UŽIVO Zuckerberg svjedoči pred američkim Kongresom
UŽIVO Zuckerberg svjedoči pred američkim Kongresom
Screenshot: The Verge/Facebook
ŠEF Facebooka Mark Zuckerberg svjedoči pred američkim Kongresom zbog afere u kojoj su procurili osobni podaci milijuna korisnika Fejsa, među kojima i 21 hiljada Hrvata.
Zuckerberg bi na saslušanju trebao objasniti kako njegova tvrtka štiti privatnost korisnika i njihove podatke kako ne bi bili zloupotrebljeni u svrhe političkih kampanja. Objavljen je dokument njegovih izjava koje bi trebao izreći.
Tijek saslušanja:
*
Zbog američkih sankcija prijeti bankrot omiljenom Putinovom oligarhu
Zbog američkih sankcija prijeti bankrot omiljenom Putinovom oligarhu
Foto: Hina/EPA
OLEG Deripaska, ruski milijarder i aluminijski magnat poznat po svojim bliskim vezama s Vladimirom Putinom, ovih je dana u velikim problemima. Nakon što je SAD prošlog petka uveo sankcije kojima zabranjuje svojim građanima poslovanje s određenim tvrtkama i pojedincima povezanima s Putinom, Deripaskine tvrtke potonule su na burzama.
Dionice ovog proizvođača aluminija, u kojem Deripaska ima većinu dionica, doslovno su se prepolovile na burzi u Hong Kongu, javlja BBC, dok su u Moskvi pale za 28 %. Dionice EN+, druge Deripaskine tvrtke, pale su za 25 % na burzi u Londonu.
Ruska burza pala više od 40 %
Ruska burza također je jučer uslijed sankcija pala više od 40 %, dioničari panično rasprodaju svoje udjele, a cijene metala su skočile. Štoviše, pad je bio najveći u zadnje četiri godine, pad rublja najveći na svijetu, a kreditni rizik Rusije naglo je porastao.
Rusal’s stock plunged more than 40 percent, while prices of the metal surged, as the company warned of potential debt defaults after the U.S. imposed sanctionshttps://t.co/oF1SYbOM9lpic.twitter.com/R2wYj0zWu0
Cijene metala, koje su vitalne za poslovanje Rusala, skočile su jer su trgovci pokušavali nagomilati zalihe i zaštititi se od mogućnosti da ova tvrtka, najveći svjetski proizvođač aluminija izvan Kine, prestane opskrbljivati svjetsko tržište, piše Bloomberg.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Rusal i sedam drugih tvrtki povezanih s Deripaskom bile su glavna meta novog američkog paketa sankcija koji je uveden “zbog njihovih destabilizirajućih aktivnosti”, kako je rekao američki ministar financija Steve Mnuchin, odnosno miješanja u američke izbore 2016. Osim toga, sankcije su i odgovor na "njihovo zauzimanje Krima, poticanje nasilja na istoku Ukrajine, podršku režimu Bašara al-Asada u Siriji i pakosne cyber-aktivnosti” te “na stalne ruske napade na zapadne demokracije", objasnio je jedan visoki dužnosnik administracije Donalda Trumpa. Deripaska je optužbe nazvao “neutemeljenima, smiješnima i apsurdnima”.
Sankcije onemogućile ruskim oligarsima poslovanje u američkim dolarima
Sankcije imaju za cilj, među ostalim, odsjeći navedene tvrtke od američkog financijskog sustava i praktički im onemogućiti poslovanje u američkim dolarima. Njima je zahvaćeno ukupno 7 ruskih oligarha bliskih Putinu, 12 njihovih tvrtki te 17 viših dužnosnika Kremlja. Velika razlika u odnosu na ranije sankcije 2014., nakon ruske aneksije Krima, upravo je u tome što nisu usmjerene samo na Kremlj, već su sada ruske kompanije s globalnim klijentima prvi put na “crnoj listi”.
Budućnost Deripaskinog poslovnog carstva, koje njeguje brojne veze sa zapadnim poslovnim krugovima i sudjeluje na svjetskim tržištima kapitala, sada je vrlo upitna. Sankcije bi mogle dovesti do tehničkog stečaja Rusala i biti “materijalno štetan za posao i očekivanja grupe”, upozorio je Rusal u priopćenju.
Pogođeno sedam ruskih oligarha bliskih Putinu
Glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova, Maria Zaharova, najavila je da ima "cijelu listu mogućih mjera koje proučava", a kojima bi mogla odgovoriti na američke mjere. Glasnogovornik Putina Dimitrij Peskov nazvao je sankcije "ilegalnima" i "skandaloznima" te izjavio da ruska vlada radi "sve što može kako bi minimizirala negativne posljedice" za ruske tvrtke.
