DVOJICA visokih kanadskih oficira UNPROFOR-a Andrew Leslie i Alain Forand, koji su odmah nakon akcije Oluja optuživali Hrvatsku za prekomjerno granatiranje Knina, bit će dva ključna svjedoka protiv generala Ante Gotovine.

Optužnica protiv generala Gotovine u velikoj se mjeri zasniva na svjedočenju i istrazi koju su 1995. godine vodili sada umirovljeni kanadski generali Alain Forand, tadašnji zapovjednik UN-ovog sektora Jug i general Andrew Leslie.

Haško tužiteljstvo je odbacilo njihove tvrdnje o prekomjernom granatiranju Knina te one nisu ušle u optužnicu. Kanađani su tvrdili da je na Knin palo oko 3000 granata, od čega samo 250 na vojne ciljeve. Odmah nakon Oluje njihove tvrdnje su osporavane, i od strane stranih novinara koji su se nakon akcije našli u Kninu. Roy Gutman, dobitnik Pulitzerove nagrade, prije dvije godine je izjavio da je Hrvatska vojska, što se granatiranja tiče, bila vrlo suzdržana.

"Teško je razumjeti zašto su granatirali Knin....osim ako nisu htjeli proširiti paniku da potaknu civile na bijeg"- prenosi Jutarnji list izjavu Foranda koju je dao kanadskom listu Vancouver Sunu.

Leslie je ispričao da su prvog dana akcije Oluja, 4. augusta bile granatirane mnoge stambene zone te da je bilo mnogo ranjenih. Optužnica Gotovinu tereti za smrt 150 civila, a Leslie procjenjuje da se radi o oko 500.

Bivši UNPROFOR-ov general tvrdi da je osobno vidio 50-ak mrtvih, od kojih 15 vidio ujutro 5. augusta na putu prema bolnici. Radilo se o nekoliko muškaraca, a ostalo su, kako tvrdi, bile žene i djeca.

U telefonskom razgovoru Leslie je Jutarnjem listu odbio kometirati Oluju i svoje razgovore s haškim istražiteljima. Još ne zna hoće li biti pozvan u Haag, a ako se to dogodi, vjerojatno će svjedočiti.

UHIĆENJE umirovljenog hrvatskog generala Ante Gotovine u Hrvatskoj je izazvalo burne proteste. Više desetaka hiljada ljudi okupilo se na splitskoj Rivi u nedjelju kako bi pružili potporu Anti Gotovini, što je u Srbiji pokrenulo polemiku o pitanju bi li se nešto slično dogodilo u slučaju uhapšenja Ratka Mladića.

Kako piše srpski list Kurir, tamošnji analitičari uvjereni su da u Srbiji ne bi došlo do masovnih protesta u slučaju uhapšenja Ratka Mladića.

"Hrvati sebe smatraju ratnim dobitnicima, a Gotovina je heroj, za mnoge od njih ravan božanstvu. Kod nas malo tko smatra da su Srbi pobjednici rata i osjećali za Mladića odavno su izblijedili." - kazao je Zoran Stojiljković, profesor političke sociologije.

"Za ogromnu većinu građana, haška priča je teret koji nas koči na putu u Europu. Srbija bi voljela da je Mladić na neki način još jučer stigao u Haag." - dodao je Stojiljković, dodavši kako bi u slučaju uhapšenja nekog od ratnih vođa bosanskih Srba problema eventualno bilo u Republici Srpskoj, ali ne i Srbiji.

"Kod nas bi se okupile udruge za obranu haških optuženika, ratni veterani, možda koja stotina izbjeglica. To je daleko od mase sposobne za jak politički pritisak." - zaključio je Stojiljković.

Slično razmišljaju i u najradikalnijoj srpskoj stranci, SRS-u, čiji je glavni tajnik Aleksandar Vučić kazao kako bi njezini članovi izašli na ulice isključivo zbog pitanja Kosova.

HRVATSKI general Ante Gotovina, koji je uhapšen 7. prosinca u Španjolskoj i u subotu prebačen u pritvor Haškog suda, danas će prvi puta stupiti pred sud kako bi se očitovao o krivnji, čime će četiri i pol godine nakon podizanja optužnice početi sudski postupak protiv njega.

Prvo stupanje Gotovine pred Haški sud zakazano je za 12:45 sati u sudnici broj III.

