Iran uvodi dodatnu cenzuru: Blokirani Facebook, Twitter i YouTube, a "u opasnosti" i Instagram
Iran uvodi dodatnu cenzuru: Blokirani Facebook, Twitter i YouTube, a "u opasnosti" i Instagram
Foto: FAH
IRANSKE vlasti objavile su kako će unutar šest mjeseci uvesti mjere za "kontrolu sadržaja na internetu", rekao je iranski ministar telekomunikacija u petak, prenosi AFP.
Teheran je već onemogućio pristup popularnim stranicama kao što su Facebook, Twitter i YouTube, blokirajući tako pristup sadržajima za koji islamska republika smatra kako je nemoralan ili proturežimski.
Izjava iranskog ministra telekomunikacija, Mahmouda Vaezija, dolazi nakon što je iranska agencija za nadzor interneta naredila ministarstvu da postroži mjere cenzure nad Instagramom. U suprotnom, i ta će aplikacija biti blokirana.
Ultrakonzervativne struje podržavaju cenzuru
U oktobaru je Iran blokirao pristup nekolicini Instagram profila koji su bili posvećeni ekstravagantnim životima mladih Iranaca koji pripadaju "eliti", a koje su izazvale polemike u konzervativnom društvu.
Iranski predsjednik Rouhani rekao je u nekoliko navrata kako cenzuru smatra kontraproduktivnom, no ultrakonzervativni članovi ključnih iranskih institucija imaju suprotno mišljenje.
Nedavno istraživanje pokazalo je kako 69 posto mladih Iranaca koristi ilegalni software da bi zaobišlo državna ograničenja na internetu.
Vlada onemogućila glasanje dijaspore: Tisuće Rumunja prosvjeduje na ulicama
Vlada onemogućila glasanje dijaspore: Tisuće Rumunja prosvjeduje na ulicama
Foto: Hina
TISUĆE Rumunja izašle su u petak na ulice, dva dana prije drugog kruga predsjedničkih izbora, tražeći "slobodne" izbore i ostavku premijera Victora Ponte koji ima najviše izgleda.
Prosvjednici, kojih je u Bukureštu bilo petstotinjak, zamjeraju vladi što je "onemogućila" Rumunje iz dijaspore da glasuju u prvom krugu 2. studenoga jer nije otvorila dovoljan broj biračkih mjesta.
Pravo glasa imalo je oko 160.000 Rumunja koji žive izvan zemlje i uglavnom daju prednost kandidatu desnice Klausu Iohannisu.
"Ponta, daj ostavku" i "Birališta u inozemstvu", izvikivali su prosvjednici, uglavnom mladi.
U Klužu, na sjeverozapadu zemlje, više od 6.000 protestanata, po procjeni policije, prošetalo je središtem grada skandirajući "Solidarnost" i "Dolje Ponta".
Prosvjedi potpore rumunjskoj dijaspori održali su se i u Sibiuu, Iasiju i Aradu.
Predsjednik desnog centra na odlasku Traian Basescu, Pontin zakleti neprijatelj, pozvao je pak Rumunje da u velikom broju izađu na birališta ne bi li spriječili da "Rumunjska padne u ruke demagoga".
Ponta, socijaldemokrat, pobijedio je u prvom krugu predsjedničkih izbora sa 40 posto osvojenih glasova, a Iohannis je dobio 30 posto.
Alžirski predsjednik Bouteflika završio u bolnici
Alžirski predsjednik Bouteflika završio u bolnici
Foto: FAH
ALŽIRSKI predsjednik Abdelaziz Bouteflika, krhkog zdravlja nakon moždanog udara koji je preživio 2013., primljen je u bolnicu u Francuskoj, gotovo sedam mjeseci nakon ponovnog izbora za četvrti mandat.
Njegovu hospitalizaciju u Grenobleu (na istoku Francuske) potvrdio je izvor u francuskoj vladi koji nije naveo uzrok. Na upit AFP-a, klinika nije htjela ništa reći o njegovu zdravstvenom stanju.
Alžirski službeni izvori također zasad nisu potvrdili njegov boravak u Francuskoj.
Bouteflika se gotovo tri mjeseca prošle godine liječio od moždanog udara u vojnoj bolnici Val-de-Grace u Parizu.
Od početka njegova četvrtog mandata u travnju prošle godine, predsjednik Bouteflika se rijetko pojavljivao u javnosti, što je poticalo nagađanja o njegovu stvarnom zdravstvenom stanju.
UN objavio potresno izvještavanje o "vladavini terora, životu pod IS-om u Siriji"
UN objavio potresno izvještavanje o "vladavini terora, životu pod IS-om u Siriji"
Screenshot: YouTube
UN-ovo istražno povjerenstvo optužilo je u petak skupinu Islamska država da zavodi "teror" u Siriji čineći zločine protiv čovječnosti i zatražilo je da se njegove vođe izvede pred Međunarodni kazneni sud.
U prvom iscrpnom izvješću koje je u petak objavljeno u Ženevi, istražno povjerenstvo za zločine u Siriji, koje je osnovalo Vijeće za ljudska prava Ujedinjenih naroda, iznosi dug popis zločina potkrijepljenih s tristotinjak iskaza žrtava i svjedoka. U njemu osuđuje zločine nad etničkim i vjerskim skupinama, odsijecanje glava, spolno ropstvo i trudnoće kao posljedicu silovanja.
