Odgođen završetak izgradnje "Putinova mosta" koji bi Rusiju trebao povezati s Krimom
Odgođen završetak izgradnje "Putinova mosta" koji bi Rusiju trebao povezati s Krimom
Screenshot: Youtube
RUSIJA je za godinu dana pomakla rok za završetak nekoliko milijardi dolara vrijednog mosta koji bi rusko kopno povezao s anektiranim poluotokom Krimom, uz obrazloženje da se plan mora izmijeniti uzimajući u obzir težinu vlakova koji bi preko njega prelazili.
Kremlj smatra most vitalnim za integraciju Krima koji je Rusija otela Ukrajini 2014. Predsjednik Vladimir Putin nazvao ga je povijesnim projektom.
Dugačak 19 kilometara, cestovni i željeznički most bio bi najduži koji je Rusija ikad izgradila i najduži kombinirani most u Europi.
Izgradnja cestovnog dijela odvija se prema planu, ali rok za dovršetak željezničkog segmenta pomaknut je za godinu dana, što će tvrtki u vlasništvu Putinovog bivšeg partnera u judu koji nema iskustva u gradnji mostova, dati više vremena za dovršetak projekta vrijednog 3.2 milijarde dolara.
Odgoda ukazuje na velike logističke, financijske i političke izazove s kojima se Kremlj susreće u pokušajima da gospodarski oživi Krim, u vrijeme kada se ne može osloniti na znanje i iskustvo zapadnih stručnjaka zbog sankcija nametnutih Rusiji.
Novi incident na Baltiku: Rusi simulirali napad na američki ratni brod
Novi incident na Baltiku: Rusi simulirali napad na američki ratni brod
Screeenshot: YouTube
RUSKI vojni avioni izazvali su novi incident na Baltiku, preletjevši blizu američkog ratnog broda u jeku sve većih napetosti između Moskve i Washingtona, javlja CBS.
Prema izjavama neimenovanog američkog visokog vojnog dužnosnika, u posljednjih nekoliko dana došlo je do dva incidenta koji su bili "agresivniji od svega što smo vidjeli u posljednje vrijeme".
Prvi incident dogodio se 11. travnja kada su dva ruska zrakoplova SU-24 proletjela na manje od hiljadu metara od američkog ratnog broda Donald Cook u Baltičkom moru.
Drugi incident dogodio se dan kasnije, kada su dva ruska helikoptera KA-27 Helix proletjela oko istog američkog ratnog broda, nakon čega su dva ruska aviona oko broda izvodila manevre, a američki dužnosnici tvrde da su izvodili "simulaciju napada".
Brazilska predsjednica gubi potporu četiri dana prije glasanja o opozivu
Brazilska predsjednica gubi potporu četiri dana prije glasanja o opozivu
Foto: Hina
BRAZILSKA predsjednica s ljevice Dilma Rousseff sučeljena je s velikim valom nezadovoljstva unutar svoje koalicije koja se raspada četiri dana prije važnog glasovanja zastupnika o njezinu opozivu.
Predsjednički tabor je u utorak navečer pretrpio težak udarac: dvije stranke u koaliciji najavile su da će u nedjelju većinski glasovati za opoziv Rousseff koju oporba optužuje za 'friziranje' javnih računa.
Čelništvo PP-a, četvrte snage u parlamentu s 47 zastupnika i PRB-a s 22 zastupnika odlučilo je napustiti predsjednički 'brod' koji tone, pod pritiskom većine svojih zastupnika sklonih opozivu.
"Ako odu sve veće stranke, Rousseff neće moći izbjeći opoziv", ocijenio je David Fleischer, profesor političkih znanosti na sveučilištu u Brasiliji, odgovarajući na upit AFP-a.
To više što izlazak PP-a i PRB-a može potaknuti domino efekt u drugim manjim strankama koalicije na vlasti koja pušta vodu na sve strane.
Jedan od njezinih zadnjih članova, PSD 36 zastupnika sastao se u srijedu u Brasiliji kako bi utvrdio svoje stajalište.
