Američke agencije za zaštitu okoliša (EPA) Scott Pruitt u govoru u Kentuckyju.
"Sutra u Washingtonu potpisat ću nacrt odluke o ukidanju tzv. 'Plana za čistu eneregiju' prijašnje administracije", rekao je Pruitt koji se u vrijeme Obame borio protiv njegove inicijative.
Bez obzira što se nalazi na čelu Agencije EPA Pruitt pripada krugu klimatologa skeptičnih prema klimatskih promjenama.
Godine 2015. kada je još bio državni odvjetnik u Oklahomi ocijenio je da je taj plan "ilegalni pokušaj da se poveća moć saveznih birokrata nad energetskom politikom saveznih država".
*
Gradonačelnica Barcelone protiv proglašenja neovisnosti Katalonije
Gradonačelnica Barcelone protiv proglašenja neovisnosti Katalonije
Foto: Hina
UTJECAJNA gradonačelnica Barcelone se izjasnila protiv katalonskog jednostranog proglašenja neovisnosti, a također je zatražila od španjolske vlade da povuče svoja policijska pojačanja poslana u regiju.
Rezultati referenduma 1. oktobara ne mogu poslužiti kao temelj za proglašenje neovisnosti, rekla je Ada Colau, ljevičarska gradonačelnica katalonske prijestolnice koja ima 1,6 milijuna stanovnika.
Katalonska budućnost u ponedjeljak izgleda vrlo nesigurno, dan prije ključnog govora u parlamentu koji treba održati secesionistički vođa Carles Puigdemont, u kojem je neizvjesno hoće li proglasiti neovisnost od Španjolske.
Puigdemont bi trebao govoriti u utorak u 18 sati te "izvijestiti o aktualnoj političkoj situaciji".
Uhićenje katalonskog predsjednika
Glasnogovornik španjolske glavne vladajuće stranke upozorio ga je da riskira hapšenje ako proglasi neovisnost.
"Povijest se ne smije ponoviti. Nadamo se da sutra ništa neće biti proglašeno, možda i zato jer bi onaj tko to učini mogao završiti kao onaj koji ju je proglasio prije 83 godine", rekao je Pablo Casado iz vladajuće Narodne stranke.
Casado je pritom mislio na Lluisa Companysa, koji je proglasio katalonsku državu 1934. a uhapšen je vrlo brzo nakon toga. Šest godina kasnije ubijen je za vrijeme diktature Francisca Franca.
Puigdemont je u ponedjeljak pod intenzivnim pritiskom da napusti planove o objavi neovisnosti te regije od Španjolske nakon što su stotine hiljade unionista tokom vikenda izašle na ulice kako bi prosvjedovali protiv takve odluke.
Po katalonskom zakonu o referendumu koji je Madrid prozvao neustavnim, glasanje o neovisnosti u utorak započelo bi šestomjesečni proces pregovora o razlazu s Madridom prije regionalnih izbora i konačnog čina odvajanja.
Španjolski odgovor
No španjolska vlada, ohrabrena nedjeljnim prosvjedima u Barceloni, prijestolnici Katalonije, u ponedjeljak je jasno objavila da će odmah odgovoriti na bilo kakvo glasanje u skupštini.
"Pozivam razumne ljude u katalonskoj vladi... nemojte prijeći rub jer ćete sa sobom povući ljude", poručila je zamjenica španjolskog premijera Soraya Sanez de Santamaria u razgovoru za radio COPE.
"Ako dođe do unilateralne objave neovisnosti bit će donesene odluke za ponovnu uspostavu prava i demokracije".
Španjolski premijer Mariano Rajoy ne odbacuje uklanjanje katalonske vlade i raspisivanja novih regionalnih izbora ako Katalonija proglasi neovisnost.
Riječ je o najvećoj političkoj krizi u Španjolskoj otkad je postala demokracija prije četiri desetljeća. Gubitak Katalonije, regije koja ima svoj jezik i kulturu, Španjolsku bi lišio petine gospodarstva, te čak četvrtine izvoza.
Niz tvrtki i banaka sa sjedištem u Kataloniji već je preselilo svoje baze izvan te regije. Zadnja u nizu u ponedjeljak navečer to je objavila tvrtka za upravljanja španjolskim autocestama Abertis koja ima namjeru sjedište preseliti iz Barcelone u Madrid.
*
Ankara traži poništenje američke odluke o prestanku izdavanja viza
Ankara traži poništenje američke odluke o prestanku izdavanja viza
Foto: Hina
TURSKA je zatražila od Sjedinjenih Država da poništi odluku o obustavi izdavanja viza donesenu u nedjelju.
Američko veleposlanstvo u Ankari priopćilo je u nedjelju da trenutačno obustavlja izdavanje viza, osim imigracijskih, u svim američkim diplomatskim misijama u Turskoj dok traju napetosti, nakon što je u srijedu uhapšen jedan zaposlenik američkog konzulata u Istanbulu pod optužbom za špijunažu.
Dodatno trovanje odnosa
Turska je potom na obavijesni razgovor pozvala još jednog djelatnika, izvijestila je u ponedjeljak provladina novinska agencija.
Taj poziv mogao bi dodatno zatrovati odnose između te dvije zemlje saveznice u NATO-u, među kojima traju najgori odnosi u posljednjih pola stoljeća.
Turska je ocijenila da američka odluka otvara put nepotrebnoj eskalaciji, dok je turski predsjednik Recep Tayip Erdogan izjavio da je "uznemiren".