Osim Deripaske, pogođeni su i oligarsi Igor Rotenberg, Viktor Vekselberg i Kiril Čamalov, vlasnici važnih tvrtki u energetskom sektoru, te Sulejman Kerimov, milijarder i senator, kao i direktor državnog poduzeća Gazprom Aleksej Miller i Andrej Kostin, direktor druge ruske banke VTB.
*
Macron održao govor pred crkvenjacima, ljevičari zabrinuti zbog sekularnosti
Macron održao govor pred crkvenjacima, ljevičari zabrinuti zbog sekularnosti
Foto: EPA
FRANCUSKI predsjednik Emmanuel Macron ugrozio je odvojenost vlade i Crkve, rekli su njegovi kritičari, dan nakon što je pozvao na snažniju povezanost države i Katoličke crkve.
To je posebno osjetljivo pitanje u povijesno katoličkoj Francuskoj koja je 1905. zakonom odvojila pitanja vjere i države i koja je danas dom najveće muslimanske i židovske zajednice.
Macronova poruka možda bi izazvala manje čuđenja da ju je ostavio za kasnije u svom sat vremena dugom govoru u ponedjeljak pred crkvenim dužnosnicima u Parizu. Obraćanje je započeo ustvrdivši da je sama organizacija takvog okupljanja uspjeh sam po sebi.
Oštećena povezanost
"Ako smo to uspjeli, to mora biti zato što negdje dijelimo osjećaj da je povezanost između Crkve i države oštećena i da nam je došlo vrijeme, i vama i meni, da to popravimo“, rekao je francuski predsjednik i odmah postao meta kritičara od kojih su mnogi njegovi prirodni politički neprijatelji.
"Trebala su tri stoljeća građanskih ratova i borbe da stignemo gdje smo sad i nema apsolutno nikakve potrebe vratiti sat unazad (…) zbog predsjednikovog intelektualnog hira“, istaknuo je ekstremno lijevi Jean-Luc Melenchon, Macronov suparnik na predsjedničkim izborima prošlog svibnja.
Bivši premijer Manuel Valls i čelnik socijalista Olivier Faure naglasili su kako odvojenost Crkve i države mora ostati temelj političkog života u zemlji gdje se zaposlenicima u javnom sektoru zabranjuje nošenje muslimanskih pokrivala za glavu i druge odjeće s religijskom konotacijom.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Kritične su bile i skupine za prava homoseksualaca koje su 2013. vodile borbu protiv Crkve zbog uvođenja istospolnih brakova.
Uloga islama
Macron je rođen u nereligioznoj obitelji, no na svoj se zahtjev krstio kad je imao dvanaest godina. Njegova vlada danas se bori s pokušajem redefinicije uloge druge najpopularnije francuske religije nakon niza napada islamističkih militanata u kojima je od početka 2015. poginulo 240 ljudi.
Tvrdolinijaški islam suprotan je francuskim sekularnim temeljima, a Macron je pod sve većim pritiskom građana koji strahuju da će se utjecaj fundamentalista proširiti džamijama i zatvorima koji su plodno tlo za radikalizaciju.
Premijer Edouard Philippe je u februaru odgovorio na tu zabrinutost uvođenjem izoliranih zona u zatvoru i postrožavanjem izdavanja dozvola za religijske škole.
Francuski temeljni principi govore kako je vjera privatna stvar, za sve religije. Katolički čelnici koji su slušali Macronov govor za razliku od njegovih političkih protivnika ne smatraju da će uskoro vratiti utjecaj nad vladom.
Kardinal Georges Pontier istaknuo je za televiziju CNews da je Macronove izjave shvatio kao poziv za otvoreniji dijalog. "Neki ljudi misle da Crkva želi vratiti moć nad ljudskim umovima i više, no to nije istina“, naglasio je kardinal.
*
VIDEO Greška u rušenju silosa u Danskoj, toranj zdrobio susjednu zgradu
VIDEO Greška u rušenju silosa u Danskoj, toranj zdrobio susjednu zgradu
Screenshot: YouTube
TIJEKOM rušenja silosa u Danskoj prošlog tjedna došlo je do velike greške i toranj se srušio na krivu stranu te zdrobio susjednu zgradu.
Napušteni toranj visine oko 53 metra u danskom Vordingborgu srušio se u suprotnom smjeru od planiranog i uništio obližnji kulturni centar i knjižnicu. Nitko nije ozlijeđen tokom incidenta.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Silos je trebao pasti na očišćeno područje namijenjeno za rušenje, ali je greškom pao na susjednu zgradu. Za rušenje tornja je korišteno 10 kg eksploziva, a pripreme su trajale 6 mjeseci.
