Brat ubijenog policajca plačući: Ubili su ga teroristi, a ne muslimani! Ludilo nema ni boju ni vjeru
Brat ubijenog policajca plačući: Ubili su ga teroristi, a ne muslimani! Ludilo nema ni boju ni vjeru
Screenshot: BFMTV.com
OBITELJ ubijenog policajca Ahmeda Merabeta, hladnokrvno ubijenog od strane terorista dok je ruke držao u zraku i ležao na cesti, apelirala je pred brojnim novinarima na mir, prenose strane agencije.
Na novinskoj konferenciji u Parizu, novinarima su se obratili Ahmedova partnerica Morgane te brat Malek Merabet.
"Naša obitelj je slomljena"
"Moj je brat bio vrlo ponosan što je policajac i što čuva našu državu. Ubijen je od strane ljudi koji se pretvaraju da su muslimani", rekao je Ahmedov brat u suzama dodajući kako se Ahmed brinuo za obitelj nakon smrti njihovog oca prije 20 godina.
"Naša obitelj je slomljena ovim barbarskim činom, dijelimo bol s obiteljima drugih žrtava. Islam je religija mira, ljubavi, dijeljenja, ne terorizma i ludila - mi nemamo ništa s tim. Moj brat je bio musliman, a ubijen je od strane ljudi koji su se pretvarali da su muslimani. Oni su teroristi, a ne muslimani", rekao je Malek, prenosi BBC.
"Ludilo nema ni boju ni religiju"
"Ovo govorim svim rasistima, islamofobima, antisemitima koji poistovjećuju ekstremiste i muslimane. Ludilo nema boju ni religiju. Nemojte sve trpati u isti koš! Nemojte paliti džamije i sinagoge. Time napadate ljude. To neće vratiti mrtve niti umiriti obitelji", dodao je Malek plačući te kritizirao i medije koji su objavili snimku Ahmedovog ubojstva.
Ahmedova partnerica kazala je kako je vidjela snimku, ali nije znala da je to on. "Zvala sam ga, slala poruke, a tada me nazvala njegova sestra", ispričala je kako je doznala strašnu vijest.
"Trebamo ostati svi zajedno, ljudi trebaju ostati mirni, trebamo poštivati žrtve", poručili su Morgane i Malek.
Islamistički pokret Hamas osudio napad na Charlie Hebdo
Islamistički pokret Hamas osudio napad na Charlie Hebdo
Foto: FAH
PALESTINSKI islamistički pokret Hamas danas je osudio napad na satirički tjednik Charlie Hebdo u kojemu je ubijeno 12 ljudi u Parizu, u priopćenju objavljenom u tu svrhu na francuskom jeziku.
Hamas u priopćenju "osuđuje napad na list Charlie Hebdo i ističe da se ubojstvo ne može opravdati razlikama u mišljenju".
Pokret, koji Izrael i Sjedinjene Američke Države smatraju "terorističkom organizacijom", na vlasti je u Pojasu Gaze, palestinskoj enklavi koja je ljetos razorena u pedesetodnevnom sukobu s Izraelom (8. srpnja - 26. augusta) u kojemu je poginulo gotovo 2200 Palestinaca i više od 70 Izraelaca.
Hamas u priopćenju odgovara na optužbe izraelskog premijera Benjamina Netanyahua koji je nedavno rekao da su Francuska, Izrael i "civilizirane zemlje" sučeljeni s istom prijetnjom.
"Ti teroristi ubijaju novinare u Parizu, (...) raketama iz Gaze gađaju civile", rekao je Netanyahu, koji mjesecima uspoređuje Hamas s najradikalnijim džihadističkim pokretima, napose s Islamskom državom (IS) koja hara Irakom i Sirijom.
"Hamas osuđuje očajničke pokušaje izraelskog premijera Netanyahua da naš pokret i otpor našeg naroda poveže s terorizmom u svijetu (...) Ti bijedni pokušaji osuđeni su na neuspjeh", dodaje u tekstu.
Palestinski predsjednik Mahmud Abas u telefonskom je razgovoru izrazio sućut francuskom kolegi Francoisu Hollandeu nakon napada na tjednik u srijedu, rekao je njegov ministar vanjskih poslova Rijad al-Malki.
Abas je istaknuo da su "palestinski narod i njegovo vodstvo solidarni s Francuskom nakon tog terorističkog napada" te da je taj čin naišao na "oštru osudu u propovijedima na molitvi petkom".
