Upozorenje: Neke zagađujuće materije mogu uzrokovati zdravstvene probleme osobama koje su veoma osjetljive na zagađenje zraka.
Takve osobe trebaju izbjegavati boravak vani i smanjiti naprezanje tokom boravka vani.
Washington ne da vizu novom iranskom veleposlaniku u UN-u: Bio umiješan u otmicu u američkom veleposlanstvu u Teheranu 1979.?
Washington ne da vizu novom iranskom veleposlaniku u UN-u: Bio umiješan u otmicu u američkom veleposlanstvu u Teheranu 1979.?
Screenshot: CNN
SJEDINJENE DRŽAVE neće izdati vizu novom iranskom veleposlaniku u UN-u Hamidu Aboutalebiju zbog njegove navodne uloge u otmici u američkom veleposlanstvu u Teheranu 1979., objavila je Bijela kuća u petak.
"Informirali smo Ujedinjene narode i Iran da nećemo izdati vizu Aboutalebiju", rekao je glasnogovornik američke vlade Jay Carney.
Sjedinjene Države su načelno obvezne izdati vize UN-ovim diplomatima, ali imaju mogućnost za iznimke.
U srijedu je iranski ministar vanjskih poslova Mohammad Javad Zarif ocijenio "potpuno neprihvatljivim" moguće odbijanje izdavanja te vize i branio je kandidaturu Aboutalebija, "jednog od njihovih najiskusnijih diplomata".
Bivši veleposlanik u Europskoj uniji, Australiji i Italiji, Aboutalebi je rekao da nije sudjelovao na početku otmice u studenom 1979. kada su studenti potjerali šaha, sklonog Zapadnjacima i zauzeli američko veleposlanstvo.
On je rekao da je jedino radio kao prevoditelj tokom oslobađanja 13 žena i Afroamerikanaca. Pedeset i dvije osobe koje su ostale zatočene u veleposlanstvu su zadržane 444 dana.
Takav razvoj događaja se zbiva u razdoblju relativnog smirenja između dviju zemalja koje su prekinule diplomatske odnose prije više do 30 godina, tokom islamske revolucije 1979.
Zapadne sile, među kojima Sjedinjene Države, zaključile su u studenom sporazum s Iranom o njegovom spornom nuklearnom programu.
"Europa iskorištava Ukrajinu, obećava joj pomoć ali je ne pruža": Pročitajte što je Putin poručio u pismu
"Europa iskorištava Ukrajinu, obećava joj pomoć ali je ne pruža": Pročitajte što je Putin poručio u pismu
Foto: Guliver image/Getty images
EUROPA iskorištava Ukrajinu, obećava joj pomoć ali je ne pruža, a Rusija kreditira posrnulo ukrajinsko gospodarstvo i zato su potrebne hitne konzultacije Rusije i europskih partnera kako bi se osigurala neometana opskrba ruskim plinom, stoji u pismu što ga je ruski predsjednik Vladimir Putin poslao europskim državama ovisnima o ruskom plinu i koje je u petak objavio Glas Rusije.
"Naši europski partneri, umjesto da joj ponude stvarnu pomoć, razgovaju o namjerama. Samo obećanja bez konkretnih akcija. EU se koristi ukrajinskim gospodarstvom kao izvorom sirove hrane, metala i minerala i istodobno tržištem za plasiranje svojih visoko-tehnoloških proizvoda i time stvara deficit na ukrajinskoj strani trgovinske razmjene u iznosu od 10 milijarda dolara. To su gotovo dvije trećine ukupnog ukrajinskog deficita u 2013.", kaže se u Putinovu pismu od četvrtak.
Putin kaže kako se Europa jednostrano povukla iz rješavanja ukrajinske krize i konzultacija s Moskvom, što "Rusiji ne ostavlja drugu mogućnost".
"Može biti samo jedan izlaz iz ove situacije. Smatramo da je nužno odmah održati kontultacije na razini ministara gospodarstva, financija i energije kako bi se razradile konkretne akcije na stabilizaciji ukrajinskoga gospodarstva i kako bi se zajamčila opskrba i tranzit ruskog prirodnog plina u skladu s kupoprodajnim ugovorom sklopljenim s Ukrajinom. Ne smijemo gubiti vrijeme i zato na ovaj način apeliramo na naše europske partnere", napisao je.
