Operacija tumora u Belgiji završila uspjehom: Osječanka Ena Šarac vratila se u svoj dom
Foto: Facebook
NAKON teške operacije u Belgiji, koja je trajala punih 11 sati, 17-godišnja Osječanka Ena Šarac se danas napokon vratila u Hrvatsku.
Eni su belgijski liječnici prije par tjedana uspjeli odstraniti veliki tumor između očnih živaca te se nakon malo dužeg oporavka, nego što je bio planiran, vratila u domovinu. "Sala, ugrađivanje rezervnih dijelova, naravno bez anestezije. Ovdje sve ide 'na živo'. Ali bilo pa prošlo. Danas sam prešla cijeli hodnik i nazad. A hodnik ima 100 metara. Mislim da sam odradila svoju misiju ovdje", napisala je Ena prije par dana na Facebook grupi "Pomoć maloj Osječanki Eni Šarac".
"Enica lijepo izgleda. Smije se"
Sa njom su u Zagreb stigli i njezini roditelji Biserka i Đuro. Oni koji su je dočekali na Plesu su kazali da je "sve super". "Enica lijepo izgleda, smije se", napisala je na Facebook grupi Marija Miculinić prve dojmove nakon povratka Ene u Hrvatsku. Nakon kratkog boravka na Plesu, Ena je krenula prema Osijeku gdje je već došla u obiteljsku kuću.
"Što reći nakon svega što je naša jedina ljubav prošla u zadnjih 45 dana, samo da smo najponosniji roditelji na svijetu", napisali su na Faceu "mama i tata" Šarac prije par dana te dodali kako toliko boli, koliko je proživjela Ena, rijetko tko prođe u cijelom životu. "Teško je gledati i slušati bolove koji ne prestaju ni uz morfij, operaciju koja traje 11 sati, drugu operaciju, silna punktiranja", napisali su roditelji Ene Šarac.
Dobri ljudi još mogu pomoći u nastavku liječenja
Dobri ljudi koji mogu i žele pomoći Eni Šarac u nastavku njezina liječenja mogu to učiniti uplatom na račun u Privrednoj banci Zagreb. Broj žiro računa je 2340009-3212923106, poziv na broj 1000000013, a model 02. Uplate iz inozemstva:
IBAN....HR04 2340 0093 2129 2310 6
SWIFT...PBZGHR2X
17-godišnja učenica 3. razreda Ekonomske i upravne škole Ena je nakon dijagnosticiranja tumora na mozgu 2003. godine tri puta bila operirana na KBC-u Rebro te se uspješno borila s bolešću uz stalne kontrole u Zagrebu. U rujnu 2009. godine joj se vratila bolest te je bila na liječenju na onkologiji u Dječjoj bolnici u Klaićevoj. Nakon četiri ciklusa kemoterapije liječnici su morali odustati, jer još jedan ciklus ne bi preživjela. Na zadnjoj magnetskoj rezonanci u Zagrebu je utvrđeno da tumor raste i da je Eni potrebna hitna operacija u Belgiji za koju je skupljeno 29.900 eura.
Enina majka Biserka je nezaposlena, a otac Đuro ima minimalnu plaću te se na sve načine snalaze kako bi joj osigurali sve za liječenje, no bez pomoći dobrih ljudi to ne bi mogli. Sve ih u pozitivnom raspoloženju i borbi drži Enin vedri i veseli duh i činjenica da se ona nikada ne predaje.
Čelnik Syrize prkosi EU-u: Poništiti ćemo zadnji bailout!
Foto: AFP
LIDER grčke ljevičarske koalicije Syriza, Alexis Tsipras, upozorio je EU da ga ne pokušava zastrašiti ukoliko pobijedi na izborima u nedjelju.
Tsipras je novinarima kazao kako je odlučan da oformi novu vladu koja će poništiti zadnji bailout i prihvatiti novi plan utemeljen na rastu i otvaranju radnih mjesta. "EU mi neće moći prijetiti ako osvojim izbore. Dogovor o bailoutu je stvar prošlosti. U ponedjeljak zauvijek odlazi u povijest", odlučan je Tsipras.
Smatra kako će lidere EU-a uvjeriti da si ne mogu priuštiti odlazak Grčke iz eurozone. "Ako samo jedna od 17 zemalja propadne, požar se neće moći zaustaviti. Kaos neće nastati samo u Grčkoj i na jugu. To će razoriti eurozonu, a to nije u ničijem interesu", objasnio je Tsipras koji zagovara ideju ostanka Grčke u eurozoni.
Najavio je i kako će u slučaju pobjede njegova stranka staviti bankarski sistem "pod javnu i društvenu kontrolu tako da se osiguraju depoziti građana Grčke". Osim toga, ima namjeru uvesti i progresivnu korporativnu poreznu stopu kako bi osigurao da oni koji najviše zarađuju više doprinesu izlasku iz krize.
Međutim, unatoč snažnom i hitrom rastu popularnosti Syrize, biračko tijelo u Grčkoj je vrlo prevrtljivo, pa ankete svako par dana sugeriraju drugo pobjednika. Hoće li Tsipras dobiti priliku svoje ideje provesti u djelo, saznat ćemo u ponedjeljak.