Desna oporba treba u nedjelju skupiti dvije trećine glasova zastupnika, 342 od 513 kako bi se postupak opoziva Rousseff nastavio u Senatu koji ima zadnju riječ.
Brojčani podatci koje svakodnevno objavljuju glavni dnevni listovi pokazuju da se oporba svakim danom sve više približava sudbonosnoj granici od 342 glasa.
Kako piše O Estado de Sao Paulo, broj zastupnika koji su odlučni glasovati za opoziv porastao je s 234 koliko ih je bilo 5. travnja, na 302 u srijedu.
Broj onih koji će glasovati 'protiv' porastao je u manjoj mjeri, sa 110 na 125.
Dakle, predsjedničina sudbina je u rukama 44 zastupnika koji su službeno još neodlučni i 42 koji nisu htjeli otkriti svoju odluku.
Ako za opoziv bude i Senat, gdje je dovoljna natpolovična većina, potpredsjednik Michel Temer preuzet će dužnost očekujući završno glasovanje o konačnoj smjeni predsjednice dvotrećinskom većinom.
Evakuiran aerodrom u Amsterdamu, uhapšeno nekoliko osoba
Evakuiran aerodrom u Amsterdamu, uhapšeno nekoliko osoba
Foto: Hina
MEĐUNARODNA zračna luka u Amsterdamu djelomično je evakuirana u utorak navečer nakon što je policija pozvana zbog sumnje u eksplozivnu napravu, a nizozemski mediji prenose da je nekoliko osoba uhapšeno.
Stručnjaci za eksplozive pregledali su prtljagu muškarca uhapšenog na Schipolu oko 21,30 sati, no nisu pronašli nikakvu bombu.
Prema lokalnim medijima još su dvije osobe privedene nešto kasnije a nakon njih još četiri koje su bile u vozilu sa zastavom Belgije.
Zračna luka objavila je na Twitteru da incident nije utjecao na odvijanje zračnog prometa i da sav javni prijevoz za Schipol funkcionira prema redu vožnje.
Prije tri tjedna u terorističkom napadu na bruxellesku zračnu luku i stanicu podzemne željeznice ubijene su 32 osobe.
MMF: Javni dug u svijetu veći nego za vrijeme Velike depresije
MMF: Javni dug u svijetu veći nego za vrijeme Velike depresije
Ilustracija: 123rf
ZADUŽENOST zemalja i dalje raste posvuda u svijetu, napose u bogatim zemljama, gdje se približava razini na kojoj je bila nakon Drugog svjetskog rata, upozorio je Međunarodni monetarni fond.
"Sada javni dug u prosjeku premašuje razinu koju je dosegnuo u vrijeme velike ekonomske depresije (u 1930-im) i približava se razini na kojoj je bio nakon Drugog svjetskog rata", ističe MMF u polugodišnjem izvješću o zaduženosti.
Zaduženost zemalja izvoznica nafte, koje jako pogađa pad cijena sirove nafte, naglo raste kako bi se naknadio gubitak prihoda, ističe se u izvješću objavljenom u prigodi proljetnog zasjedanja MMF-a i Svjetske banke u Washingtonu.
Po njihovoj procjeni, zaduženost proizvođača crnog zlata u Magrebu i na Bliskom istoku trebao bi u idućih pet godina skočiti za 2000 milijarde dolara.
"Javne financije su imale tešku godinu. Nastaje nova stvarnost", zaključio je Vitor Gaspar, glavni autor izvješća koji upozorava na posljedice usporavanja svjetskog gospodarstva. "Rizici rastu gotovo posvuda".
Tako bi javni dug u Japanu trebao ove godine dosegnuti gotovo 250 posto BDP-a, 133 posto u Italiji, 107 posto u Sjedinjenim Državama i nešto više od 98 posto u Francuskoj, predviđa MMF. Nikakvih procjena nema za Grčku koja je već šestu godinu u teškoj gospodarskoj krizi.
MMF još jednom poziva zemlje članice da budu spremne na "brzu reakciju" kako bi poduprle gospodarski rast i "smanjile ranjivost" koju potiče njihova zaduženost, priznajući ipak da je njihov politički manevarski prostor uzak.
