Trumpov tjelohranitelj: U Rusiji su mu ponudili pet žena
Trumpov tjelohranitelj: U Rusiji su mu ponudili pet žena
Foto: Getty Images
NA IZBORU za Miss Universe u Moskvi 2013., Rus povezan s organizacijom događaja ponudio je poslati Donaldu Trumpu u hotelsku sobu pet žena, navodno je posvjedočio Trumpov bivši tjelohranitelj Keith Schiller.
Međutim, Schiller kaže da je tu nemoralnu ponudu bez oklijevanja odbio. “Ne radimo takve stvari”, navodno je odgovorio ruskom svodniku. Schiller je ovu zapaljivu informaciju iznio pri svjedočenju pred Kongresnim obavještajnim povjerenstvom, a neimenovani izvor ju je potom procurio NBC-u.
Odvjetnik Trumpova tjelohranitelja: To nije istina
Schillerov odvjetnik Stuart Sears negirao je ovu vijest i oštro kritizirao “stranačke insajdere” koji su procurili detalje svjedočenja njegova klijenta medijima. “Predsjednik povjerenstva i vodeći članovi trebali bi istražiti i pozvati na odgovornost onoga tko je odgovoran za curenje lažnih i varljivih verzija Schillerova svjedočenja”, poručio je Sears, prenosi Independent.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Kongresno povjerenstvo sa Senatskim povjerenstvom, FBI-em i posebnim savjetnikom ministarstva pravosuđa, vodi istragu o ruskom uplitanju u američke izbore i eventualnoj povezanosti Trumpove predizborne kampanje i Rusije.
I ovog ljeta se pisalo da su Trumpu ponuđene prostitutke u Moskvi
A jedan od predmeta te istrage je i kontroverzni dosje koji je o navodnom dosluhu Trumpa i Moskve sastavio bivši britanski špijun Christopher Steele. Steelov dosje, podsjetimo, odjeknuo je u javnosti najviše zbog opscenih optužbi na račun Trumpa koje je on žestoko negirao kao “lažne vijesti”.
Iako NBC ne navodi ime Rusa koji je Trumpu navodno ponudio eskort-uslugu, Associated Press još u srpnju objavio je vijest da je ruska pop-zvijezda Emin Agalarov “ponudio poslati prostitutke u Trumpovu hotelsku sobu” prilikom izbora za miss, čiji je Trump bio vlasnik.
*
Policija potvrdila: Napad u Francuskoj nije teroristički čin, počinitelj psihijatrijski bolesnik
Policija potvrdila: Napad u Francuskoj nije teroristički čin, počinitelj psihijatrijski bolesnik
Foto: Hina
NAPAD koji je počinio muškarac kod Toulousea zaletjevši se u studente i ranivši ih troje nema veze s terorizmom već se radi o osobi s mentalnim problemima, objavili su policija i tužiteljstvo.
Dvadesetosmogodišnji vozač koji je uhapšen na licu mjesta namjerno se zabio automobilom u ljude pred fakultetom u Blagnacu, blizu Toulousea, ranivši troje kineskih studenata, objavila je policija.
Odbačena teza o terorističkom napadu
On je otprije poznat policiji po manjim prekršajima. Nije bio na popisu terorista. Tužitelj i policija odmah su odbacili tezu o terorističkom činu.
Lokalni tužitelj Pierre-Yves Couilleau inzistirao je na "psihijatrijskom profilu" vozača koji je bio hospitaliziran do prosinca 2016.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Upitan o eventualnim terorističkim motivima, Couilleau je rekao da "nije bilo ničega tog tipa".
Više od 240 ljudi ubijeno je u Francuskoj od početka 2015. u nizu napada koje je inspirirala Islamska država (IS).
U ponedjeljak se obilježava druga godišnjica napada u Parizu u kojima je ubijeno više od 130 ljudi.
Francuska policija uhapsila je ranije ovoga tjedna devetoro ljudi, a još jedna osoba pritvorena je u Švicarskoj u koordiniranim protuterorističkim racijama.
