Super tajfun Haiyan pogodio Filipine, najmanje 1.200 poginulih: Ovo je najjača oluja koju je svijet ikad vidio!
Foto: Guliver Image / Getty Images, RT/Youtube
SUPER tajfun Haiyan udario je u petak ujutro u Filipine i ostavio brojne ljudske žrtve i velike štete. Ovo je jedan od najsnažnijih tajfuna koji su ikad poharali kopno. Nastavlja se kretati preko mora prema Vijetnamu.
Prema zabilježenim brzinama vjetra Haiyan je vjerojatno najjača tropska ciklona koja je pogodila neku zemlju od kada se bilježe oluje. Vjetrovi su puhali brzinom od 315 kilometara na sat, dok su udari vjetra dostizali i 380 kilometara na sat, javlja CNN.
Filipinski Crveni križ objavio je procjenu prema kojoj je tajfun odnio oko 1.200 života. Najmanje 1.000 ljudi smrtno je stradalo od tajfuna na Filipinima u priobalnom gradu Taclobanu i najmanje 200 u pokrajini Samar.
Glavna tajnica Crvenog križa Filipina Gwendolyn Pang rekla je da su pristigli preliminarni podaci o žrtvama iz Taclobana i Samara, područja najteže pogođenih tajfunom. "Naše ekipe javljaju nam o najmanje 1.000 tijela poginulih u moru pokraj Taclobana... U Samaru je oko 200 mrtvih. U tijeku je provjera podataka", izjavila je ona za Reuters.
Tijela mrtvih leže na ulicama
Jedan od najsnažnijih tajfuna koji je ikada udario kopno pogodio je Filipine i razorio središnje pokrajine. Spasilačke ekipe pretražuju područja koja je poharao supertajfun Haiyan. Ceste u obalnom gradu Taclobanu u središnjoj pokrajini Leyte, jednom od najgore razorenih područja, ili su pod vodom ili je na njih palo drveće, dalekovodi i dijelovi otpuhanih kuća pa su blokirane.
Službenici javljaju kako na ulicama teško pogođenog grada Taclobana tijela mrtvih leže na ulicama.
"Posljednji put sam vidio nešto ovakvih razmjera nakon tsunamija u Indijskom oceanu", izjavio je Sebastain Rhodes Stampa, čelnik UN-ovog koordinacijskog tima za procjenu katastrofa koji je poslan u Tacloban. "Ovo su razaranja ogromnih razmjera", istaknuo je.
Oluja je trgala zgrade i pokretala klizišta u središnjim Filipinima. Spasilačke službe trude se doprijeti do pogođenih, a pomoć otežano stiže jer su oštećeni aerodromi te jedino vojni letovi prometuju. Vlasti kažu kako je veći broj žrtava spasila evakuacija najugroženijih, a na najugroženijem području živi 12 milijuna Filipinaca.
Više od 125.000 ljudi evakuirano je s najugroženijih područja prije dolaska tajfuna, izvijestila je civilna zaštita, a milijuni ljudi su se zatvorili u svojim kućama.
Haiyan, supertajfun 5. kategorije, oslabio je i prešao u kategoriju 4 u subotu, iako su meteorolozi izjavili da bi mogao ponovo ojačati nad Južnim kineskim morem na putu prema Vijetnamu. Vlasti u 15 vijetnamskih pokrajina pripremaju se za udar Haiyana. Gotovo 300.000 ljudi je evakuirano na sigurnija područja u samo dvije pokrajine. Do kopna bi tajfun trebao stići sutra.
Predsjednik Benigno Aquino III naredio je jučer dužnosnicima da se potrude da nepogoda prođe bez žrtava
Na udaru tajfuna na Filipinima našli su se grad s 2,5 milijuna stanovnika, Cebu City, te otok Bohol na kojemu je hiljade ljudi ostalo bez krova nad glavom kada je prošlog mjeseca potres pogodio navedeno područje.
Kako navode vlasti, škole su zatvorene u mjestima koja su se našla na putu tajfunu, trajektni promet je obustavljen a ribari su dobili naredbu da osiguraju svoje brodice.
Filipinske zrakoplovne kompanije objavile su da otkazuju stotine letova, uglavnom domaćih, ali i nekoliko međunarodnih.
Oluja će u nedjelju stići u Laos i u Vijetnam.
Predsjednik Benigno Aquino III naredio je jučer dužnosnicima da se potrude da nepogoda prođe bez žrtava, no to se rijetko događa u zemlji koju godišnje pogodi 20-ak oluja.