"Izborni kalendar i političke blokade mogli bi u 2016. otežati primjenu mjera i usporiti ambiciozne politike u nekim velikim gospodarstvima", zaključuje MMF.
Predsjednik Egipta obrazložio odluku da vrati dva otoka Saudijskoj Arabiji, morao smirivati ministre
Predsjednik Egipta obrazložio odluku da vrati dva otoka Saudijskoj Arabiji, morao smirivati ministre
Screenshot: YouTube
EGIPATSKI predsjednik Abdel Fattah al Sisi stao je u obranu neočekivane odluke svoje zemlje da Saudijskoj Arabiji vrati dva otoka u Crvenom moru.
U dvosatnom političkom govoru pred skupinom parlamentaraca i ministara u predsjedničkoj palači, Sisi je ponovio službeno stajalište da su otoci oduvijek pripadali Saudijskoj Arabiji te da ih je Egipat samo čuvao.
"Egipat ne prodaje nikome svoju zemlju niti uzima ičiju zemlju", rekao je i zamolio prisutne da ne razgovaraju ponovno o tom pitanju.
Premda je djelovao smireno i govorio dobroćudnim tonom većinu vremena, bivši general ušutkao je jednog od okupljenih dužnosnika koji je pokušao postaviti pitanje na kraju njegova govora, rekavši: "Nisam nikome dopustio da govori".
Državna televizija izrezala je dijelove snimke uživo vrlo brzo nakon toga.
Saudijski i egipatski dužnosnici rekli su da otoci Tinar i Sanafir pripadaju kraljevstvu i bili su pod egipatskom kontrolom jer je osnivač Saudijske Arabije zatražio od Egipta 1950. da ih zaštiti.
Otoci imaju stratešku važnost, a izazvali su nezadovoljstvo među Egipćanima koji kažu da su učili u školi da su otoci njihovi.
Pozivu na prosvjede protiv te odluke odazvale su se hiljade pristaša na Facebooku. Ranije ovog tjedna skupina od 11 ljudi prosvjedovala je protiv namjere da se otoci predaju Saudijskoj Arabiji, a pet od njih kratko je bilo pritvoreno.
Europski parlament: Paraliza Ustavnog suda u Poljskoj je opasna za demokraciju i ljudska prava
Europski parlament: Paraliza Ustavnog suda u Poljskoj je opasna za demokraciju i ljudska prava
Foto: Hina
EUROPSKI PARLAMENT izrazio je na plenarnoj sjednici u Strasbourgu zabrinutost da je paraliza Ustavnog suda u Poljskoj opasnost za demokraciju, ljudska prava i vladavinu prava i pozvao poljsku vladu da provede preporuke Venecijanske komisije i poštuje presude Ustavnog suda.
Neobvezujuća rezolucija je usvojena s 513 glasova za,142 protiv i 30 suzdržanih. Europski konzervativci i reformisti (ECR), kojima pripada poljska vladajuća stranka Pravo i pravda (PiS), tražili su da se to pitanje skine s dnevnog reda, no to je odbijeno velikom većinom glasova.
Parlament izražava zabrinutost zbog paralize Ustavnog suda u Poljskoj i poziva poljsku vladu da poštuje preporuke Venecijanske komisije Vijeća Europe, koja drži da izmjene zakona o Ustavnom sudu ugrožavaju ne samo vladavinu prava nego i demokraciju i ljudska prava, te provede presude Ustavnog suda.
"Opasnost za vladavinu prava"
Parlament je "veoma zabrinut zbog toga što stvarna paraliza Ustavnog suda Poljske predstavlja opasnost za demokraciju, ljudska prava i vladavinu prava", kaže se u rezoluciji.
Parlament izražava potporu odluci Europske komisije da pokrene strukturirani dijalog s Poljskom u sklopu okvira za vladavinu prava kako bi se utvrdilo postoji li sistemska prijetnja demokratskim vrijednostima i vladavini prava u Poljskoj.