Malki je dodao da će palestinsko izaslanstvo u kojem će biti kršćanski i muslimanski uglednici "idućih dana" posjetiti Francusku kako bi izrazilo svoju "potporu borbi protiv terorizma".
Palestinska oslobodilačka organizacija (PLO) pozvala je da se u nedjelju u podne održe skupovi solidarnosti na okupiranom palestinskom teritoriju.
U Australiji započelo glasanje, Hrvatin u drugom krugu očekuje veću izlaznost
U Australiji započelo glasanje, Hrvatin u drugom krugu očekuje veću izlaznost
Foto: FAH
OTVARANJEM tri od ukupno četiri biračka mjesta u Australiji, u subotu u 21 sat po hrvatskom vremenu započeo je drugi krug izbora za predsjednika Republike - birači odlučuju između SDP-ova Ive Josipovića i HDZ-ove Kolinde Grabar Kitarović.
Birališta su u 21 sat otvorena u Canberri, Sydneyu i Melbournu, potvrdila je Hini potpredsjednica DIP-a Aleksandra Jozić Ileković. Biralište u zapadnom dijelu Australije, u Perthu otvara se u ponoć (po hrvatskom vremenu).
U 23 sata otvara se biralište u Japanu, a u ponoć u Kini.
Posljednje će se, u ponedjeljak u četiri sata ujutro po hrvatskom vremenu, otvoriti biralište u Los Angelesu.
Kao i u prvom izbornom krugu, 28. prosinca prošle godine, izbori za hrvatskog predsjednika, osim u Hrvatskoj, provest će se u još 50 zemalja, na 92 biračka mjesta, dva više nego prije dva tjedna. Naime, zbog povećanog broja aktivno i prethodno registriranih birača po još jedno biračko mjesto određeno je u Duesseldorfu i Frankfurtu. Njemačka je time 'dobila' 15 biračkih mjesta, isto koliko i Bosna i Hercegovina. U inozemstvu će se u nedjelju moći glasovati samo u sjedištima diplomatsko-konzularnih predstavništava Republike Hrvatske.
Hrvatin: Za očekivati je veći odaziv birača u drugom krugu predsjedničkih izbora
Predsjednik Državnog izbornog povjerenstva (DIP) Branko Hrvatin očekuje da će se u drugom krugu predsjedničkih izbora na glasovanje odazvati veći broj glasača nego u prvom, kada je glasovalo njih 47 posto, s obzirom da je za drugi krug izbora registrirano oko 20.000 birača više.
Usporedimo li odaziv sa prošlim predsjedničkim izborima 2009., tada je odaziv u drugom krugu bio veći za oko pet posto, a izašlo je gotovo 280.000 birača više nego u prvom krugu. U drugom krugu ovih izbora vjerojatno će vremenski uvjeti biti povoljniji (no u prvom krugu) i za očekivati je i veći odaziv, izjavio je Hrvatin u subotu u Dnevniku HTV-a.
Napomenuo je kako uoči drugog kruga izbora bilo kršenja izborne šutnje, najčešće putem slanja sms-ova, e-mailova i dostavom promidžbenog materijala u poštanske sandučiće građana te da DIP u vezi s tim poduzima određene radnje.
"Pred prvi krug izbora upozorio sam da se nalazimo u elektronskom dobu kada je to počela biti moda. Ukazali smo da je to nedopušteno i zatražili da se s tim odmah prestane. Poduzimamo određene radnje kako bi se utvrdilo s kojih brojeva telefona ili drugih uređaja dolaze takve poruke", rekao je predsjednik DIP-a.
Na pitanje mogu li i kako na biračkim mjestima u inozemstvu glasovati oni koji se do danas nisu registrirali, Hrvatin je odgovorio kako "svi oni koji imaju prebivalište izvan Hrvatske, a nisu se aktivno registrirali u hrvatskom veleposlanstvu odnosno generalnom konzulatu gdje su biračka mjesta otvorena, moći će zatražiti promjenu svog glasačkog prava i dobiti potvrdu s kojom će otići na biračko mjesto i glasovati. Međutim, oni koji nemaju prebivalište u inozemstvu već u Hrvatskoj, iako faktički žive inozemstvu, neće moći iskoristiti tu mogućnosti", pojasnio je.
