Upozorenje: Neke zagađujuće materije mogu uzrokovati zdravstvene probleme osobama koje su veoma osjetljive na zagađenje zraka.
Takve osobe trebaju izbjegavati boravak vani i smanjiti naprezanje tokom boravka vani.
Ban Ki-moon: Užas u Siriji zajednički je neuspjeh međunarodne zajednice
Foto: Guliver image/Getty images
STRAVIČNI zločini počinjeni u Siriji predstavljaju zajednički neuspjeh međunarodne zajednice, izjavio je u srijedu glavni tajnik UN-a Ban Ki-moon.
Ban Ki-moon je izrazio nadu da će razgovori o kontroli kemijskog oružja u Siriji potaknuti Vijeće sigurnosti da odigra učinkovitu ulogu kako bi se okončala tragedija u Siriji.
Naglasio je i da "međunarodna zajednica ulaže velike napore kako bi prekinula nasilje" u Siriji i naveo da je formirana Istražna komisija UN-a i da agencije UN-a vode humanitarne operacije u najtežim uvjetima.
Katalonci traže neovisnost: Stotine hiljada ljudi formiralo 400 kilometara dug ljudski lanac
Screenshot: YouTube
STOTINE hiljada Katalonaca formiralo je danas ljudski lanac dug 400 kilometara te na taj način španjolskim vlastima poslali jasnu poruku - traže glasanje o odcjepljenju i stvaranju neovisne Katalonije.
Prosvjednici su u ljudskom lancu tražili održavanje referenduma 2014. godine. Prema posljednjem istraživanju javnog mišljenja 52 posto Katalonaca želi neovisnost od Španjolske, a 80,5 je za održavanje referenduma o suverenitetu.
U samoubilačkom napadu na Sinaju 11 mrtvih i 17 ozlijeđenih
Ilustracija: Guliver image/Getty images
NAJMANJE 11 vojnika smrtno je stradalo, dok je 17 ozlijeđeno u samoubilačkom napadu koji je izveden na vojni obavještajni centar u egipatskom gradu Refahu.
Prema vijestima koje je objavila egipatska televizija, napad su izvele neidentificirane osobe. Tijela dvije smrtno stradale osobe nalaze se u neprepoznatljivom stanju, a broj mrtvih bi mogao biti i povećan.
U Varšavi prosvjeduje više od 200 hiljada radnika: Ne želimo u mirovinu sa 67 godina!
Foto: youtube.com
TRI SINDIKATA u Poljskoj i to Solidarnost, Forum sindikalnih saveza i Općeepoljski sporazum sindikalnih saveza uspjela su okupiti više od 200 hiljada radnika na ulicama Varšave. Radnici traže ostavku tamošnje vlade, a okupirali su središta svih ministarstava te parlament.
Omalovažavanje naroda
"Dosta je omalovažavanja naroda!", osnovna je poruka radničkih prosvjeda koji traže povlačenje spornih izmjena u Zakonu o radu koje omogućavaju povećanje granice za odlazak u mirovinu na 67 godina. Isto tako traži se povećanje minimalne plaće, povećanju pomoći za nezaposlene i te da se ograniči rad na određeno vrijeme.
Poljski premijer Donald Tusk za sada odbija svaku mogućnost pregovora sa sindikatima te tvrdi da je riječ o neprimjerenim metodama. U Varšavu se trenutno dovlače sveeže policijske snage iz svih dijelova zemlje.
Mrsić traži isto u Hrvatskoj
Podsjetimo kako je hrvatski ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić najavio da će za punu mirovinu biti potrebno 67 godina života ili 41 godina radnoga staža. Vlada Zorana Milanović očekuje da se prihvate promjene koje donosi reforma radnog i mirovinskog sustava. Novim Zakonom o radu pojednostavljuje se i procedura otkaza, pa bi otkaz mogao dobiti i radnik koji ne prihvati nižu plaću.
Tužiteljstvo za četvoricu muškaraca koji su u Indiji silovali i ubili 23-godišnjakinju traži smrtnu kaznu
Screenshot: New Delhi police
ČETVORICI muškaraca koji su proglašeni krivima za silovanje i ubojstvo 23-godišnje djevojke u New Delhiju u petak bi trebala biti izreče na kazna. Tužiteljstvo traži smrtnu kaznu.
Podsjećamo, Indiju je prošle godine potresla šokantna vijest o grupnom silovanju 23-godišnje studentice u autobusu gradskog prijevoznika u glavnom gradu New Delhiju 16. prosinca. Studenticu i njenog prijatelja su napadači između ostaloga prebili čeličnim šipkama dok su satima vozili autobus gradskim ulicama, čak i pored policijskih punktova. Par je prevezen u bolnicu, a djevojka je bila u kritičnom stanju i borila se za život. Nakon tjedan dana je uspjela dati iskaz policiji, ali je ubrzo preminula od posljedica ozljeda. Jedan od osumnjičenih, nakon uhapšenja, izvršio je samoubojstvo.
