Podemos se ograđuje od Sirize: Španjolska nije i ne može biti Grčka
Podemos se ograđuje od Sirize: Španjolska nije i ne može biti Grčka
Foto: Hina
ŠPANJOLSKI Podemos, dosadašnji Sirizin saveznik, ogradio se od Ciprasove stranke nakon što su kreditori prisilili Atenu da prihvati plan za rješavanje dugova, javlja AFP.
Krajem godine u Španjolskoj se održavaju izbori, a Podemos poručuje da neće ići putem Grčke ako osvoje vlast.
"Španjolska nije Grčka", kazao je Podemosov Nacho Alvarez, ekonomski stručnjak. "Grčka i Španjolska su različite ekonomije u vrlo različitim situacijama koje zahtijevaju različiti ekonomski pristup. Podemos i Siriza imaju različiti ekonomski pristup", rekao je Alvarez na novinskoj konferenciji komentirajući dogovor Grčke s Europom.
Alvarez smatra da postignuti dogovor nije dobar jer je grčki narod glasao protiv štednje na referendumu,
Podemos je trenutno, prema anketama, treća stranka u Španjolskoj. Vladajuća stranka se protiv njih bori na način da tvrdi da će njihovim dolaskom na vlast i promjenom ekonomskog kursa Španjolska otkliziti nazad u krizu.
No, Alvarez tvrdi da Španjolska nije poput Grčke te da ima mjesta za promjenu ekonomske politike.
Dijsselbloem: Kako bi građani eurozone glasali da ih se pita treba li dati još novaca Grčkoj?
Dijsselbloem: Kako bi građani eurozone glasali da ih se pita treba li dati još novaca Grčkoj?
Foto: Hina
ČELNIK Euroskupine Jeroen Dijsselbloem upozorio je danas da Europi ponestaje razumijevanja za Grčku i rekao je da bi referendumi u 18 ostalih članica eurozone pokazali nevoljkost da se Ateni da još novca.
U intervjuu za nizozemsku televiziju, čiji su isječci objavljeni prije emitiranja, Dijsselbloem, koji također obnaša dužnost nizozemskog ministra financija, izjavio je da želi da Grčka dobije potrebnu potporu, ali da je njezina vlada to otežala.
"Morate shvatiti da kada bismo održali referendume u ostalih 18 zemalja o tome trebamo li dati još novaca Grčkoj, da bi rezultat bio puno više iznenađujući i negativniji od onih 60 posto koji su glasali u Grčkoj" protiv ponude vjerovnika, kazao je.
Vlade eurozone pristale su nakon niza dugih i burnih sastanaka u Bruxellesu tokom vikenda dati osiromašenoj Grčkoj novu financijsku pomoć u vrijednosti od 82 miljarde eura kako bi se izbjegao njezin bankrot i izlazak iz eurozone, samo tjedna dana nakon što su Grci odbili sličnu ponudu na referendumu.
Ovako Grci preživljavaju bez banaka: Bolje novac držati pod madracem nego u nestabilnim bankama
Ovako Grci preživljavaju bez banaka: Bolje novac držati pod madracem nego u nestabilnim bankama
Foto: Hina
Grci pokazuju pravu kreativnost kada se radi o korištenju novca dok su im banke zatvorene već treći tjedan zaredom, piše CNN.
Mnogi su očekivali generalnu paniku, no Grci se snalaze kako znaju i umiju, iako im je podizanje gotovine s bankomata ograničeno na 60 eura dnevno. Dok su banke zatvorene moraju redovito pohoditi bankomate, ili se osloniti na druge načine da se dokopaju novca.
Nekima plaće isplaćuju u gotovini, ostali svakodnevno posjećuju bankomate
Konobar Lorenzo Kaci (26) sa svojim se poslodavcem dogovorio da mu plaću daje u gotovini, dok su se mnogi drugi radnici sa svojima dogovorili da im dio plaće isplaćuju na taj način, a polovicu da im uplaćuju na bankovne račune. Može se reći da tako i nije neki problem preživjeti, no snalaze se i oni zaposlenici kojima plaća i dalje direktno sjeda na bankovne račune.