Ako bude gužve i u 19 sati, može se glasati
Kad je riječ mogućnostima glasovanja u BiH u slučaju gužvi na izbornim mjestima, Hrvatin je rekao kako će svoje biračko pravo moći iskoristiti svi koji se nađu na biračkom mjestu u 19 sati.
"Imamo pripremljene protokole za takav način glasovanja. Svi koji se u 19,00 sati nađu na biračkom mjestu čekajući na glasovanje, moći će dovršiti glasovanje, a oni koji dođu nakon 19 sati, neće moći glasovati", rekao je predsjednik DIP-a Branko Hrvatin.
U napadima autobombama u Siriji najmanje 16 mrtvih
U napadima autobombama u Siriji najmanje 16 mrtvih
Foto: FAH
NAJMANJE 16 ljudi, uglavnom civila, poginulo je u dvama napadima autobombom u Alepu, pokrajini na sjeveru Sirije, izvijestio je Sirijski opservatorij za ljudska prava (SOHR).
Meta prvog napada bila je kontrolna točka Fronte al-Nusre, sirijskog ogranka al-Kaide. U njemu je poginulo 12 osoba, među kojima 10 civila, rekao je direktor SOHR-a Rami Abdel Rahman.
Druga autobomba eksplodirala je na kontrolnoj točki kurdskih boraca. Četiri osobe su poginule, među kojima dvoje civila, po istom izvoru.
Boko Haram počinio neviđeni masakr, ubijeno je do 2000 ljudi, grad Baga je sravnjen sa zemljom
Boko Haram počinio neviđeni masakr, ubijeno je do 2000 ljudi, grad Baga je sravnjen sa zemljom
Foto: Hina
STOTINE tijela, previše za izbrojiti, ostalo je beživotno ležati nakon napada islamističkih ekstremista u Nigeriji, javlja Amnesty International koji najnoviji pokolj opisuje kao dosad najsmrtonosniji čin terorističke organizacije Boko Haram u kojem je ubijeno do 2000 ljudi.
Sukobi su se dogodili oko područja Bage, grada koji graniči s Čadom, a glasnogovornik nigerijske vlade Mike Omeri rekao je da su u ovom gradu pobunjenici zauzeli ključnu vojnu bazu 3. siječnja, da bi u srijedu izveli najnovije napade.
"Sigurnosne snage su brzo reagirale i izvele zračne napade na vojne mete", rekao je glasnogovornik.
Načelnik te pokrajine Baba Aba Hasan rekao je da su žrtve uglavnom djeca, žene i stariji ljudi.
Opisao je kako nisu uspjeli pobjeći dovoljno brzo kada su pobunjenici upali u Bagu i počeli na njih bacati granate i pucati iz strojnica.
Rekao je i kako su se civilni borci prestali truditi u prebrojavanju pronađenih trupala, jer ih je previše.
"Nitko više nije mogao prići truplima, pa ni onima koji su bili teže ozlijeđeni. Do sada su vjerojatno preminuli", dodao je.
Amnesty International kaže da stižu izvješća da je grad "srušen" do temelja. Ukoliko je to točno, "ovo predstavlja uznemirujuću i krvavu eskalaciju Boko Haramovog juriša," rekao je Daniel Eyre koji prati situaciju u Nigeriji za AI.
Prijašnji najkrvaviji dan je zabilježen 14. ožujka 2014. godine kad su borci Boko Harama ubili nenaoružane ljude u vojničkim barkama Giwa u gradu Maiduguri. Amnesty kaže da su satelitske slike tada ukazale da je pobijeno 600 ljudi.
Novi napad stiže pet tjedana prije predsjedničkih izbora tokom kojih se očekuje još više krvoprolića.
Izvanredno stanje je već proglašeno u tri države na sjeveroistoku koje trpe najžešće napade pobunjenika, a lokalne vlasti očajnički traže više vojske od centralne vlade.
700 hiljada Francuza s olovkama u rukama u marševima solidarnosti za 17 žrtava
700 hiljada Francuza s olovkama u rukama u marševima solidarnosti za 17 žrtava
Foto. Hina
DAN NAKON okončanja najgore terorističke epizode u francuskoj novijoj povijesti, gotovo 700 hiljada ljudi danas je spontano izašlo na ulice diljem zemlje, odajući počast sedamnaesterim žrtvama džihadista, a sutra će se održati povijesni mimohod solidarnosti svjetskih čelnika koji će osiguravati jake snage sigurnosti.
