George Bush stariji optužen za seksualno uznemiravanje: "Imala sam 16, zgrabio me za guzicu"
George Bush stariji optužen za seksualno uznemiravanje: "Imala sam 16, zgrabio me za guzicu"
Foto: FaH
KAKO javlja BBC, pojavila se nova optužba na račun bivšeg predsjednika SAD-a, Georgea Busha starijeg.
Naime, jedna žena tvrdi kako je imala 16 godina kada ju je Bush stariji uhvatio za guzicu dok su pozirali za zajedničku fotografiju. Njezino ime je Roslyn Corrigan i ona je već šesta žena koja je Busha starijeg optužila da ju je dirao na nepremjeren način u sličnim okolnostima.
Uhvatio je za guzicu dok su se fotografirali
Kako prenosi BBC, ona je za Time Magazine ispričala kako je Busha starijeg upoznala 2003. godine na sastanku službenika CIA-e u Teksasu, gdje je radio njezin otac.
"Moja prva reakcija bila je potpuni šok, bila sam jako, jako zbunjena", rekla je prisjećajući se incidenta. "Bila sam dijete", rekla je.
Bushev glasnogovornik priznao je da je dirao nekoliko žena po stražnjici.
Jim McGrath, Bushev glasnogovornik, izjavio je za BBC kako bivši predsjednik "nema namjeru ikome svjesno naštetiti te kako se još jednom ispričava ikome koga je možda uvrijedio za vrijeme fotografiranja".
"Što bi tinejdžerica trebala reći bivšem predsjedniku?"
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Roslyn Corrigan je izjavila kako je do incidenta došlo kada su ona i njezina majka pozirale s predsjednikom za fotografiju.
"Čim smo se namjestili za fotografiju, dok je fotograf odbrojavao 1-2-3, on je spustio ruke ispod mog struka do moje stražnjice i jako je stisnuo, što objašnjava zašto su mi na fotografiji usta širom otvorena", ispričala je djevojka koja se šokirala time što je predsjednik napravio.
Bush stariji tada je imao 79 godina.
"Pitala sam se što se upravo dogodilo. Ništa nisam rekla. Što bi tinejdžerica trebala reći bivšem predsjedniku SAD-a: 'Hej, frajeru, ne bi me smio tako dirati'", zapitala se djevojka.
Krajem prošlog mjeseca, nekoliko žena optužilo je bivšeg predsjednika da ih je dirao na sličan način.
*
Pogledajte trenutak u kojem je par antifašista stalo pred kolonu ekstremnih desničara u Varšavi
Pogledajte trenutak u kojem je par antifašista stalo pred kolonu ekstremnih desničara u Varšavi
Podsjetimo, u nacionalističkom maršu održanom jučer u glavnom gradu Poljske sudjelovalo je oko 60 hiljada ljudi. Među organizatorima marša bio je i "Narodni radikalni blok", koji je ranije organizirao prosvjede protiv muslimana, homoseksualca, EU-a i svega što se kosi s pravilima poljskih katolika.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
"Europa će biti bijela ili bez ljudi"
Deseci hiljada nacionalista marširali su ulicama glavnog poljskog grada bacajući dimne bombe, noseći transparente "Bijela Europa, čista Europa", "Europa mora biti bijela", "Molite za islamski holokaust", "Poljska bijela katolička". Mnogi su nosili maske, mahali poljskim zastavama i uzvikivali "Smrt neprijateljima naše domovine" i "Katolička Poljska, ne sekularna" oboružani transparentima "Bijela Europa bratskih naroda" i "Europa će biti bijela ili bez ljudi".
No, ekstremnim desničarima u jednom se trenutku ispriječila skupina antifašista koji su nosili transparent s natpisom "Stop fašizmu". Stali su pred kolonu ekstremista koji su reagirali nasilno - gurali su antifašiste i pokušali su ukloniti njihov transparent.
Kako je to izgledalo jučer u Varšavi, pogledajte u videu:
*
Putin i Erdogan žele političko rješenje sukoba u Siriji
Putin i Erdogan žele političko rješenje sukoba u Siriji
Foto: Hina
RUSKI predsjednik Vladimir Putin i turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan založili su se za političko rješenje sukoba u Siriji nakon razgovora u Sočiju, na jugozapadu Rusije.