Rusija je spremna sudjelovati u oporavku ukrajinskog gospodarstva, ali ne jednostrano, upozorio je Putin. Po njegovim riječima, ukrajinsko gospodarstvo u krizi je i zbog trgovinske neravnoteže s EU-om. "U velikoj mjeri kriza ukrajinskog gospodarstva izazvana je neuravnoteženom trgovinom sa zemljama EU-a, a to zauzvrat ima vrlo negativan utjecaj na ukrajinske mogućnosti plaćanja ruskog plina. Rusija ne može i ne bi smjela jednostrano nositi teret podupiranja ukrajinske ekonomije osiguravajući joj popuste i opraštati joj dugove", kaže Putin u pismu, kojim Europi najavljuje da će ruski Gazprom odsad isporučivati samo onoliko plina koliko bude unaprijed plaćeo.
Ukrajinska ekonomija posljednjih mjeseci u velikom je padu. Industrijski i građevinski sektor rapidno se urušavaju, napisao je. "Proračunski deficit raste. Stanje monetarnog sustava je žalosno. Negativna trgovinska bilanca praćena je odljevom kapitala iz zemlje. Ukrajinska ekonomija brzo juri prema ponoru, zaustavljanju proizvodnje i golemoj nezaposlenosti".
Rusija se s EU-om dogovorila da će se redovito konzultirati o stanju u ukrajinskome gospodarstvu, kaže Putin, koji krivca za izostanak rezultata vidi u EU-u. "Rusija i i zemlje EU-a veliki su trgovinski partneri. Na rusko-eruopskom summitu krajem siječnja dogovoreno je da će Rusija i europski partneri održati konzultacije o razvoju ukrajinske ekonomije, uzimajući u obzir interese i Ukrajine i naših zemalja. Međutim, svi ruski pokušaji da se te konzultacije stvarno pokrenu nisu donijeli nikakva rezultata".
Naprotiv, kaže Putin, "umjesto konzultacija, čujemo pozive da snizimo ugovorne cijene ruskog prirodnog plina, cijene koje su navodno političke prirode".
Po njegovim riječima, čini se da Europa krivnju svaljuje na Rusiju. "Netko bi mogao steći dojam da europski partneri žele jednostrano okriviti Rusiju za posljedice ukrajinske krize".
"Od prvog dana ukrajinske neovisnosti Rusija podupire stabilnost ukrajinskog gospodarstva opskrbljujući ga prirodnim plinom po sniženim cijenama. U siječnju 2009. s tadašnjom premijerkom potpisan je kupoprodajni ugovor o opskrbi prirodnim plinom za razdoblje od 2009. do 2019. Ugovor regulira pitanja opskrbe i plaćanja proizvoda i osigurava jamstva za neometani tranzit preko ukrajinskog teritorija. Rusija je taj ugovor ispoštovala do zadnjeg slova", kaže ruski predsjednik i objašnjava kako je Ukrajina do augusta 2013. plin redovito plaćala.
"Ukupna količina prirodnog plina isporučena Ukrajni po tom ugovoru od 2009. do prvog kvartala 2014. iznosi 147,2 milijarde kubičnih metara. A Ukrajina je sve do augusta 2013. redovno plaćala isporuke u skladu s ugovorom".
Rusija je Ukrajini davala i dodatne privilegije i popust u cijeni, u vrijednosti od oko 35 milijarda dolara, kao i zajam od tri milijarde koji je odobrila u prosincu 2013. "To su vrlo veliki iznosi usmjereni na stabilnost i kredibilnost ukrajinske ekonomije i zaštitu radnih mjesta. Nijedna druga zemlja Ukrajini nije pružila toliku pomoć", kaže Putin u objašnjenju najnovije odluke o traženju plaćanja plina unaprijed.
Budući da je za to vrijeme dug ukrajinskog Naftogaza rastao, a Ukrajina u ožujku, "kad se još primjenjivala cijena s popustom, nije platila ni dolara", napisao je Putin, "Gazprom je prisiljen prebaciti se na plaćanje isporuka plina unaprijed i u slučaju daljnjeg kršenja uvjeta plaćanja, potpuno će ili djelomično obustaviti isporuku plina. Drugim riječima, Ukrajina će dobiti onoliko plina koliko plati mjesec dana unaprijed".
I sam Putin priznaje kako je riječ o "ekstremnoj mjeri". "Nesumnjivo, ovo je ekstremna mjera. Potpuno smo svjesni da to povećava rizik 'potkradanja' prirodnog plina koji preko ukrajinskog teritorija ide do europskih potrošača. Svjesni smo također da bi to moglo rezultirati poteškoćama kad Ukrajina bude akumulirala rezerve plina za upotrebu u jesenskom i zimskom razdoblju. Kako bi se zajamčio neprekinut protok plina, nužno je u ukrajinska spremišta upumpati 11,5 milijarda kubičnih metara plina, što stoji pet milijarda dolara", rekao je Putin u pozivu europskim partnerima.