"Jednostavno ne znam kako je moglo doći do ovakve greške", rekao je voditelj radova Kenneth Wegge za danske medije. Zamjenik šefa Danske udruge za eksplozive Johan Finsteen Gjodvadje izjavio je: "Uz sve što je učinjeno u pripremama, silos se trebao srušiti u pravom smjeru". Pokrenuta je istraga incidenta.
*
Asad pozvao međunarodne inspektore u Siriju
Asad pozvao međunarodne inspektore u Siriju
Foto. Hina
VLADA predsjednika Bašara al-Asada pozvala je međunarodne inspektore da pošalju svoj tim u Siriju kako bi istražili navodni napad kemijskim oružjem na grad Dumu, prenosi Reuters i ocjenjuje da se radi o potezu čiji je cilj otkloniti moguću vojnu akciju Zapada zbog tog incidenta.
Najmanje 60 ljudi je poginulo, a preko 1000 ranjeno, u subotnjem napadu na Dumu, gradu koji je tada još uvijek bio pod kontrolom pobunjenika. Američki predsjednik Donald Trump nagovijestio je brz i snažan odgovor nakon što se ustanovi odgovornost za spomenuti napad, iako se činio kao da ne sumnja da iza njega stoje Asadove snage koje uvelike potpomaže Rusija.
Tvrde da nema dokaza
Sirijska vlada i Rusija tvrde da nema dokaza da je došlo do napada plinom te da su optužbe lažne. Napad za koji postoje sumnje da je izveden kemijskim oružjem uslijedio je na samom kraju najkrvavije ofenzive vladinih snaga od početka rata. Prema procjenama, u zračnom i topničkom bombardiranju istočne Gute, područja nadomak Damaska, poginulo je 1700 civila.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Taj je događaj sedmogodišnji rat u Siriji doveo u središte pažnje međunarodne zajednice, izazvavši veliku zabrinutost.
Organizacija za zabranu kemijskog oružja (OPCW), sa sjedištem u Den Haagu, već je prionula poslu i nastoji utvrditi što se točno dogodilo u Dumi. No hoće li inspektori OPCW-a pokušati doći na mjesto događaja još uvijek nije jasno. Naime, u prijašnjim su misijama u Siriji, kada su pokušali doći na mjesta na kojima su izvršena dva kemijska napada, inspektori napadnuti.
Zajednička istraga UN-a i OPCW-a je utvrdila da je sirijska vlada koristila nervni plin sarin u napadu u travnju 2017., a da je nekoliko puta koristila i klor. Damask pak okrivljuje militante Islamske države za korištenje bojnog otrova iperita.
Francuska je u utorak priopćila da će odgovoriti ako se dokaže da su za napad u Dumi odgovorne Asadove snage. Bilo kakav odgovor bi se najvjerojatnije izveo u koordinaciji sa SAD-om.
*
Rusija prijeti "nesagledivim posljedicama" Americi ako napadne Siriju
Rusija prijeti "nesagledivim posljedicama" Americi ako napadne Siriju
Foto: Hina/EPA
RUSIJA i SAD razmijenile su u UN-u oštre prijetnje kada je ruski veleposlanik upozorio Washington na "nesagledive posljedice" ako napadne Siriju, a američka veleposlanica uzvratila da su ruke Moskve uprljane "krvlju sirijske djece".
Hitna sjednica Vijeća sigurnosti sazvana je zbog navodnog kemijskog napada na pobunjenički grad Dumu u Siriji prošloga vikenda u kojem je poginulo najmanje 49 ljudi.
Negiranje napada
Zapadne sile za napad optužuju sirijsku vladu i njezine saveznike Rusiju i Iran koji niječu da se napad uopće dogodio.
"Nije bilo nikakvog kemijskog napada", rekao je ruski veleposlanik Vasilij Nebenzia.
"Kroz određene kanale komunikacije već smo prenijeli SAD-u da bi upotreba vojne sile, pod lažnim izgovorom, protiv Sirije gdje su na zahtjev legitimne sirijske vlade raspoređeni ruski vojnici, mogla dovesti do nesagledivih posljedica", istaknuo je.
Nebenzia je dodao da bi istražitelji UN-ove agencije za kemijsko oružje trebali odletjeti u Siriju te im je ponudio zaštitu ruske vojske i sirijskih vlasti.
"SAD će odgovoriti"
Američka veleposlanica Nikki Haley istaknula je da će SAD "odgovoriti" na smrtonosni kemijski napad u Siriji, bez obzira hoće li Vijeće sigurnosti reagirati ili ne.
"Došli smo do točke u kojoj svijet mora vidjeti da je pravda zadovoljena", istaknula je.
"Ovaj će trenutak ostati zapamćen u povijesti kao onaj u kojem je Vijeće sigurnosti ili ispunilo svoju dužnost ili pokazalo nemoć i nije zaštitilo sirijski narod. Bilo kako bilo, SAD će odgovoriti", naglasila je Haley.
