Hezbolah preuzeo odgovornost za letjelicu oborenu iznad Izraela: Libanonska izvidnička letjelica preletjela osjetljiva područja
Video: Youtube
ŠEF libanonskog militantnog pokreta Hezbolah rekao je da je njegova skupina odgovorna za lansiranje bespilotne letjelice iznad Izraela krajem prošloga tjedna.
Šeik Hasan Nasralah rekao je na Hezbolahovoj televizijskoj postaji da je izvidnička letjelica proizvedena u Iranu te da je preletjela "osjetljiva izraelska područja". Podsjećamo, izraelske zračne snage su u subotu oborile bespilotnu letjelicu koja je ušla u prostor južnog dijela Izraela.
"Sofisticirana letjelica poslana je s libanonskog teritorija, preletjela je stotine kilometara morske površine prije nego što je prešla neprijateljsku granicu i ušla u prostor okupirane Palestine. Pokret otpora u Libanonu i regiji prvi put raspolaže ovakvom opremom", rekao je.
"Ovo nije prvi ni zadnji put. Možemo doseći čitav Izrael", dodao je.
Letjelica je prvo uočena iznad Sredozemlja u području Gaze. Zrakoplovi izraelske vojske nadzirali su je i pratili prije no što su je oborili nad šumom u nenastanjenom području. Letjelica je oborena nakon što je preletjela oko 55 kilometara pustinje Negev.
"S velikom ozbiljnošću gledamo na pokušaj da se naruši izraelski zračni prostor i razmotrit ćemo naš odgovor u odgovarajućem vremenu", rekao je tada ministar obrane Ehud Barak . Izvori iz izraelskih službi sigurnosti su rekli da letjelica vjerojatno nije došla iz Gaze te da nije poznato je li bila naoružana.
14-godišnja pakistanska junakinja premještena u vojnu bolnicu: "I dalje je kritično, ali neurološki mnogo bolje"
Foto: AFP
14-GODIŠNJA pakistanska aktivistica koja je prije dva dana napadnuta i teško ozlijeđena kada se vraćala kući iz škole u Mingori na sjeverozapadu Pakistana premještena je u drugu bolnicu, javljaju strani mediji.
Malala Yousafzai je u kritičnom stanju, a talibani, koji su priznali da su je napali zbog "promoviranja sekularizma", najavili su da će je opet napasti. Širom Pakistana organizirani su prosvjedi zbog napada na omiljenu pakistansku djevojčicu.
Malala je premještena s odjela intenzivne njege bolnice u Peshawaru na intenzivnu njegu odjela kardiologije u Institut oružanih snaga u Rawalpindi. Jedan od liječnika rekao je novinarima da je "neurološki znatno bolje", ali i da su sljedeći dani "vrlo kritični" za njen oporavak.
Pogođena je u glavu i vrat kada je napadač pucao na školski autobus u koji je ulazila u dolini Svat, sjeverozapadno od glavnog grada Islamabada. Glasnogovornik pakistanskih talibana potvrdio je BBC-ju da su oni odgovorni za napad te da su se na napad odlučili jer je djevojčica "promicala sekularizaciju".
Junakinja sa svega 11 godina
Malala Yousafzai imala je svega 11 godina kada je počela pisati dnevnik, dvije godine nakon što su talibani zauzeli njen grad i naredili da se zatvore škole za djevojčice. Pod pseudonimom Gul Makai pisala je o patnji pod vlašću militanata. Njezin identitet objavljen je nakon što su talibani protjerani s tog područja pa je kasnije primila i državno odličje za hrabrost te je nominirana za međunarodnu dječju nagradu za mir.
Kada odraste želi studirati pravo i postati političarka "Sanjala sam o zemlji u kojoj će gospodariti obrazovanje", istaknula je jednom prilikom.
Europska komisija pokreće "novu industrijsku revoluciju"
Foto: Wikipedia
EUROPSKA komisija predstavila je planove za pokretanje "nove industrijske revolucije" u Europi kako bi se ojačao gospodarski rast, javlja Reuters. Usprkos činjenici da je većinu Europe zahvatila duboka kriza i da su investicijski potencijali na minimumu, u Bruxellesu upravo u pokretanju industrijske proizvodnje vide izlaz iz krize.
"Naš cilj je da industrija predstavlja 20 posto bruto domaćeg proizvoda u zemljama Europske unije do 2020. godine, u usporedbi sa sadašnjih 16,6 posto. Godinama smo griješili stavljajući naglasak samo na financijski i uslužni sektor. Moramo uvjeriti vlade europskih zemalja kako je potrebno promijeniti taj trend", rekao je europski povjerenik za industriju Antonio Tajani na jučerašnjoj konferenciji za novinare.
Komisija si je za cilj zadala da usmjeri ulaganja u "zelene" proizvodne tehnologije, poput vozila s niskom emisijim štetnih plinova.
Nigerijci tužili Shell Oil, naftni gigant poručio da su sami krivi za zagađenje
Foto: AFP
NIGERIJSKI farmeri i udruga za zaštitu okoliša Prijatelji Zemlje podigli su danas pred sudom u Nizozemskoj tužbu protiv naftnog giganta Shell Oil. Traže plaćanje odštete zbog zagađenja delte Nigera te da Shell Oil "očisti od zagađenja njihova polja i ribnjake", kao i da se osigura da u budućnosti neće doći do curenja iz naftovoda i novih zagađenja.