"Slažemo se da treba umnožiti napore za dugoročnu stabilizaciju u Siriji kako bi napredovao proces političkog rješenja", rekao je Putin u izjavio novinarima nakon susreta s Erdoganom koji je potrajao više od četiri sata.
"Danas smo se složili da postoji temelji zahvaljujući kojem se možemo usredotočiti na politički proces", naglasio je turski predsjednik.
Zajedno rade na okončanju rata
Iako je Rusija saveznik režima Damaska, a Turska podržava pobunjenike, dvije zemlje su posljednje dvije godine zajedno radile na okončanju rata, posebice tokom mirovnog procesa u Astani u Kazahstanu.
Zajednički napori su doveli do osnivanja zona deeskalacije sukoba u nekim regijama, Sirije što je omogućilo smanjenje nasilja koje nikad nije potpuno zamrlo.
"Uvjeren sam da će naš današnji susret biti jako učinkovit", rekao je Erdogan na početku susreta.
Glasnogovornik Kremlja Dmitri Peskov izjavio je da je glavna tema razgovora bilo stanje u Siriji, funkcioniranje zona deeskalacije sukoba i nastavak procesa političkog rješenja.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Turska smatra da je najbolje rješenje za sukob u Siriji političko, rekao je novinarima turski ministar vanjskih poslova Mevlut Cavusoglu.
"Bez primirja ne možemo govoriti o političkom rješenju. Ostvarili smo veliki napredak na tom putu i možemo posvetiti više pozornosti političkom procesu", ocijenio je.
Erdogan i Putin sastali se i u rujnu
Erdogan i Putin su se sastali i u rujnu u Ankari, gdje su odlučili izvršiti pritisak u svrhu stvaranja zona deeskalacije sukoba u području Idliba, na sjeveru Sirije.
Tada je Rusija predložila okupljanje svih sirijskih političkih snaga kako bi se ostvarilo rješenje sukoba u kojem je do sada poginulo više od 350.000 ljudi. Ali oporba i Zapad su bili skeptični i za to još nije određen datum
Drugi pregovori predviđeni su 28. studenoga u Ženevi, pod okriljem UN-a.
Dvojica čelnika su se pomirila u augustu 2016. nakon godine dana teške krize u odnosima, nakon što je Turska srušila jedan ruski zrakoplov na sirijskoj granici krajem 2015.
Kao znak razumijevanja dviju zemalja Erdogan je u rujnu najavio da je s Rusijom potpisao sporazum o kupovini sustava protuzračne obrane S-400, čime je izazvao zabrinutost NATO-a, čija je Turska članica.
*
Austrijski biciklist dobio doživotnu zabranu natjecanja zbog Hitlerovog pozdrava
Austrijski biciklist dobio doživotnu zabranu natjecanja zbog Hitlerovog pozdrava
Ilustracija FAH
AMATERSKI biciklist iz Austrije dobio je doživotnu zabranu natjecanja i oduzeta mu je nagrada pošto su ga očevici prijavili da je tokom dodjele nagrade digao ruku na Hitlerov pozdrav.
U nevolji je i voditelj svečanosti koji je ocijenio da je ta gesta legitiman oblik izražavanja, objavili su lokalni mediji.
Strog austrijski zakon
Austrija, nekoć dio nacističke Njemačke, ima strog zakon o zabrani veličanja krajnje desne ideologije.
Biciklist, koji se natjecao u kategoriji 75 i više godina u gradu Mondseeu, izveo je Hitlerov pozdrav na austrijski dan državnosti 26. oktobara.
No njegov postupak otkriven je tek nedavno, piše časopis Profil.
*
Puigdemont: Neovisnost Katalonije nije jedino rješenje, postoje i druga rješenja
Puigdemont: Neovisnost Katalonije nije jedino rješenje, postoje i druga rješenja
Foto: Hina
SVRGNUTI katalonski predsjednik Carles Puigdemont je ocijenio da je moguće i neko drugo rješenje osim neovisnosti njegove regije i dodao da je on uvijek za dogovor sa Španjolskom, u razgovoru objavljenom u belgijskom listu Le Soir.
"Na raspolaganju sam i uvijek sam spreman prihvatiti neki drugi odnos sa Španjolskom", rekao je za taj list te precizirao da je osim neovisnosti spreman razmotriti drugo rješenje.
"To je uvijek moguće. Ja koji sam uvijek bio separatist, radio sam trideset godina na postizanju nekog drugog položaja Katalonije u Španjolskoj", nastavio je Puigdemont.