Sudionici subotnjih skupova u mnogim francuskim gradovima u rukama su nosili olovke, naslovnice tjednika Charlie Hebdo koji je u srijedu bio na meti krvava napada i transparente s natpisom "Želimo živjeti zajedno, slobodni, jednaki i solidarni".
U Toulouseu, na jugu zemlje, na ulice je izašlo više od 100.000 ljudi, po procjeni policije, a u Nantesu oko 75.000, prenosi France Presse.
Skupovi solidarnosti u subotu su se održavali uz iznimne mjere sigurnosti, koje će pratiti i nedjeljni "republikanski marš", koji se zbog golemog broja stranih političara i ukupnog broja sudionika (očekuje se oko milijun ljudi) najavljuje kao povijesni..
Antiteropristički program "Vigipirate" u srijedu je, nakon napada na satirički list Charlie Hebdo, u kojem su ubijena petorica poznatih karikaturista, podignut na najvišu razinu "uzbune zbog atentata" nakon.
Predsjednik Francois Hollande je upozorio u petak da "Francuska nije gotova s prijetnjama". U videoporuci objavljenoj u petak, jedan vjerski čelnik Al Kaide na arapskom poluotoku (AQPA), Harith al-Nadhari zaprijetio je zemlji novim napadima. "Nećete biti sigurni sve dok se borite protiv Boga, Njegova glasnika i vjernika", rekao je.
Više od 5500 redarstvenika i vojnika bit će raspoređeno u nedjelju u Parizu i u prigradskim naseljima, među kojima će 2200 osiguravati povijesni mimohod u počast žrtava džihadističkih napada ovih dana, rekao je u subotu francuski ministar unutarnjih poslova Bernard Cazeneuve.
"U ovoj iznimnoj situaciji, poduzet će se i iznimne mjere kako bi se zajamčila sigurnost okupljanja i poštovanje javnog reda", rekao je Cazeneuve, dodajući da će na krovovima zgrada uz trasu kojom trebaju proći sudionici mimohoda biti "elitni snajperisti".
"Francuzi će sutra u velikom broju izraziti svoju nepokolebljivu odanost vrijednostima Republike, građanskim slobodama, a napose slobodi govora, nakon krvava napada (na satirički tjednik Charlie Hebdo)", dodao je.
U najgorem napadu na francusku unutarnju sigurnost u više desetljeĆa, 17 je osoba ukupno izgubilo život u tri dana nasilja koje je počelo napadom na tjednik Charlie Hebdo u srijedu, a završilo u petak talačkom krizom u tiskari u gradiću Dammartin-en-Goele u koju su se zatvorila braća Cherif i Said Kouachi i uzimanjem talaca u židovskom dućanu u Parizu. Dvanaest je osoba ubijeno u napadu na Charlie Hebdo, mlada je policajka izgubila život u napadu u četvrtak, a četvero talaca u talačkoj krizi u košer dućanu u petak.
Francuske sigurnosne snage ubile su dvojicu braće koja stoje iza napada na satirički tjednik, kao i Amedyja Coulibalyja koji se zabarikadirao s taocima u židovskom dućanu.
U subotu u francuskoj je prijestolnici i dalje vidljiva pojačana policijska prisustvo, a na snazi je i dalje najviši stupanj protuterorističke pripravnosti, uoči sutrašnjeg okupljanja na velikom mimohodu kojem će nazočni biti čelnici Europske unije i više europskih zuemalja, među kojima i hrvatski premijer Zoran Milanović.
Hrvatski premijer sudjelovat će na mimohodu za obranu republikanskih vrijednosti na čelu hrvatskog izaslanstva u kojem će biti i ministri unutrašnjih i vanjskih poslova Ranko Ostojić i Vesna Pusić.
Na tome skupu zakazanom nakon ubojstva dvanaest osoba u terorističkome napadu na satirički tjednik Charlie Hebdo, sudjelovat će najviši dužnosnici Europske unije i vođe europskih zemalja.
Na mimohodu svoje sudjelovanje su potvrdili njemačka kancelarka Angela Merkel, britanski, španjolski i talijanski premijeri David Cameron, Mariano Rajoy i Matteo Renzi, dužnosnici Europske unije Jean-Claude Juncker, Donald Tusk i Federica Mogherini, kao i premijeri Danske, Belgije, Nizozemske, Malte, Finske i Luksemburga, koji su također odgovorili na poziv francuskog predsjednika Francoisa Hollandea da se pridruže toj manifestaciji.