Djevojka i mladić su ušli u autobus u dijelu grada koji se naziva Munirka te su išli prema Dwarki u jugozapadnom Delhiju. Vraćali su se kući nakon kina u shopping centru na jugu grada.
Otac 23-godišnjakinje izjavio je kako silovatelje i ubojice treba objesiti.
Ovaj Obamin govor pratio je cijeli svijet!
Foto: Guliver image/Getty images
AMERIČKI predsjednik Barack Obama izjavio je da će nastaviti s diplomatskim naporima da se Siriji oduzme kemijsko oružje, ali je isto tako vojsci zapovjedio da zadrži sadašnju razinu pritiska na Siriju.
Nazivajući SAD "sindrom globalne sigurnosti", Obama je u svom govoru ponudio moralne, političke i strateške argumente zašto je spreman lansirati vojni udar na Siriju, dok pokušava naći diplomatsko rješenje za ono što je on nazvao "sirijskim kršenjem globalne zabrane kemijskog oružja".
Obama je zatražio od čelnika Kongresa da odgode glasovanje o dopuštanju upotrebe sile u Siriji dok traju diplomatski pokušaji potaknuti ruskom inicijativom da sirijski režim preda kemijsko oružje.
U svom 15-minutnom govoru na televiziji, najavio je da će nastaviti razgovarati s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom čija se Vlada želi pridružiti pokušaju da se dođe do Assadova kemijskog oružja, te dodao kako je još prerano za zaključak hoće li ruski prijedlog uspjeti.
Obama ne želi "rat naciji koja ne želi rat"
"Zato sam zatražio od čelnika Kongresa da odgode glasanje o dopuštanju upotrebe sile dok god traju ti diplomatski pokušaji", rekao je Obama u govoru kojeg je CNN-a opisao kao "govor predsjednika koji ne želi rat naciji koja ne želi rat".
Obama je naglasio kako želi da prijetnja ostane u zraku.
U govoru kojim je, po najavama promatrača, kanio promijeniti mišljenje javnosti nesklone intervenciji u Siriji, Obama je iznio glavne argumente za preciznu vojnu akciju.
Rekao je kako se opirao pozivima na akciju u vezi sa sirijskim građanskim ratom u kojem je u više od dvije godine poginulo više od stotinu hiljada ljudi, sve do 21. augusta kad je u Siriji izveden napad bojnim otrovom sarinom u kojem je poginulo više od hiljadu ljudi. SAD za taj napad odgovornim smatra režim sirijskoga predsjednika Bašara Al Assada, a Rusija se protivi takvu zaključku.
"Opirao sam se pozivima na akciju jer ne možemo silom rješavati tuđe građanske ratove. Ali ta se situacija iz temelja promijenila 21. augusta kad je Assadova vlada plinom ubila više od hiljadu ljudi. Slike toga masakra mučne su. Nizovi muškaraca, žena i djece leže, ubijeni otrovnim plinom", rekao je Obama i dodao: "Mi znamo da je Asadov režim odgovoran. Činjenice se ne mogu zanijekati: sad je pitanje što će SAD i međunarodna zajednica poduzeti".
Po Obaminim riječima, ne bude li međunarodna zajednica djelovala, "Asadov režim neće imati razloga prestati upotrebljavati kemijsko oružje". "Da bi diktatori počinili strahote, nužno je da cijeli svijet okrene glavu", rekao je.
"Nakon pažljiva razmatranja, zaključio sam da je reakcija u interesu nacionalne sigurnosti SAD-a", rekao je i naglasio: "neću u Siriju poslati američke vojnike. Bio bi to ciljani udar da se postigne precizan cilj, uništenje kemijskoga oružja". Assada ne treba silom smijeniti, rekao je. "Amerika je to naučila na iračkome iskustvu".
Američki je predsjednik najavio kako će nastaviti surađivati s Francuskom, Britanijom, Kinom i Rusijom na sastavljanju rezolucije Ujedinjenih naroda kojom bi se od Assada zahtijevalo da preda kemijsko oružje.
12. obljetnica: Za SAD je sve krenulo nizbrdo nakon 11. rujna 2001.
Foto: Guliver image/Getty images
U SJEDINJENIM Američkim Državama, ali i diljem svijeta obilježava se 12. obljetnica od terorističkih napada na New York, Washington i Pennsylvaniju.