"Dingo mi je pojeo dijete": Nakon 32 godine napokon riješen misterij ubojstva Azarije Chamberlain!
Foto: AFP
NAKON pune 32 godine riješen je slučaj ubojstva dvomjesečne Azarije Chamberlain. Slučaj koji je podijelio australsku javnost svoj je konačni rasplet doživio na jučerašnjem ročištu, kada je mrtvozornica Elizabeth Morris, nakon detaljnog istraživanja najnovijih događaja, potvrdila kako roditelji djevojčice nisu krivi za njezinu smrt te da majka nije lagala kada je govorila da joj je "dingo pojeo dijete".
Dvomjesečna Azaria nestala je iz šatora u blizini australskog grada Aulurua 1980. godine. Njezini roditelji od početka su suđenja tvrdili da je njihovu bebu oteo i ubio australski dingo, ali sud nije prihvatio njihovo objašnjenje. Uskoro je protiv roditelja, Lindy i Michaela Chamberlaina, podignuta optužnica zbog otmice djeteta, a dvije godine kasnije majka je osuđena na doživotnu kaznu zatvora zbog ubojstva Azarije, dok je njezin suprug osuđen zbog pomaganja u zločinu.
Kasnije su oboje oslobođeni svih optužbi, nakon što je policija pronašla komadić Azarijine odjeće na mjestu na kojem je otkriven čitav čopor australskih dinga. Ipak, u javnosti je i dalje postojala sumnja, budući da nikada nije utvrđen pravi uzrok smrti dvomjesečne djevojčice.
"Istina je napokon izašla na vidjelo"
Nakon što su Azarijini roditelji sudu predočili nove dokaze, mrtvozornica Morris jučer je izjavila kako sve upućuje na to da je australski pas dingo oteo i pojeo djevojčicu. Nakon pravne bitke koja je trajala više od 30 godina, njezini roditelji su izjavili da se sada napokon osjećaju slobodnima.
"Naravno da osjećamo olakšanje zbog ove presude. Sada će Australija napokon priznati da te životinje nisu bezopasne", izjavila je Lindy.
"Istina je napokon izašla na vidjelo. Naša kći napokon može počivati u miru", dodao je njezin bivši suprug Michael.
Slučaj ubojstva Azarije Chamberlain toliko je uzburkao australsku, ali i svjetsku javnost, da je po njemu čak snimljen i film "A Cry In The Dark".
Tornado prohujao pokraj Venecije: Rušio drveće, uništavao usjeve i trgao štandove na tržnici
Foto i video: YouTube
TORNADO je danas oko 11 sati pogodio područje oko Venecije. U ovoj vrlo rijetkoj pojavi na tom području uništeno je drveće i usjevi, a vjetar je "okrenuo" i štandove na tržnici dok su oštećene i neke zgrade.
Na sreću, nema izvještaja o ozlijeđenim osobama. Jedno od najgore pogođenih područja bio je otok Sant'Elena gdje radi "tržnica na otvorenom" pa su prestrašeni kupci panično tražili zaklon, pišu talijanski mediji.
Na otoku Sant'Erasmo deseci kuća su ostali bez krovova, piše Sott. Talijanska udruga poljoprivrednika Coldiretti je izvijestila da je uništeno oko 300 hektara poljoprivrednog zemljišta, a štetu su procijenili na otprilike milijun eura.
Može li Twitter posvađati bivšu i sadašnju partnericu francuskog predsjednika Hollandea?
Foto: AFP
FRANCUSKI predsjednik Francois Hollande našao se između dvije vatre. Njegova sadašnja partnerica Valerie Trierweiler je preko Twittera izrazila potporu političkom protivniku njegova bivše partnerice Segolene Royal.
Na Twitteru je Trierweiler hvalila Oliviera Falornija koji će se u drugom krugu izbora za svoje mjesto u parlamentu boriti protiv Royal. "Sretno vrijednom kandidatu Olivieru Falorniju", napisala je pariška novinarka te dodala kako se političar već godinama nesebično bori za građane La Rochellea.
Royal tvrdi da ima podršku predsjednika
Royal je bivša dugogodišnja partnerica Hollandea te s njim ima četvero djece. Par se rastavio nakon što je ona izgubila na predsjedničkim izborima 2007. godine od Nicolasa Sarkozyja. Tada je u medije izašla i informacija da je Hollande u vezi sa Trierweiler. Od tada je u padu i položaj Segolene Royal u Socijalističkoj stanci.
U prvom krugu je Falorni, disident iz Socijalističke stranke i političar blizak Hollandeu, dobio 29 posto glasova, a Royal je osvojila 32 posto. Drugi krug će se održati u nedjelju. Royal je u intervju danas kazala da ima punu podršku predsjednika.
"Hollande je vrlo jasno kazao da sam jedini kandidat kojega podržava u tim izborima", kazala je Royal i dodala da je predsjednik rekao da je jedini kandidat "koji dijeli viziju sa njegovom vladom". Royal nije željela komentirati poruku na Twitteru.