Renzi: Italija će predložiti EU-u nova pravila za proračun
Renzi: Italija će predložiti EU-u nova pravila za proračun
Foto: Guliver image/Getty images
TALIJANSKI premijer Matteo Renzi pojačao je u petak svoje pozive na nova pravila u pogledu proračunskih ograničenja u eurozoni, izjavivši da sadašnji okvir šteti rastu i radnim mjestima.
"Imati pravila koja su sva usredotočena na oštre mjere štednje je gubitak vremena ako se nezaposlenost udvostruči", rekao je Renzi na konferenciji u Milanu dodajući da će Italija iskoristi svoje šestomjesečno predsjedanje Europskom unijom, koje preuzima u srpnju, da pogura promjene.
"Potrebna su nam pravila koja povezuju reforme s rastom", istaknuo je. "Mi ćemo objasniti našim prijateljima u EU da mi koji poštujemo pravila tražimo da se ona promijene", kazao je Renzi.
Proračunski deficit Italije bio je u okvirima EU-ova ograničenja od 3 posto bruto domaćeg proizvoda u posljednje dvije godine, ali njezin javni dug, drugi po visini u euro zoni nakon grčkog, stalno raste.
Dug je dosegnuo rekordnih skoro 133 posto BDP-a 2013.,a prognozira se da će rasti i ove godine.
Talijanski vladini dužnosnici rekli su Reutersu kako će Italija pokušati okupiti potporu za sustav u kojem bi zemlje koje usvoje reforme za jačanje rasta dobile više vremena od Europske komisije da dovedu u red svoje javne financije.
Putin zarađuje manje od savjetnika i većine ministara
Putin zarađuje manje od savjetnika i većine ministara
Foto: Guliver image/Getty images
RUSKI predsjednik Vladimir Putin je 2013. prema službenim podacima primao niže plaće od premijera Dmitrija Medvedova, ali i njegovih savjetnika i većine ministara.
Prema podacima o plaćama koje su u petak objavili Kremlj i vlada, Putin je prošlog tjedna prijavio 3,7 milijuna rubalja (74.000 eura), iznos niži od onoga 2012. Putin je vlasnik stana od 77 m2, terena od 1.500 m2 i garaže od 18 m2, kao i tri automobila.
Medvedev je primio 4,3 milijuna rubalja (85.800 eura) i posjeduje stan od 368 m2 i teren od 4.700 m2.
Putin je 2013. primio manje plaće od njegovih savjetnika, uključujući i glasnogovornika Dmitrija Peskova (9,2 milijuna rubalja, ili 185.000 eura) i njegov predstavnik u donjem domu parlamenta Gari Minkh (50,7 milijuna rubalja, ili milijun eura).
U vladi samo trojica ministara imaju plaće niže od Putinove, a to su ministar poljoprivrede Nikolaj Fedorov (3,6 milijuna rubalja ili 73.000 eura), ministar telekomunikacija Nikolaj Nikiforov, čija je plaća jednaka Fedorovljevoj i ministar prirodnih resursa i okoliša Sergej Donskoj (3,5 milijuna rubalja tj. 71.000 eura).
Član vlade s najvišim primanjima je Mihail Abizov, ministar zadužen za transparentnost vlade, koji je primio 282 milijuna rubalja ili 5,7 milijuna eura.
Merkel: Čvrsto vjerujem da će se Grčka izvući iz krize
Merkel: Čvrsto vjerujem da će se Grčka izvući iz krize
Foto: Guliver image/Getty images
NJEMAČKA kancelarka Angela Merkel, koja u petak boravi u posjetu Ateni, rekla je da "čvrsto vjeruje" da je Grčka sposobna izaći iz krize "nakon veoma teškog razdoblja".
"Čvrsto vjerujem da nakon veoma, veoma teškog razdoblja ova zemlja ima nebrojene mogućnosti koje se još ne opažaju i na kojima se može graditi, nakon teškog puta", rekla je kancelarka na skupu s mladim grčkim poduzetnicima.
Čelnica najmoćnijeg europskog gospodarstva, koja je susretom s poduzetnicima počela svoj višesatni posjet Ateni, dodala je da je "došla kako bi čula o (vašim) postignućima, ali i o (vašim) brigama".