Odvjetnici Luka Mišetić i Marin Ivanović neće biti u sudnici uz generala Antu Gotovinu na njegovom prvom pojavljivanju pred haškim sudom, jer se danas prijepodne nisu stigli registirati u Tajništvu ICTY-a kao Gotovinini branitelji, izjavili su odvjetnici po dolasku u sud oko 12 sati.

"Ne mislim da ćemo dobiti akreditacije jer je tajnik suda stigao iz New Yorka tek oko 11 sati i nije stigao pregledati naše akreditacije", rekao je Mišetić, dodajući da će uz Gotovinu u sudnici na prvom pojavljivanju zakazanom za 12:45 biti odvjetnik po službenoj dužnosti.

Odvjetnicima je odobreno da se s Gotovinom nakratko susretnu prije sjednice i ponovo nakon njezinog završetka, rekao je Mišetić.

Na pitanje novinara je li razlog neuspješnog akreditiranja njihov prekasni dolazak u Haag jučer poslijepodne, odgovorio je da to nije razlog već je razlog "rekordno brzo" zakazivanje prvog pojavljivanja Gotovine, u prva tri sata prvog radnog dana suda nakon što je u subotu iz Madrida prebačen u haški pritvor.

Glavna haška tužiteljica Carla de Ponte neće nazočiti današnjem izjašnjavanju o krivnji generala Ante Gotovine saznaje se u uredu glasnogovornice Tužiteljstva.

Umjesto Carle del Ponte, Tužiteljstvo će danas zastupati tužitelj Alex Whiting, navedeno je iz istog izvora.

Tužiteljica Del Ponte otputovala je u Washington gdje će se u utorak i srijedu sastati s američkim dužnosnicima u State Departmentu i Kongresu. U četvrtak 15. prosinca Del Ponte će podnijeti redovito polugodišnje izvještavanje Vijeću sigurnosti UN-a, kada će to učiniti i predsjednik ICTY-a Fausto Pocar.

General Gotovina izjasnit će se o krivnji prema točkama optužnice pred dežurnim sucem Carmelom Agiusom s Malte, a ne pred sucem Kevinom Parkerom kako je ranije najavljeno, potvrdio je glasnogovornik suda Jim Landale te naznačio mogućnost da po odluci suca Agiusa optužnica bude pročitana u cjelosti.

Prema predviđenoj proceduri, prvo pojavljivanje optuženika odvija se pred dežurnim sucem koji nakon uvodnih podataka o predmetu i predstavljanja zastupnika optužbe i obrane, pita optuženika je li primio i razumio optužnicu, te želi li da ona bude pročitana u cijelosti ili u skraćenom obliku po točkama optužbe, te je li spreman izjasniti se o krivnji odmah ili želi to učiniti u roku od 30 dana, javlja Hina.

Optuženici se u pravilu odlučuju za čitanje optužnice u skraćenom obliku i očitovanje o krivnji prema točkama optužbe odmah na prvom pojavljivanju, što će, prema najavi njegovih odvjetnika Luka Mišetića i Marina Ivanovića, učiniti i Gotovina.

Također su najavili da će se njihov branjenik izjasniti da nije kriv ni prema jednoj od sedam točaka izmijenjene optužnice od 24. veljače 2004. , u kojima se po osobnoj i zapovjednoj odgovornosti tereti za progon, ubojstva, deportacije, prisilno preseljenje, razaranje naselja, pljačku imovine i druga nehumana djela navodno počinjena protiv srpskih civila tokom i nakon operacije Oluja 1995., u kojoj je Gotovina bio najviši operativni zapovjednik svih hrvatskih snaga u južnom sektoru Krajine.

Odvjetnici Mišetić i Ivanović, koji su jučer doputovali u Haag, danas prijepodne će prvi puta posjetiti Gotovinu u pritvoru ICTY-a u haškom predgrađu Scheveningen.

Mišetić i Ivanović jutros će se službeno registrirati u Tajništvu ICTY-a kao branitelji generala Gotovine, kako bi na prvom pojavljivanju mogli biti uz njega. Neslužbeno je najavljeno da će među zastupnicima optužbe biti i glavna tužiteljica Carla del Ponte.

Gotovinino izjašnjavanje o krivnji pratit će i predstavnik Veleposlanstva RH u Haagu, te novinari gotovo svih hrvatskih redakcija, kao i dopisnici svjetskih novinskih agencija.