Islamisti zbog umjetničke izložbe divljali cijelu noć: Tunis zbog nereda uvodi policijski sat
Foto: AFP
TUNIŠKO ministarstvo unutrašnjih poslova uvelo je policijski sat u osam regija, uključujući i glavni grad Tunis, zbog nereda koji su tamo izbili u znak protesta protiv kontroverzne umjetničke izložbe.
Izložba je održana u jednoj galeriji u tuniškom predgrađu La Marsa, a na njoj su bile izložene slike nage žene i Mecce, a spornim se pokazao i natpis Alah, koji je bio ispisan mravima. To je neke islamiste natjeralo na pobunu te su upali u galeriju i razrezali "blasfemične" slike.
Tijekom sinoćnjih nareda napadnuta je i policijska stanica, kao i zgrade radničkog sindikata i suda. Vlasti su za nerede optužile ultrakonzervativne islamiste, poznate kao Salafite, te su najavili kako će izgrednici platiti za to što su učinili. "Ovo su terorističke grupe koje su izgubile kontrolu, one su potpuno izolirane od društva", kazao je ministar pravosuđa Nourredine Bhiri. Uhapšenima će se suditi po antiterorističkom zakonu iz 2003. godine.
Valja napomenuti kako su Salafiti, koji su pozvali Tunižane na pobunu zbog izložbe koja se ruga islamu, poručili da nemaju nikakve veze s neredima.
Britanci i Nijemci ratuju naslovnicama: Tko je kriv za krizu?
Foto: www.handelsblatt.com
VRLO zanimljivu borbu oko toga tko je kriv za financijsku krizu, odnosno tko je onaj koji priječi njeno rješavanje, započeli su ovih dana ugledni britanski list The Economist i njemački financijski list Handelsblatt. Iako je u principu nominalno riječ o "sukobu" dvaju listova, on zapravo reflektira sukob između mentalnog sklopa Njemačke i mentalnog sklopa "svih ostalih" kada je u pitanju kriza.
Naime, britanski The Economist je na naslovnici svog zadnjeg izdanja objavio veliku ilustraciju tankera s natpisom "Svjetska ekonomija" koji nezaustavljivo tone, dok posada viče: "Možemo li sad pokrenuti motore, gospođo Merkel?" Time The Economist jasno aludira na nevoljkost Njemačke da odustane od politike štednje i naglasak stavi na rast. Odnosno, nevoljkost Njemačke da uspostavi permanentne mehanizme transfera novca u problematične zemlje, na temelju kojih bi i periferija Europe postala konkurentnija.
Nijemci ne žele biti dežurni partibrejkersi
A Nijemcima je, s druge strane, očito dozlogrdilo da ih svi proglašavaju "partibrejkersima" koji ne žele odriješiti kesu kako bi se potaknuo globalni oporavak. Problem, u njihovim očima, nije u Njemačkoj, već u svima ostalima. Stoga je financijski list Handelsblatt napravio parodiju Economistove naslovnice, na kojoj isti onaj tanker svjetske ekonomije i dalje tone na dno, na koje ga vuku utezi sa znakom Španjolske, Italija, Francuske, Grčke i SAD-a. Istovremeno njemački brod pluta na površini, pri čemu njemački ministar financija Wolfgang Schauble s palube pita Angelu Merkel "gdje su svi njihovi prijatelji", na što mu ona odgovara: "Preveliki su da bi plivali". Vjerojatno aludiravši na veličinu njihovih dugova.
Pritom njemački list napominje kako njihova kopija puno bolje predstavlja realnost od britanskog originala. "Ponekad umjetnici žive s glavom u oblacima. Krivotvoritelji s druge strane žive s obje noge čvrsto na zemlji", stoji ispod ilustracija.
The Economist uzvraća udarac
No, bitka se tu nije završila, jer je i The Economist osjetio potrebu da komentira dorade koje su na njihovoj ilustraciji napravili Nijemci. Pa su primijetili neke nelogičnosti. "Ovdje vidimo Njemačku, koja ovisi o izvozu, potpuno odvojenu od svjetske ekonomije (možda ispušta podvodne mine?). Rekao bih da se 'prevelik' odnosi na razinu duga, ali je vanjski dug Njemačke veći nego onaj Španjolske. Ne znam što SAD radi tu; Amerika je rasla brže od Njemačke prošle godine (srećom za Nijemce koji su glavni izvoznici za američku ekonomiju)", komentira The Economist Handelsblattovu verziju.
"Ovo nam prije svega daje uvid u njemački mentalni sklop; koji god problem svjetska ekonomija imala, to nema veze s Njemačkom. Poanta je u tome, što pokušava pokazati i naša naslovnica, da njemačka vlada, više nego ijedna druga, ima mogućnost kormilariti ekonomijom eurozone, a posljedično i svjetskom ekonomijom, te ih skloniti od katastrofe. Handelsblattova ilustracija signalizira da Nijemci to i dalje ne shvaćaju", zaključuju u The Economistu.