2011. tajfun Washi je usmrtio 1.200 ljudi, 300.000 izgnao iz njihova doma i uništio više od 10.000 kuća. Haiyan je 24. ovogodišnja oluja na Filipinima.
Rekordna brzina udara vjetra!
Dva sata prije ulaska centra tajfuna na istočne obale Filipina Haiyan su pratili najjači vjetrovi prosječne brzine 315 km/h, što je daleko iznad donje granice za najvišu, petu kategoriju jakosti koja iznosi 251 km/h. Od tada, do ulaska na kopno prema satelitskim snimkama došlo je tek do neznatnog slabljenja tajfuna, pa je vrlo vjerojatno da je na kopno tajfun ušao s najjačim vjetrovima prosječne brzine oko spomenutih 315 km/h, piše Crometeo.
Još nikad u znanoj povijesti neki tropski sistem (uragan, tajfun ili ciklon) nije imao takvu brzinu vjetra prilikom ulaska na kopno (tzv. landfall). Dosad su najjači prosječni vjetrovi prilikom ulaska na kopno (306 km/h) pratili uragan Camille koji je 1969. pogodio SAD (Mississippi) Budući da na zapadnom Pacifiku nema direktnih mjerenja vjetra i tlaka, vrše se procjene na temelju satelitskih snimki, koristeći posebne algoritme. Po njima je tlak u središtu tajfuna pao na nevjerojatnih 858 mb.
Ukoliko se taj podatak verificira onda će Haiyan postati najintenzivniji tropski sistem u znanoj povijesti. Haiyan će biti zapamćen (barem) kao jedna od najjačih oluja koju je svijet vidio.
Francuska vidi velike prepreke nuklearnom sporazumu s Iranom
Foto: Guliver image/Getty images
FRANCUSKA je upozorila ne velike prepreke koje otežavaju postizanje sporazuma o iranskom nuklearnom programu, dok ministri vanjskih poslova Irana i šest velikih sila u subotu u Ženevi već treći dan pokušavaju zaključiti spor što traje već desetljeće.
Razgovori se nastavljaju, a francuski ministar vanjskih poslova Laurent Fabius kaže da ništa ne jamči da će pregovarači i uspjeti postići prijelazni dogovor kojim bi se ublažio strah od iranske moguće upotrebe nuklearnog programa u vojne svrhe.
"U ovome vam trenutku ne mogu reći da je uspjeh siguran", rekao je Fabius za radio France Inter i naglasio kako Francuska neće "kupiti mačka u vreći".
Britanski ministar vanjskih poslova William Hague rekao je kako su razgovori ostvarili "veoma dobar napredak", ali važna pitanja još nisu riješena i on ne zna hoće li do sporazuma doći do kraja dana.
"Svjesni smo činjenice da se stvar u pregovorima zahuktala i da su svi usredotočeni na pregovore pa moramo učiniti sve da iskoristimo trenutak", rekao je Hague novinarima.
Fabius kao sporno pitanje spominje zahtjev Iranu da za vrijeme pregovora obustavi rad nuklearnog reaktora Araka koji je potencijalni proizvođač plutonija za nuklearnu bombu, te pitanja o iranskim zalihama 20-postotno obogaćenog uranija.
Te su dvije teme razlozi straha Zapada da Iran gomila obogaćeni uranij za proizvodnju oružja, a ne za mirnodopsku upotrebu, kako to službeni Teheran uvijek tumači.
Grčka obalna straža otkrila i zarobila brod natovaren oružjem
Foto: Ilustracija
GRČKE vlasti zadržale su teretni brod koji je prevozio velike količine oružja i streljiva, priopćila je u petak tamošnja obalna straža.
Brod nije imao odgovarajuću dokumentaciju UN-a za transport oružja u zone konflikta, a količina pošiljke činila se većom od navedene na dokumentima koje je vlastima na uvid dala posada, izjavio je neimenovani dužnosnik obalne, izvještavaju iz Atene u petak navečer novinske agencije od kojih neke preciziraju da je na brodu, između ostalog, oko 20.000 kalašnjikova.
Brod je plovio pod zastavom Sijera Leone i sada se nalazi na Rodosu. Osmočlana posada broda, tri Turčina i pet Indijaca, uhapšena je.