Primjerice, supružnici George i Anna u trenucima kada im treba novac odlaze do bankomata, a budući da su prisiljeni štedjeti, to im nije prevelik problem. Grci su inače skloniji gotovini, ali ovaj je par odlučio koristiti kreditne kartice za određene uobičajene troškove, što im omogućuje malo više fleksibilnosti.
One koji moraju plaćati stanarine većina stanodavaca razumije i dopušta im da kasne s uplatama, svjesni su ograničenja. Velik dio mlađeg stanovništva živi s roditeljima, pa ne mora brinuti o takvim stvarima.
Umirovljenici se pouzdaju više u madrace nego u banke
Skupina stanovništva koju zatvaranje banka ne uznemiruje previše su umirovljenici, jer se oni mogu osloniti na redovne državne isplate novca. Određenim je bankama dozvoljeno da ostanu otvorene, kako bi umirovljenici mogli podići svoj novac. Prisiljeni su čekati u dugim redovima, a isplate su im ograničene na 120 eura tjedno.
Banke se otvaraju na kratko, a ljudi koje se skupljaju ispred njih često izgledaju zabrinuto. Ipak je na snazi opća uplašenost, zbog čega mnogi svakodnevno odlaze na bankomat i dižu maksimalni dozvoljeni iznos od 60 eura. Oni tvrde kako im je novac bolje čuvati pod madracem nego u nestabilnim bankama.
U rimskom Koloseumu zgrabio djevojku, stavio joj nož uz vrat i galamio "Alah je velik"
U rimskom Koloseumu zgrabio djevojku, stavio joj nož uz vrat i galamio "Alah je velik"
Foto: Shutterstock
26-GODIŠNJA turistica doživjela je strašan napad u rimskom Koloseumu u stilu egzekucija brutalnog ISIS-a, piše Daily Mail.
Stotine prestravljenih posjetitelja poznatog talijanskog turističkog središta promatralo je kako 33-godišnji napadač iz Brazila drži nož pod vratom 26-godišnjakinje i urla "Alah je velik".
Muškarac je držao Chiaru Frisco zatočenom nekoliko minuta izvikujući fanatično, dok je gomila ljudi zajedno s policajcima bespomoćno promatrala situaciju koja je podsjećala na ISIS-ove metode. Policija nije mogla pucati u napadača, zbog straha da ne ozlijedi okupljene. Dvojica službenika prišla su mu sa strane, dok je jedan došao iza njegovih leđa. Kada je spustio nož intervenirali su.
"Djevojku je natjerao da klekne dok joj je držao nož na vratu. Jedino što je nedostajalo djevojci jest narančasti kombinezon", rekao je jedan od svjedoka.
Većina očevidaca rekla je da je muškarac urlao nerazumljive riječi, a jedino što su razumjeli bilo je "Alah je velik".
Djevojka je sjedila s društvom na zidiću kada ju je manijak povukao u gužvu, nakon čega je osjetila hladnu oštricu noža na vratu.
"Cijeli je napad trajao nekoliko sekundi, no osjećala sam ogroman strah. Muškarac je vikao kao lud, srećom do njega se uspjela probiti policija, nakon čega je pobjegao", ispričala je Chiara.
Napadač je pobjegao sve do središnjeg trga, gdje ga je policija razoružala i uhapsila.
"Nitko od nas nije očekivao ovakvu agresiju u centru Rima. Ne vjerujem da ću ovdje ostati", izjavila je žrtva napada.
Iranski sporazum ima stotinu stranica, a ovo je najbitnih pet zaključaka
Iranski sporazum ima stotinu stranica, a ovo je najbitnih pet zaključaka
Foto: FAH
SPORAZUM o iranskom nuklearnom programu koji je Teheran postigao sa šest svjetskih sila sadrži stotinu stranica teksta, a uz opći sporazum u njemu je i pet aneksa koji se odnose na tehnička pitanja.
Broj centrifuga kojima se obogaćuje uran smanjuje se s 19 hiljada na 6 hiljada u idućih 10 godina, a Iran smije koristiti sano starije modele centrifuga, umjesto produktivnijih modernih tipova. Uran se smije pročišćavati samo na niskoj razini od oko 4 posto, što je dovoljno za gorivo za reaktore, ali apsolutno nedovoljno za nuklearno oružje, za koje je potrebna 90-postotna čistoća urana.