*
Iznad Europe se pojavio radioaktivni oblak, stručnjaci sumnjaju u nuklearnu nesreću
Iznad Europe se pojavio radioaktivni oblak, stručnjaci sumnjaju u nuklearnu nesreću
Foto: FaH
OBLAK radioaktivnog zagađenja iznad Europe u proteklim tjednima sugerira da se u posljednjem tjednu rujna dogodila nesreća u nuklearnom postrojenju u Rusiji ili Kazahstanu, objavio je francuski institut za nuklearnu sigurnost IRSN.
IRSN odbacuje da se nesreća dogodila u nuklearnom reaktoru i tvrdi da se ona najvjerojatnije dogodila u mjestu za tretman nuklearnog goriva ili u centru za nuklearnu medicinu. Ovaj incident nije imao negativnog utjecaja na zdravlje i okoliš u Europi, ističe IRSN.
Ne može točno odrediti lokaciju
Taj Institut, tehnička ruka francuskog nuklearnog regulatora ASN-a, saopštio je kako ne može točno odrediti lokaciju oslobađanja radioaktivnog materijala, no da se temeljem meteoroloških obrazaca najvjerojatnije mjesto incidenta nalazi južno od Urala, odnosno između tih planina i rijeke Volge. To znači da je riječ o Rusiji ili o Kazahstanu, naglasio je dužnosnik Instituta.
"Ruske vlasti tvrde da nisu svjesne nesreće na svom teritoriju", rekao je za Reuters direktor IRSN-a Jean-Marc Peres. Dodao je da još uvijek nisu kontaktirali kazahstanske vlasti.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Glasnogovornica ruskog ministarstva za izvanredne situacije nedostupna
Glasnogovornica ruskog ministarstva za izvanredne situacije nije bila dostupna za komentar, kao ni vlasti u Astani ili kazahstansko veleposlanstvo u Moskvi.
Peres ističe kako su IRSN i nekoliko drugih institucija za nuklearnu sigurnost u Europi u proteklim tjednima zabilježili visoke razine rutenija 106, radioaktivnog nuklida koji je proizvod cijepanja atoma u nuklearnom reaktoru koje se ne događa u prirodi.
Mjerenje europskih postaja pokazalo je visoku razinu rutenija 106 u atmosferi većine europskih zemalja početkom oktobara, uz stalni pad od 6. oktobara nadalje.
IRSN procjenjuje da je količina oslobođenog rutenija velika i da bi, kad bi se incident te magnitude dogodio u Francuskoj, bila potrebna evakuacija stanovnika koji se nalaze u radijusu od nekoliko kilometara.
Isključena mogućnost pada satelita
Također je isključen pad satelita s rutenijskim napajanjem jer je utvrđeno kako niti jedan satelit koji sadrži rutenij nije pao na Zemlju tokom tog razdoblja.
Iz Instituta je također priopćeno kako je vjerojatnost uvoza u Francusku prehrambenih proizvoda, osobito gljiva, zagađenih rutenijem 106 iz blizine mjesta nesreće, izuzetno niska.
*
Je li Saudijska Arabija otela libanonskog premijera?
Je li Saudijska Arabija otela libanonskog premijera?
Foto: Hina
LIBANONSKA vlada uvjerena je da Saudijska Arabija drži njenog premijera u svojevrsnom zatočeništvu, ograničavajući mu kretanje i komunikaciju, otkrio je visoki vladin izvor za CNN.
Izvor je rekao da se Saad Hariri, koji je u subotu potresao zemlju i regiju naprasnom ostavkom, “ne izražava slobodno” te da njegov vlastiti sunitski politički blok “nije imao pojma što se događa”.
Saudijci poriču da su natjerali Haririja na ostavku, krive Hezbolah
Hariri je objavu ostavke pročitao s pripremljenih bilješki, za koje neki tvrde da nisu njegove, i kao obrazloženje naveo kako se boji da se u Libanonu sprema atentat protiv njega. Iako nije precizirao tko stoji iza planiranog atentata, prozvao je Hezbolah i Iran za koji tvrdi da se miješa u unutarnje poslove njegove zemlje.
Spekulacije da Saudijci drže Haririja protiv njegove volje te da su ga natjerali da podnese ostavku počele su kružiti čim je objavio svoju ostavku iz saudijske prijestolnice Rijad, gdje je bio u izvanrednom posjetu. Hariri ima dvojno libanonsko-saudijsko državljanstvo.