Iz Shella su tek kratko poručili kako redovito saniraju mjesta na kojima dolazi do curenja nafte iz naftovoda te kako su za ekološke incidente krivi upravo sami Nigerijci koji oštećuju naftovode kako bi krali "crno zlato". Shellov odvjetnik za CNN je kazao kako Shell prema nigerijskim zakonima nije dužan platiti nikakvu odštetu za nastalu štetu.
Grci bijesne: Rekordnih 25,1 posto nezaposlenih, prije međunarodnih pozajmica stopa nezaposlenosti iznosila 11,8 posto
Foto: AFP
STOPA nezaposlenosti u Grčkoj dosegla je novi rekord i srpnju je iznosila čak 25,1 posto, što je za 0,3 posto više od juniskog postotka, najnoviji su službeni podaci koje prenose strani mediji. Stopa nezaposlenosti među mladima iznosi čak 54,2 posto.
Grčki zavod za statistiku objavio je da je u srpnju zabilježeno čak 1,26 milijun nezaposlenih. Prije krize, u srpnju 2008., nezaposlenih je bilo tek 364 hiljade. U posljednjih godinu dana u toj zemlji svakoga dana oko 1000 ljudi ostane bez posla.
Podsjećamo, Grčka grca u dugovima, a njezino gospodarstvo preživljava na međunarodnim pozajmicama koje zahtijevaju velike rezove kako bi se uštedjelo što više novca. Ministar financija Yiannis Stournaras bi večeras trebao razgovarati s predstavnicima Europske unije, MMF-a i Europske centralne banke o potpisivanju još tri fonda za pomoć Grčkoj.
Mnogi Grci prosvjeduju i žestoko se protive rezovima nametnutima izvana koji dolaze u paketu s pozajmicama, ističu da su zemlja i građani na rubu te da ne mogu podnijeti nove mjere štednje. Također naglašavaju da je stopa nezaposlenosti prije prvih pozajmica u travnju 2010. iznosila tek 11,8 posto, javlja BBC.
"Kapetan kukavica" želi natrag svoj posao: Schettino najavio tužbu protiv Costa Crociere zbog otkaza
Foto: AFP
FRANCESCO SCHETTINO, zapovjednik kruzera koji se u siječnju nasukao kod toskanske obale u nesreći u kojoj su 32 osobe poginule, namjerava tužiti svoju tvrtku Costa Crociere jer mu je uručila otkaz, piše dnevnik La Repubblica. Schettino, koji je bio pod istragom jer je izazvao nasukavanje i napustio brod prije evakuacije svih putnika, pušten je krajem lipnja iz pritvora.
"Costa Crociere potvrđuje da je završila disciplinski postupak protiv Schettina nakon havarije Concordije i odlučila mu je uručiti otkaz", objavila je kompanija, a prenijeli su talijanski mediji.
Schettino je na saslušanju rekao da je on izveo prisilno nasukavanje i time spasio hiljade ljudskih života te traži povratak na radno mjesto i isplatu zaostalih plaća.
Brod Costa Concordia nasukao se na stijenama otočića Giglio u noći na 13. siječnja s 4.229 putnika. U nesreći nakon prvog dana krstarenja Sredozemljem poginule su 32 osobe. Postupak zbog krivnje za tragediju vodi se protiv kapetana Schettina i još osam zaposlenika tvrtke Costa Crociere.
STRUČNJACI Međunarodnog monetarnog fonda izračunali su kako je od prosinca 2009. godine za spašavanje zemalja na rubu eurozone, Grčke, Irske, Italije, Portugala i Španjolske potrošen 1,1 bilijun odnosno 1.100 milijardi eura, prenosi francuski list Le Figaro.
U izvještaju je MMF naveo da "Europljani moraju ubrzati ritam u uspostavljanju povjerenja u tržište, kao i ojačati jedinstvo unutar eurozone." Uloženi napor zemlja eurozone MMF ocjenjuje kao značajan, navodeći kao primjer svotu u vrijednosti od više 1,1 bilijun eura za spašavanje prezaduženih zemalja članica.
U pitanju je dio sredstava koje je pozajmio Fond za europsku podršku, a prije svega Europska središnja banka, koja ne samo da je otkupila državne obveznice u vrijednosti većoj od 200 milijardi eura, već i nadgleda banke ovih pet zemalja.
Predstavnici MMF-a smatraju da kriza eurozone, koja je prije tri godine počela u Grčkoj, predstavlja ogroman odljev privatnog kapitala. Privatne banke ovih pet zemalja su se suočile sa odljevom polovine svojih uloga u vrijednosti od 750 milijardi eura. Između lipnja 2011. i lipnja 2012. godine iz Španjolske je "izašlo" 296 milijardi eura ili 27 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), a iz Italije 235 milijardi, ili 15 posto BDP te zemlje Iz grčkih banaka povučeno je 30 posto uloga.
Iz MMF-a su upozorili da Europa mora uložiti veće napore kako bi prevladala fiskalnu krizu koja izaziva dodatne pritiske na ionako prenapregnut globalni financijski sektor.