Gotovina (50) se nalazio u bijegu od podizanja prve haške optužnice u lipnju 2001. godine. U izmijenjenoj optužnici iz veljače 2004. tereti se da je ratne zločine za koje je optužen počinio sudjelujući zajedno s Ivanom Čermakom, Mladenom Markačem i predsjednikom Franjom Tuđmanom u "udruženom zločinačkom pothvatu", čiji je zajednički cilj bio "prisilno i trajno uklanjanje srpskog stanovništva iz regije Krajina, između ostalog pljačkanjem, oštećivanjem ili potpunim uništavanjem imovine srpskog stanovništva, kako bi ih se odvratilo ili spriječilo da se ponovo nastane u svojim domovima".

Generalovi branitelji najavili su kako će dokazati da je Oluja bila operacija oslobađanja okupiranog teritorija a ne njegovog etničkog čišćenja, te da je trajala od 4. do 8. ili 9. augusta a ne do 15. studenoga kako stoji u optužnici.

Obrana će dokazivati da Gotovina ne može odgovarati za zločine koji su navodno počinjeni nakon što je on porazio vojsku tzv. RSK, povukao elitne postrojbe HV-a i omogućio uspostavu civilne vlasti, smatraju branitelji, ističući kako nakon 9. augusta više nije postojalo stanje oružanog sukoba na području RH te se ne može govoriti o ratnim zločinima, već o mirnodopskim kaznenim djelima koja su u velikom broju procesuirana pred hrvatskim vojnim i civilnim sudovima.

Tužiteljstvo je ranije ove godine najavilo namjeru spajanja postupaka protiv Čermaka, Markača i Gotovine budući da se radi o istom optužnicama s istom činjeničnom osnovom.

Obrane optuženih smatraju kako je zajedničko suđenje izvjesno, te očekuju da će pripremna faza trajati šest do devet mjeseci, suđenje početi do kraja 2006. godine i trajati oko dvije godine.

Gotovinino prvo pojavljivanje pred haškim sudom možete pratiti na Indexu.

SPECIJALNI sud za ratne zločine u Beogradu osudio je u ponedjeljak 14 pripadnika nekadašnje Teritorijalne obrane Vukovara i paravojne postrojbe "Leva Supoderica" zbog ratnog zločina na Ovčari nad najmanje 192 hrvatska ratna zarobljenika iz bolnice u Vukovaru, na kazne od pet do 20 godina zatvora.

Specijalni sud proglasio ih je krivim za pogubljenja najmanje 192 ratna zarobljenika i ranjenika do kojeg je došlo na farmi svinja na Ovčari, na kraju tromjesečne opsade Vukovara koju su poduzeli srpski pobunjenici i postrojbe tadašnje JNA.

Od ukupno 16 optuženih pripadnika nekadašnje teritorijalne obrane Vukovara i paravojne postrojbe Leva Supoderica, koju je 1991. u Šidu osnovala Srpska radikalna stranka, njih 14 je osuđeno na kazne u rasponu od pet do 20 godina, dok su dvojica oslobođena u nedostatku dokaza.

Trojici njihovih zapovjednika, optuženih za masakr na Ovčari, u tijeku je suđenje pred haškim tribunalom za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije.

Na 20 godina zatvora, zakonski maksimalno moguću, osuđeni su nekadašnji zapovjednik TO Vukovara Miroljub Vujović i njegov zamjenik Stanko Vujanović, te zapovjednik "Leve Supoderice" Milan Lančužanin, kao i Predrag Milivojević, Predrag Dragović, Ivan Atanasijević, Đorđe Šošić i Miroslav Đanković, svi zbog maltretiranja i ubijanja ratnih zarobljenika na Grabovu kod Ovčare.

Na 15 godina zatvora osuđeni su Vujo Zlatar, Jovica Perić i Milan Vojnović, dok je Predrag Madžarac osuđen na 12 godina zatvora, Nada Kalaba - zbog ubojstva jednog zarobljenika ispred hangara na Ovčari - na devet godina zatvora i Goran Mugoša, zbog premlaćivanja zatvorenika ispred hangara i samom hangaru, na pet godina zatvora.

Marko Ljuboja i Slobodan Katić oslobođeni su optužbe, zbog nedostatka dokaza da su sudjelovali u mučenju i ubijanju ratnih zarobljenika.