Saudijska vlada uporno poriče da je natjerala Haririja da podnese ostavku i da ga je stavila u kućni pritvor te tvrdi da je krivac za političku krizu Hezbolah. Bilo kako bilo, ova optužba iz Bejruta zasigurno će još više raspiriti tenzije između dvije zemlje.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Strah od novog rata u Libanonu
Haririjeva ostavka bacila je Libanon u tešku političku krizu i izazvala strah od mogućeg vojnog sukoba, ili sa Saudijskom Arabijom koja je sve više razdražena sve nasrtljivijim utjecajem Irana u Libanonu i regiji, ili s Izraelom koji je također neprijateljski nastrojen prema Iranu i njegovom savezniku, paravojnoj šijitskoj organizaciji Hezbolah, čije političko krilo sudjeluje u vlasti u Libanonu. Izrael je već u sukobu niskog intenziteta s Hezbolahom u Siriji, gdje se šijitska paravojska bori na strani režima Bašara al-Asada, Rusije i Irana.
Saudijska monarhija, koji podupiru sirijske sunitske pobunjenike, poznata je po svom suparništvu sa šijitskim Iranom za prevlast na Bliskom istoku, podijeljenim na muslimanske šijite i sunite. Libanon, s miješanom šijitskom, sunitskom i kršćanskom populacijom i poviješću građanskog rata te sukoba s Izraelom, mogao bi postati novo poprište saudijsko-iranskog posredničkog konflikta.
Libanonski predsjednik ne priznaje ostavku dok se Hariri ne vrati
Haririjeva stranka Pokret budućnosti već je zatražila od Saudijske Arabije da omogući Haririju siguran povratak u zemlju i “obnovi poštovanje i obzir prema Libanonu”. Pokret budućnosti je na vlasti u koaliciji s Hezbolahom, a predsjednik Libanona Michel Aoun također je na sastanku sa saudijskim dužnosnikom Validom Buharijem zatražio premijerov povratak. Upozorio je da mu je “način na koji je Hariri podnio ostavku neprihvatljiv” te da neće prihvatiti ostavku dok se on ne vrati u zemlju.
Saudijce je prozvao i lider Hezbolaha, Hasan Nasralah, tvrdeći da su Saudijci svojim navodnim pritiskom na Haririja “uvrijedili sve Libanonce”. Saudijski ministar vanjskih poslova Adel bin Ahmed al-Džuber mu je odgovorio da je Hezbolah taj koji je “oteo politički sustav u Libanonu” te “prijetio političkim liderima” i “počinio niz atentata tokom godina”. Haririjev otac Rafik ubijen je u atentatu 2006., a međunarodni Specijalni tribunal za Libanon utvrdio je da iza atentata stoji upravo Hezbolah.
Zašto se europska desnica više ne divi Donaldu Trumpu?
Zašto se europska desnica više ne divi Donaldu Trumpu?
Foto: Getty Images/Index
PRIJE godinu dana, liberalna demokracija na Zapadu doživjela je snažan šok kad je u SAD izabrao kontroverznog tajkuna i reality-zvijezdu za predsjednika.
Kandidat kojeg su u kampanji otvoreno podržavali bjelački nacionalist i politički novajlija zasjeo je na čelo najmoćnije demokratske države na svijetu te dobio kontrolu nad njenom vojskom i nuklearnim arsenalom. Europski državnici jedva su prikrivali svoju nevjericu.
Početno oduševljenje
No zato su lideri europske ekstremne desnice bili oduševljeni, piše Ishan Tahroor za Washington Post. Trumpov neočekivani trijumf za njih je bio znak prevrata omraženog liberalnog statusa quo i potvrda njihove anti-imigrantske, anti-muslimanske i ultra-nacionalističke agende. Trump je za njih bio predvodnik novog doba.
“Njihov svijet se urušava. Naš se gradi”, napisao je tadašnji potpredsjednik francuske Nacionalne fronte, Florian Philippot, dan nakon američkih izbora.
Ipak, predviđanja u urušavanju establišmenta, pokazala su se preuranjenima, barem u Zapadnoj Europi. Iako su krajnje desne stranke u Francuskoj, Nizozemskoj i Njemačkoj ostvarile svoj dosad najbolji izborni rezultat ove godine, nisu ništa bliže dolasku na vlast nego što su bile prije godinu dana. Štoviše, mnogi desničarski političari u Europi sve se više distanciraju od američkog predsjednika koji je u međuvremenu postao iznimno nepopularan, s obje strane Atlantika.