Grčki dužnosnik naveo je da je, prema satelitskim podacima, teretni brod kojeg su presreli u grčkim vodama isplovio iz luke u Ukrajini. "Brodski papiri pokazuju da je brod plovio za Libiju, ali njegova putanja sugerira da se zaputio negdje drugdje", dodao je, prema agenciji Reuters, neimenovani dužnosnik obalne straže.
Havaji legaliziraju istospolne brakove
Foto: Guliver image/Getty images
HAVAJSKI Predstavnički dom odobrio je u petak prijedlog zakona o legalizaciji istospolnih brakova u toj otočnoj državi, popularnom odredištu za vjenčanja i medeni mjesec, a očekuje se da će ga Senat potvrditi idućeg tjedna. Prijedlog zakona je odobren s 30 glasova za, 19 protiv i dva suzdržana.
Guverner Neil Abercrombie dao je naznake da će brzo potpisati zakon koji će dati pravo na sklapanje braka homoseksualnim parovima. Time će Havaji postati 15. ili 16. američka država koja će dopustiti sklapanje istospolnih brakova, ovisno o tome kada će guverner Illinoisa potpisati nedavno usvojeni prijedlog zakona o istospolnim brakovima u toj državi.
Pregovori Irana i šest svjetskih sila neplanirano se nastavljaju i danas
Foto: Guliver image/Getty images
IRAN i šest svjetskih sila nastavljaju pregovore u Ženevi o iranskom nuklearnom programu treći dan zaredom, koji nije bio planiran, a njihovi najviši diplomati pokušavaju postići dogovor o okončanju dugotrajnog spora oko nuklearnih ambicija Teherana.
SAD i Iran su oprezni i ništa ne izjavljuju nakon petosatnog trilateralnog sastanaka njihovih ministara vanjskih poslova, Johna Kerryja i Mohamada Džavad Zarifa s visokom predstavnicom EU-a za vanjsku politiku i sigurnost Catherine Ashton. Oni pokušavaju postići sporazum kako bi ublažili međunarodne strahove da Iran želi razviti nuklearno oružje i u zamjenu ponuditi Teheranu ublažavanje sankcija koje pogađaju njegovo gospodarstvo.
Cilj je napraviti prvi korak prema rješavanju spora koji bi smanjio rizik od bliskoistočnog rata zbog iranskih nuklearnih težnji. "Naporno radimo", rekao je američki državni tajnik John Kerry novinarima pri dolasku u svoj hotel nešto prije ponoći nakon sastanka s Ashton i Zarifom.
"Tijekom večeri nastavili smo postizati napredak u smanjivanju razlika. Ima još puno posla", rekao je jedan visoki dužnosnik State Departmenta.
Zamjenik iranskog ministra vanjskih poslova Abas Arakči je izjavio da su razgovori bili "produktivni, ali još imamo puno toga za napraviti".
Pregovori su prvotno planirani kao dvodnevni sastanak u četvrtak i petak. Diplomati su izjavili da je dolazak Kerryja, britanskog šefa diplomacije Williama Haguea i francuskog i njemačkog ministra vanjskih poslova, Laurenta Fabiusa i Guida Westerwellea, na razgovore u Ženevu ukazao na to da bi pet stalnih članica Vijeća sigurnosti UN-a plus Njemačka mogli biti bliži dogovoru s Iranom nego ikada dosad. U subotu bi u Ženevu trebao doputovati i ruski šef diplomacije Sergej Lavrov.
Jedan visoki dužnosnik State Departmenta rekao je da je Kerry predan tome da učini "sve što može" kako bi prevladao jaz s Iranom.
Strane agencije o referendumu: "U zemlji u kojoj Crkva ima velik utjecaj pokušavaju se zabraniti istospolni brakovi"
Ilustracija: Shutterstock
Strane novinske agencije izvijestile su u petak da je Hrvatska za 1. prosinca raspisala referendum o tome hoće li se brak ustavno definirati kao zajednica muškarca i žene, interpretirajući to kao odlučivanje o zabrani istospolnih brakova.
Talijanska novinska agencija ANSA izvijestila je da je hrvatski parlament velikom većinom glasova odlučio raspisati referendum na inicijativu "kozervativne katoličke udruge" koja se protivi "hipotetskom uvođenju istospolnih brakova". Agencija dodaje da je tema izazvala uzavrelu višemjesečnu društvenu raspravu u "90-postotnoj" katoličkoj zemlji i navodi da aktivisti za zaštitu prava homoseksualaca incijativu smatraju diskriminatornom.