Parlament "poziva Komisiju da, ako se poljska vlada tokom strukturiranog dijaloga ne bude pridržavala preporuka Venecijanske komisije, pokrene drugu fazu procedure za zaštitu vladavine prava davanjem „preporuke o vladavini prava” te da pruži svoju podršku Poljskoj u iznalaženju rješenja za jačanje vladavine prava."
Predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk, također Poljak i osnivač stranke Građanske platforme (PO), kritizirao je pred poljskim novinarima u Bruxellesu konzervativce na vlasti u Varšavi.
"Premda nisam savjetnik poljske vlade (...) imam jedan savjet općenite naravi: ako vlada ne želi da se međunarodna javnost bavi njezinim radom, neka joj onda ne daje povoda za to. Danas takvih povoda ima i previše", istaknuo je Tusk.
Neki poljski eurozastupnici konzervativne stranke na vlasti Pravo i pravda (PiS) na poljskoj televiziji su kritizirali rezoluciju EP-a. "Ovo je vulgarni međunarodni pritisak na Poljsku", rekao je Ryszard Czarnecki, potpredsjednik EP-a. "EP želi istodobno biti i sudac i tužitelj u slučaju u vezi s našom zemljom", rekao je.
Europska komisija pokrenula je 13. siječnja dijalog s Poljskom kako bi se utvrdilo je li njezina nova konzervativna vlada izmjenama zakona o Ustavnom sudu i javnim medijima prekršila europske demokratske standarde.
Dijalog je pokrenut u sklopu okvira za zaštitu vladavine prava koji može dovesti do aktiviranja članka 7. Ugovora o EU, koji predviđa suspenziju prava glasa državi članici koja ne poštuje temeljna načela i vrijednosti EU-a, a što dosad nikad nije korišteno.
Prema novim pravilima o funkcioniranju Ustavnog suda za donošenje odluke umjesto obične potrebna je dvotrećinska većina od ukupno 15 sudaca te da je potreban kvorum od 13 sudaca umjesto dotadašnjih 9. Propisuje se i da mora razmatrati predmete kronološkim redom kojim ih je zaprimio.
Vladajuća stranka tvrdi da te promjene odražavaju novu ravnotežu vlasti nakon njezine izborne pobjede u oktobaru.
No, Ustavni sud te je promjene odbacio presudom donesenom 9. ožujka ove godine, koju poljska vlada ne priznaje.
Sud je, međutim, odluku donio po starim pravilima koja su regulirala njegov rad, dok vlada tvrdi da je trebao postupati po novim.
Poljski ministar pravosuđa Zbigniew Ziobro rekao je da je to "djelo skupine sudaca koji nisu postupili po i u skladu sa zakonom, dakle nezakonito."
Sporno je i imenovanje novih sudaca Ustavnog suda.
Uoči parlamentarnih izbora 25. oktobara, poljski parlament izabrao je 8. oktobara petero novih sudaca. Troje je trebalo zamijeniti suce čiji su mandati istekli, a dvoje bi zamijenilo suce čiji su mandati trebali isteći nedugo nakon izbora. Da je tako ostalo, 14 od 15 sudaca Ustavnog suda bili bi suci koje je izabrala bivša vladajuća stranka Građanska platforma.
Predsjednik ih odbio prisegnuti
Poljski predsjednik Andrzej Duda odbio ih je prisegnuti, smatrajući da su izabrani protivno demokratskim načelima.
Novi parlament, u kojem je stranka Pravo i pravda (PiS) dobila apsolutnu većinu, izabrao je 2. prosinca petero novih sudaca, koje je Duda odmah prisegnuo.
Poljski Ustavni sud odlučio je da je izbor troje sudaca u oktobaru bio valjan, ali ne i dvoje sudaca koji su dužnost trebali preuzeti u mandatu novog saziva parlamenta te da novi parlament nije smio poništiti imenovanje troje sudaca, ali je imao pravo imenovati dvoje novih sudaca jer dužnost preuzimaju u njegovu mandatu.
Sud je također odbacio skraćivanje mandata predsjednika i potpredsjednika suda s devet na tri godine, što bi značilo njihovu gotovo automatsku smjenu.