Nazočni će biti i mađarski premijer Viktor Orban, turski Ahmet Davutoglu, ukrajinski predsjednik Petro Porošenko i ruski šef diplomacije Sergej Lavrov.
Veliki "republikanski mimohod" kojim se želi poduprijeti slobodarski duh tjednika koji je bio žrtvom terorističkog napada u srijedu predviđen je na poziv gotovo svih političkih, vjerskih i sindikalnih čelnika. Predviđena su i okupljanja u svim većim francuskim gradovima.
Francuska poduzela sve mjere za sutrašnji mimohod
Oko 500 dodatnih vojnika bit će raspoređeno u Parizu i pariškoj regiji u okviru plana antiterorističke zaštite Vigipirate, objavila je u subotu francuska vojska.
"To pojačanje od 500 vojnika" u pariškoj regiji "bit će organizirano u dva vala", pojasnio je glasnogovornik glavnog stožera Gilles Jaron. Novi vojnici priključit će se već raspoređenima, i u subotu će ih biti ukupno 1.100 a u nedjelju 1.350. Ukupno, na nacionalnom teritoriju bit će 1.900 vojnika, pojasnio je glasnogovornik.
Francuska je u subotu odlučila zadržati najviši stupanj pripravnosti u pariškoj regiji. Francuski ministar unutarnjih poslova Bernnard Cazeneuve također je kazao kako će plan borbe protiv terorizma u pariškoj regiji, podignut u srijedu na svoju najvišu razinu, ostati na snazi i idućih tjedana i još biti ojačan nakon napada izvedenih posljednjih dana.
Za nedjeljni mimohod poduzete su sve potrebne mjere sigurnosti kako bi se uspješno održala manifestacija u počast žrtvama terorističkih napada, izjavio je Cazeneuve.
"Sve mjere su poduzete kako bi se ta manifestacija mogla održati u miru, poštovanju i sigurnosti", kazao je ministar unutarnjih poslova nakon kriznog sastanka održanog u Elizejskoj palači. Na okupljanju se očekuje više od milijun ljudi.
"Mi smo, uzevši u obzir kontekst, izloženi rizicima. Stoga je potrebno da plan Vigipirate, koji je bio pojačan u regiji Ile-de-France i koji je objekt posebnih mjera o ostatku zemlje, bude primjenjen tokom idućih tjedana", kazao je ministar Cazeneuve.
Jean Marie Le Pen: Žao mi je, ja nisam Charlie
Jean Marie Le Pen: Žao mi je, ja nisam Charlie
Foto: Hina
"ŽAO mi je, ja nisam Charlie", izjavio je u subotu utemeljitelj francuske Nacionalne fronte Jean-Marie Le Pen, aludirajući na slogan koji od srijede, kada se dogodio pokolj u sjedištu francuskoga satiričnog lista u Parizu kruži društvenim mrežama i medijima.
"Danas posvuda možemo vidjeti: svi smo mi Charlie, ja sam Charlie. E pa žao mi je, ja nisam Charlie. Jako mi je žao zbog pogibije dvanaestero francuskih sugrađana, ali ja ne namjeravam sudjelovati u obrani Charlijeva duha, a riječ je o anarhističko-trockističkom duhu koji rastače političku moralnost", rekao je u video snimci objavljenoj na svojim internetskim stranicama, podsjetivši da se tjednik zalagao za raspuštanje Nacionalne fronte.
Mnoge druge europske stranke krajnje desnice smatraju da krvavi napad na francuski satirični časopis Charlie Hebdo dokazuje kako one imaju pravo držeći se svojih antiimigracijskih i protumuslimanskih stajališta.
Pegida: Pariškim napadima dokazana ispravnost našeg puta
Odmah nakon napada čelnici europske desnice optužili su islam da je pokazao svoju pravo, nasilno lice te su pozvali na promjenu europske imigracijske politike.
Oglasili su se nizozemski populist Geert Wilders, čelnik oporbene Slobodarske stranke (PVV), čelnik britanske stranke UKIP-a Nigel Farrage, a novi njemački pokret Pegida smatra da je pariškim napadima dokazana ispravnost njezina puta.
Austrijska slobodarska stranka zatražila je aktivniju politiku u borbi protiv radikalizacije u muslimanskoj zajednici, a neki od najglasnijih protuislamskih slogana u Europi stižu iz talijanske Sjeverne lige, oporbene stranke tijesno povezane s francuskom Nacionalnom frontom.