Austrijska APA javlja da je raspisan referendum o tome hoće li ustavna definicija braka glasiti da je to "zajednica muškarca i žene", dodajući da se "neizravno" radi o zabrani istospolnih brakova. Naglašava se da će li, bude li rezultat referenduma "za", to automatski postati dio ustava, iako je vladajuća većina u parlamentu to isprva pokušala spriječiti, ali je reterirala nakon upozorenja ustavnog suda. APA piše kako je referendum plod inicijative "s Crkvom povezane organizacije U ime obitelji", koja je prikupila 750 hiljada važećih potpisa građana. Vlada lijevog centra, dodaje agencija, referendum smatra diskriminatornim, ali ga nije pokušala spriječiti ispitujući ustavnost referendumskog pitanja.
Francuski AFP piše da je Sabor odobrio održavanje referenduma "protiv istospolnog braka" većinom glasova zastupnika unatoč protivljenju aktivista za prava homoseksualaca koji kažu da se radi o diskriminaciji. Također se navodi kako je Hrvatski sabor djelovao na osnovu prikupljenih više od 700 hiljada potpisa "konzervativne skupine U ime obitelji" koja želi da se brak definira kao zajednica muškarca i žene. AFP navodi da u hrvatskom ustavu trenutačno nema definicije braka. Agencija objašnjava da istospolni brak u Hrvatskoj nije dopušten, ali da konzervativci žele blokirati takvu mogućnost pošto je vlada najavila legalizaciju registriranog istospolnog partnerstva. Naglašava se da će ovo biti prvi referendum na inicijativu građana od hrvatske samostalnosti i da odaziv nema utjecaja na konačan ishod. AFP piše nadalje da su 'gay' pitanja osjetljiva stvar u Hrvatskoj, zemlji u kojoj "Crkva ima posebno utjecajnu ulogu". Dodaje se da skupina "U ime obitelji" odbija optužbe o homofobiji i "zauzvrat osuđuje agresivne poteze skupina za homoseksualna prava".
Američka agencija AP javlja da će Hrvatska, najmlađa članica EU-a, održati referendum o tome "hoće li se dopustiti istospolni brakovi", dok istodobno skupine aktivista za 'gay' prava tvrde da je glasovanje neustavno jer utječe na temeljna ljudska prava. AP dodaje da je pitanje podijelilo Hrvatsku koja je poduzela korake da zaštiti prava homoseksualaca, ali su pitanja poput istospolnog braka i dalje visoko osjetljiva u toj "nepokolebljivo katoličkoj naciji". Također američka agencija Bloomberg piše da se radi o referendumu "za ustavnu zabranu istospolnih brakova u dominantno rimokatoličkoj zemlji".
Britanski Reuters navodi kako će Hrvati 1. prosinca odlučiti hoće li brak u ustavu definirati kao zajednicu muškarca i žene, dodajući kako se radi o inicijativi koju sponzorira rimokatolička građanska skupina, a aktivisti za prava homoseksualaca kritiziraju je kao diskriminacijsku i 'anti-gay'.
O održavanju referenduma također su izvijestile novinske agencije u regiji, slovenska STA i srbijanske Tanjug i Beta.
Europski sud za ljudska prava: Homoseksualni parovi moraju imati jednaka prava kao i heteroseksualni!
Foto: Shutterstock (Ilustracija)
GRČKI slučaj diskriminacije istospolnih parova, koji je stigao pred Europski sud za ljudska prava, odnio je veliku pobjedu za LGBT zajednicu diljem Europe. Sud je poslao jasnu poruku: "Sve zemlje članice Vijeća Europe moraju zabraniti svaki oblik diskriminacije homoseksualnih osoba", prenosi Crol.hr.
U slučajevima Vallianatos i Mylonas protiv Grčke te C.S. i drugi protiv Grčke u četvrtak je stigla presuda Velikog vijeća Europskog suda za ljudska prava da je Grčka prekršila Europsku konvenciju o ljudskim pravima time što je isključila istospolne parove iz civilnih zajednica, koje su u ovoj mediteranskoj zemlji ograničene isključivo na heteroseksualne parove.
Organizacije FIDH, ILGA-Europe, Međunarodna komisija pravnika (ICJ), AIRE-Centre i Helenska liga za ljudska prava pozdravile su ovu odluku. "Sve zemlje članice Vijeća Europe moraju zabraniti svaki oblik diskriminacije homoseksualnih osoba. Homoseksualni i heteroseksualni parovi koji se nalaze u stabilnoj vezi trebali bi imati koristi od zakonskog prepoznavanja svoje veze", izjavio je predsjednik FIDH-a, Karim Lahidji, a prenosi ILGA-Europe.