Osim njima dvojici, pritvor je ukinut i Goranu Mugoši, koji će pravomoćnost sudske presude čekati na slobodi.

"Crnorski pisac iz 19. stoljeća Marko Miljanov je objašnjavao u čemu je razlika između čojstva i junaštva. Junaštvo je sebe od neprijatelja sačuvati, a čojstvo je drugoga od sebe sačuvati. O svemu će povijest donijeti sud, a ovu presudu shvatite kao presudu vašem čojstvu", kazao je optuženima na kraju dvoiposatnog obrazlaganja presude predsjednik sudskog vijeća Vesko Krstajić.

Detaljno analizirajući razloge presude, sudac Krstajić je naglasio da je vijeće vodilo računa o težini posljedica zločina na Ovčari i o doprinosu svakog od optuženih.

"Svi krivci nisu ovdje, puno ih je koji nisu u ovoj sudnici", naglasio je Krstajić, dodajući da je sudu bilo "nemoguće istražiti cijelu i potpunu istinu", pogotovo kad je riječ o dvojici oslobođenih optužbi.

"Vi najbolje znate što se događalo na Ovčari, optuženi Ljuboja i Katiću. Ovo vijeće je sigurno da ste bili na Ovčari, ali iz te činjenice mi ne možemo sa sigurnošću i čvrstim dokazima zaključiti da ste vi ubijali na Grabovu", kazao je sudac Krstajić, obraćajući se dvojici oslobođenih.

Sudac Krstajić se osvrnuo u obrazloženju i na ulogu dvojice svjedoka pokajnika, čiju je vjerodostojnost osporavala obrana optuženih tokom postupka.

"Oni su takvi kakvi su, po samoj zakonskoj definiciji, oni su izvršitelji i nema moralnog i etički ispravnog među njima, ali svjedoci pokajnici su nužan instrument za procesuiranje ovako teških kaznenih djela, pogotovo kad su okolnosti djela toliko strašne kao u ovom slučaju", kazao je Krstajić.

Presudom su zastupnici oštećenih uglavnom zadovoljni, ocijenivši ju kao vrlo "značajnom, s obzirom na to da je to prva presuda za ratni zločin u Specijalnom sudu" u Beogradu.

"Više od 14 godina je prošlo od zločina na Ovčari, koji je kao jedan od najtežih zločina upisan u pamćenje naraštaja. Sud je uspio rekonstruirati događaj i sudjelovanje optuženih u zločinu, bez obzira na to što su neki izbjegli odgovornost i nisu procesuirani, među njima i neki svjedoci u ovom postupku, jer u zločinu je sudjelovalo bar dvaput više ljudi nego što ih je optuženo", kazao je nakon izricanja presude zastupnik obitelji oštećenih, odvjetnik Rajko Danilović.

Članovi obitelji žrtava s Ovčare nakon objave presude izašli su iz zgrade suda noseći fotografije svojih najbližih, mnogi od njih uplakani. S druge strane, neki od članova obitelji osuđenih za zločin u ponedjeljak su zaplakali prvi put od početka suđenja prije više od godinu i pol dana, a čuo se i komentar da je sve to "namješteno od Haškog suda".

Glasnogovornik Tužiteljstva za ratne zločine Bruno Vekarić najavio je da će to Tužiteljstvo uložiti žalbu na presudu, s obzirom na to da je zastupnik optužbe tražio maksimalnu kaznu za sve optužene. Žalbu su najavili i neki odvjetnici optuženih, smatrajući da su njihovi branjenici dobili previsoke zatvorske kazne ili da su trebali biti oslobođeni.

U SREDIŠTU Atene odjeknula je eksplozija u zgradi pošte koja se nalazi u blizini ministarstva vanjskih poslova, izvijestila je policija.

Eksplozija je uzrokovala štetu, ali još se ne zna je li bilo ozlijeđenih na glavnom gradskom trgu Syntagma.

Svjedoci su za televiziju rekli da su vidjeli razbijena stakla i 50 metara daleko od mjesta eksplozije.

Policija je rekla da su grčke novine približno pola sata prije toga bile obaviještene da će se dogoditi eksplozija, ali u blizini ministarstva ekonomije i financija.

Državna televizija prikazala je snimke oštećenja obližnjih zgrada, automobila i kafića.

Krivci za eksploziju još su nepoznati.