Iran će drastično smanjiti količine uskladištenog niskoobogaćenog urana sa sadašnjih 12 tona na 300 kilograma i to tako što će razliku izvesti u Rusiju.
Istraživački reaktor u Araku nanovo će se izgraditi kako ne bi proizvodio plutonij kao otpadni materijal. Bez te mjere bi se svake godine proizvelo dovoljno materijala za dvije nuklearne bojne glave. U tajnosti izgrađeno postrojenje za obogaćivanje urana Fordo biz će prenamijenjeno u centar za nuklearno istraživanje.
Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) provodit će nenajavljene inspekcije u kratkim intervalima kojima će osigurati da se nuklearna postrojenja ne koriste u vojne svrhe. Iran mora dopustiti i inspekcije svojih vojnih postrojenja ako to zatraže IAEA i tri od šest svjetskih sila potpisnica sporazuma.
Gospodarske sankcije na izvoz iranske nafte, bankarske poslove i druga područja postupno će se ukidati, no IAEA najprije mora provjeriti da je Iran poduzeo sve mjere kako bi ograničio svoj nuklearni program, što se očekuje krajem godine.
Embargo Ujedinjenih naroda na iranski uvoz i izvoz konvencionalnog oružja ostat će na snazi još pet godina. Uvoz opreme za iranski program balističkih projektila bit će zabranjem još osam godina.
Sporazumom je dogovoren mehanizam automatske obnove sankcija ako se utvrdi da Iran krši dogovorene uvjete.
Uznemirujući video: U Sudanu se provodi zvjersko etničko čišćenje, a prolazi ispod medijskog radara
Uznemirujući video: U Sudanu se provodi zvjersko etničko čišćenje, a prolazi ispod medijskog radara
Screenshot: Youtube
VEĆINA ljudi upoznata je s brutalnošću koju nad stanovnicima Sirije i Iraka provodi samoproglašena Islamska država, generalno zato što su je puni mediji. No, u Sudanu se odvijaju zvjerstva za koje malo tko zna, piše NY Times.
Stravično etničko čišćenje provodi se u planinama Nuba u Sudanu već četiri godine, gdje vlada bombardira sela, škole i bolnice te u isto vrijeme sprječava dostavu hrane i lijekova. Za vrijeme napada seljaci s djecom skrivaju se u spiljama i stijenama krcatim kobrama.
Ova priča medijski je slabo pokrivena, dijelom i zato jer joj se teško približiti. No, oni koji svjedoče svireposti koja tamo vlada, zauvijek su proganjani tim slikama.
Novinari NY Timesa uvukli su se u to područje kroz buntovničke linije kako bi pokušali dokumentirati ubojstva, a šokantni video koji su objavili rezultat je tih napora.
Ovog mjeseca predsjednik SAD-a Barack Obama posjetit će Afriku, pa se mnogi nadaju da će s regionalnim liderima obratiti pozornost na ovaj problem i napraviti mjesta za humanitarnu pomoć koja je ovom području i više nego potrebna, posebno kad se radi o cjepivima i medikamentima.
Upozoravamo da su pojedini dijelovi devetominutnog videa doista uznemirujući.
Koalicijske snage na čelu s SAD-om izvele 20 zračnih napada na Islamsku državu u Iraku te 7 u Siriji
Koalicijske snage na čelu s SAD-om izvele 20 zračnih napada na Islamsku državu u Iraku te 7 u Siriji
Ilustracija: FAH
KOALICIJSKE snage predvođene SAD-om izvršile su u jučer 20 zračnih udara na Islamsku državu u Iraku, koncentrirajući se na gradove u pokrajini Anbaru Ramadi i Faludžu, te još sedam u Siriji, priopćile su u utorak koalicijske snage.
U Iraku su gađani ciljevi IS-a nedaleko od Faludže, Habanije, Hadita, Mahmura, Mosula, Ramadia, Sindžara i Tal Afara, navodi se u priopćenju. Šest zračnih udara provedeno je nedaleko od Faludže, a pet u blizini Ramadia.
U Siriji su zračni udari provedeni kod Al Hasakaha, Alepa i Dajr Az Zavra.
Irački vojnici i šijitska milicija također su napale borce IS-a na nekoliko fronti u pokrajini Anbaru u ponedjeljak.