Dok je Geert Wilders, predsjednik krajnje desne Stranke za slobodu (PVV) naveliko hvalio Trumpa nakon njegove pobjede, indikativno je da se svojoj predizbornoj kampanji u ožujku baš i nije pozivao na njega. Wildersov PVV na kraju je zauzeo drugo mjesto, iza vladajuće stranke desnog centra Marka Ruttea koji se u kampanji predstavljao kao branik od populizma Trumpovog i Wildersovog tipa.
Sve veće distanciranje, zamjeraju mu Siriju
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Wilders je u svibnju otvoreno kritizirao svog nekadašnjeg uzora komentarom da Trump “ne zaslužuje stajaće ovacije” kakve je znao dobivati. Cas Mudde, ekspert za europski populizam sa Sveučilišta u Georgiji, primijetio je tada da možemo očekivati još takvog distanciranja od europske krajnje desnice u budućnosti.
#Wilders distances himself from former hero #Trump - says "doesn't deserve standing ovation". Expect more of this among Europe's far right. pic.twitter.com/wm3VNU3SjW
— Names Can Now Be 50 Characters Which Is Useless 🤦 (@CasMudde) 20. svibnja 2017.
Le Pen je također, unatoč dobrim šansama koje je imala u vrijeme Trumpove pobjede, na kraju izgubila od nove nade europskog centrizma, Emmanuela Macrona, kojeg su podržali i lijevi i desni centar. Trump nije otvoreno podržao Le Pen, ali čini se da ni francuski desničari više ne podržavaju njega. Kako je za Huffington Post sugerirao ekspert za francusku politiku sa Sveučilišta Stanford, Cecile Alduy, prilično ih je ohladila Trumpova odluka da raketnim napadom odgovori na kemijski napad sirijskog režima u travnju, kao i njegov neobično prijateljski susret s Macronom u srpnju.
“Otkad je predsjednik, Trump je razočarao u nekim pitanjima - uključujući napadima na Siriju. Stranka Marine Le Pen je neintervencionistička stranka, oni podržavaju Asada i njihova politika je ta da se nacije trebaju držati svog posla”, pojasnio je Alduy i dodao da je “Trumpa, uza svu njegovu razmetljivost, zaveo i primirio 39-godišnji predsjednik”, što “potkopava njegov imidž za pristaše Nacionalne fronte”.
Alice Weidel: Neka se ostavi Twittera
U Njemačkoj je Alternativa za Njemačku (AfD) ušla u parlament kao treća najjača stranka, iako je kritičari povezuju s mračnom nacističkom prošlošću ove europske sile. Ali čak su i lideri AfD-a kritizirali određene Trumpove poteze kao pretjerane, poput njegovog relativiziranja krivnje američkih neonacista za smrtonosno nasilje na prosvjedu u Charlottesvilleu, Virginija, za koje je supredsjednica AfD-a Alice Weidel rekla da je bilo “potpuno nepotrebno”. Osim toga, podbola ga je komentarom da bi se “trebao više fokusirati na politiku, a manje na Twitter i tvitanje”.
Međutim, bez obzira na sve slabiji utjecaj Trumpa na ovoj strani Atlantika, utjecaj ekstremne desnice ne bi trebalo podcijeniti. Dapače, izbori u Austriji na kojima je pobijedio Sebastian Kurz pokazali su novi trend u kojem stranke desnog centra sve više preuzimaju politiku i retoriku ekstremne desnice. Kurzova stranka trenutno je u službenim pregovorima s ekstremnom Strankom slobode o koalicijskoj vladi.
Mudde upozorava da je takav trend opasan za desni centar: “Gurajući sve više udesno, ostat će im samo jedan izbor: ostati donekle vjerni svojoj ideološkoj jezgri i suočiti se s bijesom radikaliziranog glasačkog tijela, ili dati im što žele i postati radikalno desna stranka.”