"Ja sam uvijek za dogovor", inzistirao je i optužio Narodnu stranku šefa španjolske vlade Mariana Rajoya da je odgovorna za porast separatizma.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Separatizam je u Kataloniji potaknut poništenjem statusa autonomije iz 2010. koji je davao velike ovlasti Kataloniji, a to djelomično poništenje je naredio Ustavni sud, kojem se obratila Narodna stranka.
"Alternativno rješenje za neovisnost postiže se putem izbora 21. prosinca", izjavio je španjolski ministar vanjskih poslova Alfonso Dastis, također u Bruxellesu koji je pozvao Puigdemonta da se kandidira kako bi vidio koliko podršku ima.
Stranka ERC, autonomaška republikanska ljevica, saveznik stranke Carlesa Puigdemonta u svrgnutoj katalonskoj vladi, priznala je u ponedjeljak da ta vlada nije bila spremna braniti neovisnost nakon zabranjenog referenduma 1. oktobara.
"Katalonska vlada nije bila pripremljena suprotstaviti se autoritarnoj državi spremnoj bez ograničenja koristiti represiju", rekao je glasnogovornik te stranke Sergi Sabria u Barceloni.
*
VIDEO Dijete u Norveškoj istrčalo na cestu, kamion ga jedva izbjegao
VIDEO Dijete u Norveškoj istrčalo na cestu, kamion ga jedva izbjegao
Screenshot: BBC
SNIMKA s kamere na haubi koja dolazi iz Norveške jedna je od onih na koje vam srce stane od straha.
Snimka s kamere iz jednog kamiona u Norveškoj nastala je još u lipnju, ali ovih dana je postala "viralna", pa ju je objavio i BBC. Snimka prikazuje sjedeće: djeca izlaze iz školskog autobusa uz cestu. Pri tom dvoje djece radi klasičnu grešku, prelazeći cestu iza autobusa koji još nije krenuo i tako im ometa vidno polje.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Upravo u trenutku dok djeca pretrčavaju cestu, s druge strane ceste dolazi golemi kamion. Vozač kamiona očajnički trubi, ali dok jedno dijete na vrijeme staje, drugo utrčava ravno pred njega.
No vozač ipak uspijeva zakočiti, doslovno u posljednji tren, prije nego udari u dijete. Samo zahvaljujući njegovoj brzoj reakciji, u ovoj priči nitko nije nastradao, ali ona svakako može poslužiti kao dodatno upozorenje vozačima kad je riječ o djeci u prometu - kao i roditeljima da objasne svojoj djeci koliko je bitan oprez pri prelasku ceste.
*
NAJSMRTONOSNIJI POTRES 2017. GODINE Preko 400 mrtvih i 6000 ranjenih u Iraku i Iranu
NAJSMRTONOSNIJI POTRES 2017. GODINE Preko 400 mrtvih i 6000 ranjenih u Iraku i Iranu
Screenshot: Twitter
U TIJEKU je velika spasilačka akcija nakon razornog potresa koji je pogodio granično područje Irana i Iraka.
Ovo je najsmrtonosniji potres 2017. godine, u kojemu je za sada poginulo preko 400 osoba, dok je više od 6000 njih ranjeno.
Do sada je najsmrtonosniji potres ove godine bio potres u Meksiku koji je odnio 369 života.
Većina osoba poginula je u zapadnoj iranskoj provinciji Kermanšah te je u tom predjelu pokrenuta potraga za preživjelima, a devet osoba poginulo je u Iraku.
Oko 70.000 osoba treba sklonište
Državna agencija Irna izvijestila je kako su službenici izjavili da je samo u Iranu ozlijeđeno 6603 osoba, dok su ostali ranjeni u Iraku.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
U mjestu Sarpol-el Zahab koje je udaljeno oko 15 kilometara od granice s Irakom, teško je oštećena bolnica koja treba primiti na stotine ranjenih.
Irna je izvijestila i kako je jedna žena s bebom spašena iz ruševina u Sarpol-e Zahabu, dok jedna agencija javlja kako oko 70.000 osoba treba sklonište nakon potresa.
Iranske vlasti su izjavile kako su među poginulima vojnici i carinski službenici.
U nekim gradovima nema vode i struje, dok su u nekim gradovima građani spavali na ulicama i parkovima.
Očekuje se kako će broj poginulih rasti, a akcije spasilaca otežavaju klizišta koja je aktivirao potres.
