Upozorenje: Neke zagađujuće materije mogu uzrokovati zdravstvene probleme osobama koje su veoma osjetljive na zagađenje zraka.
Takve osobe trebaju izbjegavati boravak vani i smanjiti naprezanje tokom boravka vani.
VIDEO Kalifornijska policija snimila trenutak kada se nasred ceste stvorila golema rupa
VIDEO Kalifornijska policija snimila trenutak kada se nasred ceste stvorila golema rupa
Screenshot: YouTube
BAŠ kao i u Zagrebu prije nekoliko dana, i u Kaliforniji se nedavno nasred ceste iznenada otvorila golema rupa.
Kalifornijska policija uspjela je snimiti trenutak kada se rupa u asfaltu u gradu Maderi počela otvarati te su snimku objavili na internetu, a ona je ubrzo postala pravi hit.
Na snimci se vidi kako ogromni komad asfalta propada u kanalizaciju, a na cesti je nastala rupa duboka oko šest metara.
Europski parlament želi osnovati istražno povjerenstvo za aferu "Panama papers"
Europski parlament želi osnovati istražno povjerenstvo za aferu "Panama papers"
Foto: FAH
ZASTUPNICI Europskog parlamenta zatražili su u utorak u raspravi o aferi "panamski dokumenti" na plenarnoj sjednici u Strasbourgu jačanje napora na suzbijanju utaje poreza, a više političkih skupina zatražilo je osnivanje posebnog povjerenstva koje bi istražilo tu aferu.
Uspostavu posebnog povjerenstva podržavaju socijalisti i demokrati, pučani, liberali, zeleni i liberali.
"Imat ćemo istražno parlamentarno povjerenstvo", izjavio je Philipppe Lamberts, predsjednik liberalne skupine u Europskom parlamentu.
"Želimo da Europski parlament kroz istražno povjerenstvo rasvijetli tu aferu", rekao je šef europskih pučana Manfred Weber, a šef socijalista Gianni Pittela zauzeo se za "nultu toleranciju" prema utajama poreza.
"Porezne utaje nam kradu novac", izjavio je europski povjerenik za gospodarske i financijske poslove Pierre Moscovici, a s njim se slaže i većina zastupnika koji su sudjelovali u raspravi.
Europski pučani zatražili su da predstavnici odvjetničke tvrtke Mossack Fonseca, od koje su procurili dokumenti, te panamska vlada dođu i svjedoče pred tim istražnim povjerenstvom.
Više političkih skupina zauzelo se i za sveeuropsku crnu listu poreznih oaza te za kažnjavanje tvrtki koje se njima koriste.
Stephen Hawking i Mark Zuckerberg mogli bi napokon otkriti ima li života u svemiru
Stephen Hawking i Mark Zuckerberg mogli bi napokon otkriti ima li života u svemiru
Foto: 123rf, Shutterstock, Facebook
U SKLOPU dosad najambicioznijeg projekta istraživanja svemira, sićušne rakete trebale bi istražiti dosad neviđene dijelove svemira, javlja The Independent.
Znanstvenici među kojima je i Stephen Hawking te investitori Yuri Milner i Mark Zuckerberg u svemir će poslati nano-letjelice koje bi trebale otkriti postoji li život u svemiru.
"Ono što nas čini jedinstvenim je nadilaženje vlastitih granica. Gravitacija nas drži na tlu, ali ja sam upravo doletio u Ameriku. Kako ćemo probiti vlastita ograničenja? Našim umovima i našim strojevima. Ono što nas sada sprječava je velika udaljenost između nas i zvijezda, no u tome će nam pomoći dosad najmanje svemirske letjelice. Danas se obvezujemo na ovaj veliki korak u istraživanju svemira", rekao je Hawking na današnjem predstavljanju projekta.
Cilj projekta Starshot je sićušne robote dovesti u zvjezdani sustav Alpha Centauri udaljen 40 bilijuna kilometara. Za to je potrebno vrijeme od 30.000 godina, no mikro rakete tamo bi mogle stići za samo 20 godina.
Znanstvenici vjeruju kako je moguće da se u sustavu Alpha Centauri nalazi naseljivi planet nalik Zemlji. Letjelice bi trebale snimiti fotografije i tako otkriti postoji li život na drugim svjetovima.
Dizajn mikroletjelica omogućit će im da putuju brzinom jednakoj 25 posto brzine svjetlosti.