*
PRESUDA EUROPSKOG SUDA Poslodavac može tražiti od radnika da radi 12 dana zaredom
PRESUDA EUROPSKOG SUDA Poslodavac može tražiti od radnika da radi 12 dana zaredom
Foto: Getty
EUROPSKI sud pravde jučer je donio presudu prema kojoj poslodavac radniku nije dužan dati slobodan dan nakon šest odrađenih radnih dana nego je dužan radniku dati jedan slobodan dan tjedno. Tako je na tom sudu rastumačena Direktiva o organizaciji radnog vremena.
U sudskom postupku u kojem je Portugalac tužio kasino Varzim Sol u kojem je radio, navedeno je kako je kasino bio otvoren za klijente svakodnevno od poslijepodnevnih sati do jutarnjih sati sljedećeg dana.
Uz takav tempo rada kasina Portugalcu je često bio uskraćen slobodan dan nakon odrađenog šestodnevnog razdoblja. Europski sud pravde presudio je kako zakon ne propisuje 24-satni odmor (slobodan dan, op.a.) nakon odrađenog šestodnevnog razdoblja nego je zakonom određen obavezan jednodnevni odmor u svakom pojedinom tjednu.
Zakonit rad i po 12 radnih dana odjednom
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Sud je pojasnio kako se može dogoditi da poslodavac radniku u prvom tjednu da slobodan dan u ponedjeljak, a u tjednu iza radniku bude slobodna nedjelja. Time je radnik u situaciji bez slobodnog dana da odrađuje 12 radnih dana uzastopno, no uz obaveznu pauzu između radnog vremena u trajanju od 11 sati.
Pritom je bitno gdje radnik stanuje i što radi te postoji li nacionalni Zakon o radu i štite li, i u kojoj mjeri, radnika kolektivni ugovor i slični dokumenti.
"Poslodavac mora imati na umu sigurnost i zdravlje radnika"
Europski sud pravde upozorava u presudi u ovom slučaju da poslodavac mora imati na umu sigurnost i zdravlje radnika. "Svaki radnik mora imati adekvatno razdoblje odmora", ističe se u presudi. "Od ovakvog tempa rada radnik može imati koristi ako mu se spoji slobodan dan na kraju razdoblja rada sa slobodnim danom na početku drugog razdoblja radnih dana", dodaje se u presudi.
U presudi se upozorava i na to da je od velike važnosti organizacija posla i radnog vremena kako bi se sačuvalo zdravlje radnika te da Direktiva o organizaciji radnog vremena utvrđuje minimalne standarde zaštite radnika.
Države članice imaju otvorene ruke za donošenje povoljnijih odredbi te poticanje primjene povoljnijih kolektivnih ugovora postignutih pregovorima između socijalnih partnera.
*
Irska zabranjuje korištenje divljih životinja u cirkusima
Irska zabranjuje korištenje divljih životinja u cirkusima
Foto: Getty
IRSKA će zabraniti korištenje divljih životinja u cirkuskim predstavama od 1. siječnja 2018., a svako kršenje tog zakona bit će kažnjeno s 250.000 eura i 5 godina zatvora.
Irski ministar poljoprivrede Michael Creed u četvrtak je potpisao tekst kojim se zabranjuje "korištenje životinja koje nisu udomaćene u zemlji", čime je dodatno ojačan zakon o zdravlju i dobrobiti životinja iz 2013.
Zakon uvodi pet velikih načela, među kojima je pravo da se divljim životinjama ne nanose ozljede niti ih se izlaže bolestima, kao ni stresu ni zastrašivanju.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
"To je napredna odluka"
"To je napredna odluka koja pokazuje da smo predani dobrobiti životinja", komentirao je ministar u priopćenju i dodao da se radi o stajalištu koje dijeli široka javnost te da je sretan što ga može podržati.
U priopćenju ministar podsjeća da je sve više lokalnih vlasti odbijalo takve priredbe na svojim područjima kao i da je ministarstvo poljoprivrede svjesno utjecaja te odluke na industriju cirkusa.
Tu odluku je pozdravilo Irsko društvo za sprečavanje okrutnosti prema životinjama (ISPCA) koje vodi kampanju protiv korištenja divljih životinja. Peticiju pokrenutu 2016. je potpisalo je oko 28.000 osoba.
Irska se pridružila 41 zemlji koje su već zabranile korištenje divljih životinja u cirkusima, od kojih je 19 europskih.