*
ANALIZA "Trumpov mandat je najstrašnija priča o osveti ikada ispričana"
ANALIZA "Trumpov mandat je najstrašnija priča o osveti ikada ispričana"
Foto: Hina
NAGRAĐIVANI kolumnist i politički komentator Matthew Norman objavio je analizu predsjedničkog mandata Donalda Trumpa, za koji tvrdi da se u potpunosti temelji na osveti.
"Kada se slegne prašina oko Trumpove ere (pod pretpostavkom da ta prašina nije radioaktivna i smrtonosna), povjesničari će utvrditi da je 30. april 2011. bio važna prekretnica", piše Norman za Independent. To je bio dan kada je Barack Obama odobrio atentat na Osamu bin Ladena.
Međutim, prije tog trenutka Obama je u govoru u Bijeloj kući žestoko iskritizirao Trumpa zbog njegovih tvrdnji da nije rođen u SAD-u i zahtjeva za objavljivanjem rodnog lista. Tom ga je prilikom toliko ismijao da Norman kaže kako je "uvjeren da je to bio trenutak kada je Trump odlučio postati predsjednik samo kako bi se osvetio Obami".
"Trumpov mandat je najstrašnija priča o osveti ikada ispričana"
"Što njegov mandat više napreduje, sve je jasnije da je on čudovišna fantazija o osveti koja se ostvaruje. Svaki njegov korak do sada bio je usmjeren prema ukidanju onoga što je Obama prethodno stvorio", piše Norman i dodaje:
"Trump je bio za univerzalno zdravstveno osiguranje, a onda mu se strastveno usprotivio. Posljednje poglavlje u najstrašnijoj priči o osveti ikada ispričanoj tiče se Irana. Nakon povlačenja iz Pariškog sporazuma, bezumnih napada na Obamacare i tako dalje, Trump želi povući SAD iz nuklearnog sporazuma koji su sklopili Obama i drugi zapadni vođe - sporazuma za koji se svaka normalna i informirana osoba slaže da funkcionira po planu".
"Opasnost od napada na Sjevernu Koreju veća je nego ikada"
"Za sada se čini da Trumpov prijedlog o povlačenju iz dogovora s Iranom neće dobiti potporu Kongresa, inače bi Teheran mogao pokrenuti razvoj nuklearnog oružja. Međutim, opasnost od vojnog napada na Sjevernu Koreju veća je nego ikada".
Trump je usred rastućih napetosti u subotu na Twitteru objavio: "Predsjednici i njihove administracije razgovaraju sa Sjevernom Korejom već 25 godina. To nije upalilo, žao mi je, samo će jedna stvar upaliti!". Na pitanje o kojoj stvari se radi samo je odgovorio: "Brzo ćete doznati".
Državni tajnik nazvao Trumpa idiotom
"Generali Kelly, Mattis i McMaster te državni tajnik Rex Tillerson zajedno mogu spriječiti napad na Pjongjang. Međutim, Tillerson je nedavno Trumpa nazvao 'idiotom', a glasine kažu da je predstojnik ureda Bijele kuće John Kelly na rubu podnošenja ostavke", tvrdi Norman te dodaje:
"Sa svim Trumpovim zaposlenicima samo je pitanje vremena kada će ga razočarati i dobiti otkaz ili doseći vlastite granice te podnijeti ostavke. Uslijedit će njihova zamjena predsjednikovim istomišljenicima".
"Obama bi mogao predložiti napad na Pjongjang i tako osigurati mir"
"Možda je najveća nada za mir upravo Barack Obama: Mogao bi reći Trumpu da pokrene masovni napad na Pjongjang i napusti dogovor s Iranom - tada bi Trump zasigurno pozvao Kim Jong-una na večeru i mir bi bio osiguran", piše Norman.
"Naravno, to bi bila najprimitivnija dječja psihologija u povijesti čovječanstva. Ali, kada imamo posla s najprimitivnijim djetetom na planetu, što možemo izgubiti?", zaključuje Norman.
*
VIDEO Južna Koreja prijeti: "Spremni smo paralizirati Sjevernu Koreju grafitnim bombama"
VIDEO Južna Koreja prijeti: "Spremni smo paralizirati Sjevernu Koreju grafitnim bombama"
Screenshot: YouTube
JUŽNA Koreja spremna je upotrijebiti oružje sposobno "u potpunosti paralizirati Sjevernu Koreju u slučaju nuklearnog rata", objavila je vojska.
Vojni izvori su za novinsku agenciju Yonhap izjavili da su spremni upotrijebiti grafitne bombe, poznate kao "bombe zamračenja", koje bi u potpunosti prekinule dovod električne energije u Sjevernoj Koreji. Razvila ih je južnokorejska Agencija za obranu i razvoj (ADD), kao dio programa preventivnog udara.
Grafitne bombe korištene u napadima na Irak i Srbiju
"Osigurana je sva tehnologija potrebna za razvoj grafitne bombe. U svakom trenutku ih možemo izraditi", izjavio je vojni službenik. Grafitne bombe su prvi put korištene u napadu SAD-a na Irak između 1990. i 1991. te napadu NATO-a na Srbiju 1999. godine.
Vijest o razvoju grafitnih bombi dolazi nakon što je Kim Jong-un unaprijedio svoju sestru Kim Yo-jong u izvršni odbor vladajuće Radničke partije te pohvalio razvoj državnog nuklearnog programa.
Ranije je američki predsjednik Donald Trump ponovo zaprijetio Sjevernoj Koreji. U subotu je na Twitteru objavio: "Predsjednici i njihove administracije razgovaraju sa Sjevernom Korejom već 25 godina. To nije upalilo, žao mi je, samo će jedna stvar upaliti!". Na pitanje o kojoj stvari se radi samo je odgovorio: "Brzo ćete doznati".