"Dvadeset dvije članice Vijeća Europe stvorile su pravni okvir za prepoznavanje istospolnih parova. Grčka mora izmijeniti svoj zakon kako bi se uskladila s Europskom konvencijom za ljudska prava", dodao je Lahidji.
Izravno kršenje Konvencije
Izvršna direktorica ILGA-Europe, Evelyne Paradis, kazala je kako je Europski sud za ljudska prava potvrdio već usvojeno načelo da diskriminacija na temelju seksualne orijentacije krši Europsku konvenciju. "Sud je sada napravio još jedan iskorak time što je poručio da ako neka zemlja pruža zakonsko prepoznavanje izvanbračnih heteroseksualnih zajednica, tada mora isto to omogućiti i istospolnim parovima", dodala je.
Stariji pravni savjetnik Međunarodne komisije pravnika, Livio Zilli, složio se s sa Sudom koji je ponovio da je "Konvencija živi instrument koji se tumači u suvremenim uvjetima" te da je "država bila dužna prema Konvenciji voditi računa o društvenim zbivanjima, kao i o činjenici da ne postoji samo jedan put ili izbor kad su posrijedi ljudska prava na obitelj ili privatni život".
Sud je donio odluku prema kojoj Grčka nije uspjela dostaviti dovoljno uvjerljive dokaze o isključivanju istospolnih parova iz zakona. Argument grčke vlade, da je glavni cilj zakona o izvanbračnim zajednicama zaštititi djecu nevjenčanih roditelja, nije se pokazao dovoljno uvjerljivim jer je stvarni cilj zakona, prema Sudu, prepoznavanje novog oblika obitelji – one izvanbračne. Stoga, isključivanje istospolnih parova izravno krši Konvenciju.
Hrvatska u stopu slijedi Grčku
Grčka je u studenom 2008. usvojila zakon kojim je stvorila novu instituciju 'civilnih zajednica', alternativu braku. No, već se u prvom članku zakona navodi da zajednicu čine "dvije punoljetne fizičke osobe suprotnog spola", iako je donošenju zakona prethodila javna rasprava u kojoj se predlagalo da se u zakon uvrste i osobe istog spola.
Tada je u parlamentu grčki ministar pravosuđa govorio da se "istospolni parovi nikako ne smiju uvrstiti u zakon". "Uvjereni smo da potrebe i zahtjevi helenskog društva ne prelaze ovu granicu; kao zakonodavac kažem da je politička stranka koja je na vlasti odgovorna prema grčkim građanima; imamo vlastita uvjerenja i pregovori tu završavaju. Vjerujem da je ovo pravi način", izjavio je 2008. Evangelos Giannopoulos.
Slična se situacija odvija danas i u Hrvatskoj gdje je nedavno u javnu raspravu ušao predloženi nacrt Zakona o životnom partnerstvu kojim bi se pravni položaj istospolnih parova i obitelji uvelike poboljšao, dok se građani kroz nekoliko tjedana izjašnjavaju o izmjeni ustava na homofobnom referendumu o isključivoj definiciji braka.
Vijesti iz Strasbourga ipak ohrabruju i ulijevaju nadu da bi Hrvatska na koncu mogla izgubiti borbu protiv jednakosti i ravnopravnosti svih svojih građana i krenuti stopama sjevernijih i zapadnijih članica EU.
Zemlje koje krše Konvenciju redovito gube na Sudu
Praksa Suda ponovila je da kada je u pitanju razlika u postupanju na temelju spola ili spolne orijentacije, načelo razmjernosti samo po sebi ne nalaže da je odabrana mjera pogodna za ostvarenje cilja. Također, mora se jasno pokazati da je potreban ravnopravan tretman kako bi se taj cilj postigao jer bi inače odabrana mjera značila povredu Konvencije.
Stvaranjem 'civilnih zajednica' samo za nevjenčane heteroseksualne parove odnosi se na izravnu diskriminaciju i sukladno tome krši Konvenciju.
Početkom ove godine, Sud je donio sličnu presudu u slučaju "X i drugi protiv Austrije". Tada je Sud osudio Austriju jer ne dopušta istospolnim parovima da posvoje biološku djecu svojih partnera. U presudi je stajalo da zabrana izvanbračnih istospolnih parova, a koji se nalaze u istoj situaciji kao heteroseksualni parovi, nije opravdana i da krši članak 14 Europske konvencije.