Tog tragičnog 11. rujna 2001. godine, SAD, baš kao i ostatak svijeta, ostale su u šoku.
Članovi terorističke skupine Al Qaide, oteli su četiri civilna zrakoplova, od kojih su dva uspjela srušiti newyorške tornjeve blizance, treći je napravio veliku štetu na zgradi Pentagona na periferiji Washingtona, a četvrti se srušio u polje kod Pittsburgha.
U napadima je poginulo gotovo 3000 ljudi kojih će se na komemoracijama prisjetiti cijela Amerika.
U okviru obilježavanja 12. godišnjice od terorističkih napada prije nekoliko dana u Washingtonu, sljedbenici i lideri različitih vjerskih skupina održali su i devetu po redu 'Šetnju za mir' u znak promocije međuvjerskog dijaloga.
Prošlo je 12 godina otkako je Amerika doživjela najveći teroristički napad, a ova se obljetnica odvija u sjeni novog mogućeg rata za kojeg se SAD priprema.
Iako je američki predsjednik Barack Obama u sinoćnjem obraćanju naciji rekao kako nastavlja sa diplomatskim pokušajima da Sirija preda kemijsko oružje, a istovremeno je tražeći "odobrenje" svojih sunarodnjaka iznio razloge zbog kojih SAD ima pravo izvršiti vojni napad na Siriju.
Za SAD je sve krenulo nizbrdo nakon 11. rujna 2001. kada je tadašnji američki predsjednik George Bush krenuo u rat protiv terorizma u Iraku i Afganistanu, a broj poginulih američkih vojnika dvostruko je veći od broja poginulih u napadu na SAD.
Preko 6500 vojnika izgubilo je život u ovim ratovima, a čak 50.000 ih se vratilo kućama kao invalidi.
U posljednjih 12 godina otkako su se teroristi pod vodstvom Osame Bin Ladena, ubijenog prije dvije godine, zabili u nebodere Blizanaca u New Yorku, napali Pentagon te planirali srušiti i Bijelu kuću, SAD je na ratove u Iraku i Afganistanu potrošila između 4 i 6 bilijuna dolara, procjenjuju istraživači sa Harvarda.
U novom izvješću uglednog Sveučilišta, troškovi koje američki porezni obveznici plaćaju zbog spomenutih ratova, svrstava ih u najskuplje sukobe u povijesti SAD-a.
Iako je Washington već potrošio blizu dva bilijuna dolara u izravnim troškovima vezanim za svoje vojne kampanje u dvije zemlje, to predstavlja samo djelić ukupnih ratnih troškova, navodi se u izvješću bivše Clintonove upravne službenice Linde Bilmes.
Još plaćaju veterane iz Vijetnama, a neprestano stižu novi
"Najveći pojedinačni obračunati trošak u ratovima u Iraku i Afganistanu je onaj u pružanju medicinske skrbi i invalidnine braniteljima", napisala je na 21 stranici izvješća pod nazivom "Financijsko ostavština Iraka i Afganistana : Kako će odluke za ratnu potrošnju ograničiti buduće proračune za nacionalnu sigurnost".
Bilmes, koja je od 2008. koautor niza analiza o ratnim troškovima zajedno sa bivšim glavnim ekonomistom Svjetske banke Josephom Stiglitz, ističe kako više od polovice od više od 1,5 milijuna vojnika koji su otpušteni iz aktivne službe Od 9/11 su na liječenju u bolnicama i do kraja života će primati braniteljske povlastice. Više od 253.000 vojnika ima pak traumatsku ozljedu mozga.
Dodatni troškovi odnose se na zamjenu i popravak opreme i akumulaciju kamata na posuđeni novac, Državne riznice za financiranje ratova , jer gotovo dva bilijuna dolara u ratnim troškovi nisu bila uračunata u normalan proračun.
Do sada je Washington platio oko 260 milijardi dolara na kamate za ratno zaduživanje , ali potencijalni troškovi kamata za američki ratni dug seže u bilijunima, navodi se u izvješću.
Iako je prošlo 40 godina od rata sa Vijetnamom, SAD veteranima i njihovim obiteljima godišnje plaća preko 22 milijarde dolara.
Tako novčano iscrpljena ratovima, SAD ekonomski tone sve dublje. Amerika je uz to preplavljena beskućnicima koji su prije ovih ratova i krize imali poslove i kuće, a na teretu države je i oko 600.000 ratnih veterana, čiji se broj povećava iz dana u dan.
Prognoze su da će ti troškovi još rasti u idućih 40 godina kako veterani budu sve stariji pa će do 2050. godine država imati obveze prema braniteljima u iznosima od 589 do 934 milijarde dolara.