Uzevši u obzir sve nižu cijenu računalnih komponenti, tim koji stoji iza projekta rakete bi u svemir trebao poslati za svega nekoliko stotina hiljada dolara.
MMF: Izlazak Velike Britanije iz EU mogao bi nanijeti tešku globalnu štetu
MMF: Izlazak Velike Britanije iz EU mogao bi nanijeti tešku globalnu štetu
Foto: Hina, 123rf
VELIKA BRITANIJA mogla bi zadati težak udarac krhkom globalnom gospodarstvu ako izglasa izlazak iz Europske unije, objavio je MMF u dosad najoštrijem upozorenju o rizicima povezanima s tzv. brexitom.
MMF je britanski referendum 23. lipnja svrstao u ključne rizike, zajedno s nestabilnošću u Kini i drugim brzorastućim gospodarstvima, varirajućim cijenama dionica i nedostatkom potencijala za dugoročan rast u razvijenim državama.
"Planirani referendum u lipnju... već je stvorio nesigurnost među investitorima", rekao je glavni ekonomist MMF-a Maurice Obstfeld na predstavljanju polugodišnjeg izvješća o stanju svjetskog gospodarstva.
"Brexit bi mogao nanijeti tešku regionalnu i globalnu štetu narušavanjem ustanovljenih trgovačkih odnosa", dodao je.
Mlađi birači mogli bi biti jezičac na vagi koji će na referendumu presuditi o članstvu Velike Britanije u Europskoj uniji (EU), po anketi objavljenoj početkom travnja koja daje veće izglede pristašama izlaska zemlje iz EU-a ("brexit").
Po toj anketi koju je putem interneta Opinium proveo za The Observer, 43 posto ispitanika je za izlazak zemlje iz bloka, a 39 posto je za ostanak u EU-u. Od 1966 odraslih ispitanika, 18 posto je još neodlučno, a jedan posto se nije htjelo očitovati.
Ankete javnog mišljenja o referendumu 23. lipnja daju veoma različite rezultate. U telefonskim anketama uglavnom se predviđa pobjeda protivnika izlaska zemlje iz EU-a, a u internetskima vode njegovi pristaše.
Stotine izbjeglica s makedonsko-grčke granice odlaze u prihvatne centre
Stotine izbjeglica s makedonsko-grčke granice odlaze u prihvatne centre
Foto: Hina
OKO 700 izbjeglica napustilo je improvizirani kamp u Idomeniju, na grčko-makedonskoj granici, nakon incidenata tokom vikenda i odlaze u prihvatne centre na sjeveru Grčke, objavili su policijski i humanitarni izvori.
"U ponedjeljak je sedam autobusa s 300 osoba krenulo iz Idomenija, gdje i dalje ostaje više od 11.000 osoba u teškim uvjetima, naveo je jedan policijski izvor.
Osam autobusa s oko 400 osoba krenulo je u utorak ujutro, a još četiri autobusa pripremalo se krenuti tokom poslijepodneva.
Stotinjak osoba prebačeno je u kampove blizu Verie, prema nevladinoj udruzi "Oslobođenje kršćanske djece i jazida Iraka" (CYCI).
Sve više izbjeglica želi otići iz Idomenija, rekao je dužnosnik Visokog povjereništva za izbjeglice (HCR) tog kampa.
U nedjelju je više stotina migranata pokušalo prijeći granicu pa je makedonska policija upotrijebila suzavac i gumene metke. Organizacija Liječnici bez granica izvijestila je o 260 ozlijeđenih.
Grčka vlada je oštro kritizirala Makedoniju zbog uporabe sile, ali ta zemlja je zanijekala da je upotrijebila gumene metke.
Kolinda: Skoplje zaslužuje puno snažniju potporu Europske unije
Kolinda: Skoplje zaslužuje puno snažniju potporu Europske unije
Foto: FAH
PREDSJEDNICA Kolinda Grabar-Kitarović, koja je u utorak počela radni posjet Makedoniji izjavila je da je prema informacijama kojima raspolaže stanje na makedonsko-grčkoj granici zabrinjavajuće i poručila da Skoplje zaslužuje "puno snažniju potporu" Europske unije.
Hrvatska predsjednica stigla je u Skoplje na trilateralni sastanak sa slovenskim predsjednikom Borutom Pahorom i domaćinom Gjeorgom Ivanovim.