Visoki povjerenik UN-a za ljudska prava ranije je ukorio članice Vijeća sigurnosti da nisu učinile ništa osim "jalovih osuda" napada.
"Neke vrlo moćne zemlje izravno su uključene u sukob u Siriji, a ipak su u potpnosti zakazale u zaustavljanju ovog zlosutnog povratka u vrijeme kada se kemijsko oružje moglo slobodno koristiti", rekao je u priopćenju Zeid Ra'ad al-Hussein.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Trump obećao "važne odluke" o Siriji u roku 48 sati
Američki predsjednik Donald Trump obećao je u ponedjeljak da će u roku 48 sati donijeti "važne odluke" o Siriji, jačajući pritisak na sirijskog predsjednika Bašara al-Asada nakon navodnog kemijskog napada na Dumu koji je izazvao oštre međunarodne osude, no Rusi tvrde da ondje nisu pronašli tragove kemijskog oružja.
"To je bilo okrutno, strašno", kritizirao je Trump, govoreći o navodnom napadu "otrovnim plinovima" u subotu na Dumu, posljednje pobunjeničko uporište na rubu Damaska.
"To se ne može tolerirati", dodao je, obećavši da će donijeti "važne odluke" u idućih "24/48 sati", nakon što je već upozorio sirijski režim i njegove saveznike Moskvu i Teheran da bi mogli "platiti visoku cijenu" zbog toga.
Američki ministar obrane Jim Mattis također vrši pritisak. "U ovom trenutku ne isključujem ništa", rekao je.
No, ruska vojska objavila je u ponedjeljak da nije pronašla nikakve tragove kemijskog napada u Dumi, prenosi Interfax.
Odlučnije postavljanje međunarodne zajednice
Ministarstvo obrane objavilo je da su ruski vojni liječnici pregledali pacijente u bolnici u Dumi i da nisu utvrdili nikakve simptome trovanja od kemijskog oružja.
Ruski predsjednik Vladimir Putin osudio je "nedopustiv karakter provokacija i nagađanja" o tom navodnom kemijskom napadu. Moskva je ranije poručila da "treba pozorno razjasniti" ono što se dogodilo u Dumi.
U međuvremenu, u ponedjeljak je izveden raketni napad na vojnu bazu sirijskog režima T-4, u središnjem dijelu zemlje. Damask i Rusija za to optužuju Izrael.
Pariz i Washington opovrgnuli su da stoje iza tog napada. Dan prije prijetili su sirijskom režimu "snažnim odgovorom" nakon što su potvrdili "korištenje kemijskog oružja" u Dumi.
Britanska premijerka Theresa May kazala je u ponedjeljak da se međunarodna zajednica mora odlučnije postaviti prema onima koji su odgovorni za taj navodni napad.
"Međunarodna zajednica mora se odlučnije postaviti prema onima koji su odgovorni", izjavila je na konferenciji za novinare u Švedskoj.Čelnik Human Rights Watcha ocijenio je da se radi o ratnom zločinu koji nosi obilježja Asadove vlade, ali da potencijalnu kaznenu odgovornost snosi i njegov saveznik Rusija.
Kenneth Roth, izvršni direktor te međunarodne organizacije, rekao je da bi međunarodna zajednica trebala izvršiti pritisak na Putina uoči Svjetskog nogometnog prvenstva u lipnju, budući da je Asad "izgubio sav ugled".
*
Trumpov savjetnik za unutarnju sigurnost dao ostavku
Trumpov savjetnik za unutarnju sigurnost dao ostavku
Foto: EPA
NOVA ostavka u Bijeloj kući: Tom Bossert, savjetnik za unutarnju sigurnost Donalda Trumpa, odlučio je napustiti svoj položaj, objavljeno je iz Bijele kuće.
"Predsjednik zahvaljuje Tomu za angažman oko sigurnosti naše velike zemlje", kazala je Sarah Sanders, glasnogovornica američkog predsjednika u kratkom priopćenju do kojeg dolazi nakon vala odlazaka zadnjih mjeseci koji pothranjuju utisak kaosa koji vlada u Bijeloj kući.
Iznenadni odlazak
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Iznenadni odlazak događa se nakon dolaska Johna Boltona na čelo Vijeća za nacionalnu sigurnost u zamjenu za H. R. McMastera, kojemu se Trump zahvalio na suradnji.
Najprozivaniji kad se radilo o prirodnim katastrofama ili borbi protiv kibernetičkih napada, Tom Bossert bio je uključen i u protuterorističku borbu. Posjetio je i Irak u travnju 2017. s Jaredom Kushnerom, zetom i savjetnikom Donalda Trumpa, kako bi razgovarao o borbi protiv Islamske države.
Do njegova odlaska dolazi u trenutku kad američki predsjednik prijeti vojnom intervencijom u Siriji.