"Htjela sam ovdje baciti pogled na budućnost i razgovarati s mladima koji su pokazali inicijativu, koji postižu uspjehe ali možda imaju i briga", dodala je.
Merkel je posjetom htjela pokazati da razumije teškoće svojih sugovornika, pa i svih Grka, usporedivši pet godina krize koja je pogodila zemlju s razdobljem njemačkog ujedinjenja početkom 90-ih i istaknuvši da se grčki mladi poduzetnici susreću s problemom financiranja svoje djelatnosti, kao i njemački.
U svezi s time izrazila je želju da grčka investicijska banka u osnivanju, u kojoj će Njemačka sudjelovati sa 100 milijuna eura, pomogne u rješavanju problema likvidnosti.
"Vjerujem da je pred Grčkom, nakon provedene strukturne reforme i reforma koje još mora ostvariti, više mogućnosti nego teškoća, premda mnogi to još ne zapažaju zbog veoma, veoma visoke stope nezaposlenosti".
Nakon razgovora s poduzetnicima kancelarka će zajedno s premijerom Antonisom Samarasom održati tiskovnu konferenciju.
"Nadam se, kada se večeras vratite kući i budete razgovarali s prijateljima, da vam neće zamjeriti što ste se sastali sa mnom", dodala je Merkel, misleći pritom na često negativne komentare koje njezino ime potiče u grčkoj javnosti. Njemačka se ondje poistovjećuje s mjerama štednje koje su zemlji prije četiri godine nametnuli EU i MMF kako bi je spasili od stečaja.
Incident na nebu iznad Moskve: Izbjegnut sudar Airbusa i ruskog bombardera
Incident na nebu iznad Moskve: Izbjegnut sudar Airbusa i ruskog bombardera
Ilustracija: Guliver image/Getty images
AIRBUS A319 Air Francea je u ožujku na visini od nekoliko hiljada metara imao bliski susret sa ruskim zrakoplovom Tupoljev Tu-95 na nebu iznad Moskve, piše u petak ruski list Izvestia .
Nedugo nakon polijetanja sa aerodroma Šeremetjevo 14. ožujka Airbus A319 tvrtke Air France-KLM na letu između Moskve i Pariza našao se na oko 100 metara od ruskog Tupoljeva. Minimalan siguran razmak među zrakoplovima je oko 300 metara, piše ruski list.
Pilot Airbusa slučaj je preko francuskog ministarstva vanjskih poslova prijavio ruskim civilnim zrakoplovnim vlastima. Glavna uprava kontrole leta u Moskvi smatra da je sve bilo u granicama sigurnosti, ali da je o ovom slučaju otvorena istraga.
Tu-95 je četveromotorni zrakoplov projektiran kao strateški bombarder a danas uglavnom služi za dalekometne izviđačke misije.
Premijer siguran da su locirali crnu kutiju, a istražitelji tvrde da peti signal nema veze s nestalim avionom
Premijer siguran da su locirali crnu kutiju, a istražitelji tvrde da peti signal nema veze s nestalim avionom
Foto: jacc.gov.au
PETI signal koji je ulovljen u četvrtak ipak najvjerojatnije nema veze s nestalim malezijskim zrakoplovom, potvrdio je istraživački tim.
"Audio podaci koje smo analizirali najverojatnije nemaju veze s crnom kutijom nestalog zrakoplova, no provest ćemo dodatne analize", rekao je koordinator istrage i bivši šef australske vojske, Angus Houston.
Ova izjava izazvala u potpunosti je različita od izjave australskog premijera Tonyja Abbota koji je reporterima u Kini rekao kako su vlasti "vrlo sigurne" kako je locirane signale emitirala crna kutija iz nestalog aviona.
Nije jasno da li se premijer referirao na četiri ranija signala ili na posljednji koji je uhvaćen u četvrtak.
Peti registrirani signal, koji ipak nema veze s nestalim avionom, prvi je koji je registrirao australski izviđački avion RAAF AP-3C Orion. Ranije signale registrirali su brodovi.
I danas će u potrazi sudjelovati izviđački avioni AP-3C Orion i australski brod Ocean Shield.
Australska agencija koja provodi istragu objavila je da u današnjoj potrazi sudjeluje ukupno 15 aviona i 13 brodova. Planirano je pretraživanje dva područja na 46.713 četvornih metara. Centar potrage nalazi se na udaljenosti oko 2312 kilometra sjeverozapadno od australskog grada Pertha.
Zrakoplov Boeing 777 nestao je 8. ožujka s 239 putnika i članova posade tokom leta iz Kuala Lumpura prema Pekingu.