"Razgovarali smo vrlo podrobno i o migrantskoj krizi (...) moram reći da stanje jest prilično zabrinjavajuće od onoga što čujemo kako je na terenu. Mislim da Makedonija zaslužuje puno snažniju potporu i pomoć od strane nas članica Europske unije, posebno u onom segmentu razgovora s Grčkom", izjavila je predsjednica novinarima.
Smatra da s Atenom treba razgovarati o tome što učiniti da dolasci na makedonsku granicu i pritisak na granicu ne budu stihijski kako je to sada vidimo.
Istaknula je da su uvjeti u grčkim kampovima, poput onoga u Idomeniju, katastrofalni za migrante, ali su "vrlo loši i sigurnosni uvjeti" i u kapovima uz makedonsku granicu.
"Tamo postoji snažan pritisak za probijanje i granice ponovno oživljavanje tzv. zapadnobalkanske rute", upozorila je hrvatska predsjednica.
"Svakako treba uvesti red kako zbog samih migranata tako i zbog snaga sigurnosti koje čuvaju granicu", rekla je i opet istaknula važnost uloge Bruxellesa.
"Naravno, u svemu tome je ključno kako će se ponašati Europska unija, koja će biti politika, jer je za gotovo sve migrante destinacija Njemačka, schengenski prostor, a potom skandinavske zemlje i Nizozemska", kazala je šefica hrvatske države i podsjetila da niti Hrvatska niti Makedonija nisu države destinacije.
"Odgovornost je na EU"
"Mi smo potencijalno tranzitne države i zato je odgovornost na Europskoj uniji da pošalje vrlo jasne poruke samim migrantima što mogu očekivati", istaknula je Grabar-Kitarović.
Dodala je da stanje na terenu govori da su većina migranata, njih oko 85-90 posto muškarci, prosječne dobi od 27 godina, tj. dobi koja potencijalno predstavlja opasnost i kada je riječ o neredima.
"Ali u svemu tome je bitno ne gledati na migrante kao teroriste. Oni to nisu, ali treba jako voditi računa da se s migrantskim valovima ne bi infiltrirali i potencijalni teroristi i da zapravo ne radimo ovo što smo radili do sada. Mi zapravo podržavamo trgovinu ljudima", ocijenila je predsjednica.
Na kritike Atene da je makedonska strana pregrubo reagirala na incidente s migrantima, Grabar-Kitarović je kazala da se prema onome što ona vidi, "ponašaju doista odgovorno".
"Ne koriste se gumeni meci, korišten jest suzavac i vodeni topovi, ali svakako se vodi računa da nitko ne bude povrijeđen", dodala je.
Španjolski veleposlanik u Belgiji nikad nije kontaktirao lokalne vlasti, odlazio s posla na misu...
Španjolski veleposlanik u Belgiji nikad nije kontaktirao lokalne vlasti, odlazio s posla na misu...
Screenshot: YouTube
ŠPANJOLSKA vlada smijenila je svog veleposlanika u Belgiji zbog potpune neaktivnosti, a prema izvješću ministarstva vanjskih poslova on u četiri godine svog mandata uopće nije kontaktirao s vlastima zemlje domaćina, piše španjolski tisak.
U službenom priopćenju povodom njegove smjene navodi se da je veleposlanik Ignacio Jesus Matellanes neadekvatno reprezentirao svoju državu i često izbivao s posla.
Anonimni diplomatski izvor kazao je za dnevnik El Confidencial da je veleposlanik na posao dolazio oko 10 ujutro, a već poslije jedan sat odlazio na misu, da je zbog konflikta s osobljem u ambasadi bio vrlo visok postotak bolovanja, no da je najgore od svega da tokom svog mandata nije ostvario nikakav kontakt s belgijskim vlastima, dok je odbijao svaku inicijativu osoblja u tom smjeru.Slične su se kritike na njegov račun mogle čuti i ranije, dok je bio veleposlanik Španjolske u Nikaragvi, piše list.
Od kako je 2011. godine postao vršitelj dužnosti ministra vanjskih poslova, Jose Manuel Garcia-Margallo izvršio je smjene više problematičnih diplomata, pa je tako smijenjen bivši konzul u Bostonu koji je na dan kad je u tom američkom gradu prije nekoliko godina izvršen bombaški napad na bostonskom maratonu u redovno vrijeme zatvorio svoj ured i prestao komunicirati s ministarstvom vanjskih poslova u izvanrednoj sitaciji, a da ga nije obavijestio gdje se nalazi i kako ga mogu naći.