Skupina "želi upravljati svim aspektima života civila pod njezinom kontrolom pomoću terora, indoktrinacije i pružanja usluga poslušnicima", ističe se u izvješću.
"Naoružana skupina vodi politiku diskriminacijskih sankcija kao što su porezi i prisilna obraćenja na temelju etničke i vjerske pripadnosti, razarajući vjerska središta i sustavno progoneći manjinske zajednice", upozorava se u izvješću pod nazivom "Vladavina terora: živjeti pod IS-om u Siriji".
Vođe uglavnom strani državljani
IS "odsijeca glave, strijelja, kamenuje muškarce, žene i djecu na javnim mjestima u gradovima i u selima na sjeveroistoku Sirije", dodaje se u tom izvješću na 20 stranica. Trupla žrtava najčešće tri dana vise na križu, a glave su im nabodene na ograde parkova "kao upozorenje stanovnicima da će trpjeti posljedice ako ne budu poslušni".
U izvješću se ističe da su vođe skupine, koji su uglavnom strani državljani, "osobno odgovorni za te zločine" i zahtijeva se od međunarodne zajednice da ih počne kažnjavati "uvođenjem mehanizama kako bi kazneno odgovarali, pa i pred Međunarodnim kaznenim sudom" (ICC).
Da bi se na ICC-ju mogla podnijeti tužba, potrebna je rezolucija UN-ova Vijeća sigurnosti, što je Rusija uvijek odbijala kada je riječ o sirijskoj vladi.
U izvješću se osuđuju i napadi na žene i na djecu. Spominje se slučaj 153 kurdska djeteta u dobi od 14 do 16 godina koji su 29. svibnja oteti i oslobođeni nakon pet mjeseci nakon svakodnevne indoktrinacije, a djeca koja su to odbijala bila su grubo pretučena.
Meksički predsjednik suočava se s golemom krizom, posljedicom korupcije i policijske okrutnosti
Meksički predsjednik suočava se s golemom krizom, posljedicom korupcije i policijske okrutnosti
Foto: Hina
U POKUŠAJU da uvede red u zemlju kojom divljaju borbe narko bandi, što mu je bilo prvo obećanje kad je prije dvije godine preuzeo dužnost, meksički predsjednik Enrique Pena Nieto suočava se s golemom krizom, posljedicom korupcije i policijske okrutnosti.
Lokalna je policija 26. rujna na jugozapadu zemlje, u gradu Iguali otela 43 osobe koje se školuju za učitelje i predala ih narko bandi. Kriminalci su gotovo sigurno pobili te ljude i spalili im tijela, objavila je vlada.
Taj slučaj, a još nije zaključen, razbjesnio je Meksikance i pokazao još jednom s čime je Pena Nieto suočen želi li stati na kraj šokantnom nasilju i nekažnjivosti.
Posljedica višegodišnjeg propadanja
"Ovo su posljedice višegodišnjeg propadanja, nemara i poricanja više uzastopnih vlada ", rekao je Eduardo Olmos, nekadašnji gradonačelnik grada Torreona na sjeveru Meksika, koji je 2010. otpustio policajce među koje su se infiltrirali pripadnici bande Zeta. Od hiljadu policajaca tada je ostao tek jedan.
Zbog takvih slučajeva većina Meksikanaca smatra policiju nesposobnom i uvelike korumpiranom, poznatijom po kršenju zakona nego po rješavanju zločina. Prošli je tjedan bivši predsjednik Ernesto Zedillo rekao da je pravna država u Meksiku u "veoma lošem" stanju.
U Meksiku postoje hiljade različitih policija: svaka od oko dvije i pol hiljade općina ima svoju, kao i 31 savezna država i glavni grad Mexico City.
Policijska je obuka loša, a plaće policajaca niske (oko pet hiljada pesosa, odnosno 2260 kuna) što potiče korupciju.
Nigerijska vlada na koljenima: Boko Haram osvojio grad gdje je prethodno oteto 300 djevojaka
Nigerijska vlada na koljenima: Boko Haram osvojio grad gdje je prethodno oteto 300 djevojaka
Screenshot: YouTube
MILITANTI Boko Harama zauzeli su grad Chibok na sjeveroistoku Nigerije, isto mjesto u kojemu su u svibnju oteli skoro 300 školarki, rekli su službeni nigerijski izvori, prenosi The Telegraph.
Stotine stanovnika Chiboka pobjegle su pred gerilskim postrojbama militanata, koji su porazili nigerijsku vojsku.
"Chibok je sada zauzeo Boko Haram, oni sada kontroliraju mjesto", rekao je Enoch Mark, kršćanski pastor čiju kćer militanti drže kao taoca.
Nigerijske vlasti trpe žestoke udare kritike zbog spore reakcije na otmicu djevojaka iz Chiboka, a nakon što je došlo do incidenta u svibnju, obvezale su se na podizanje razine sigurnosti u mjestu.
Šest mjeseci kasnije, terorističke postrojbe umarširale su u grad.
Masovni prosvjedi diljem Italije: Talijani ustali protiv politike Renzijeve vlade i Europske unije
Masovni prosvjedi diljem Italije: Talijani ustali protiv politike Renzijeve vlade i Europske unije
Foto: FAH
U DVADESET i pet talijanskih gradova danas su izbili prosvjedi protiv "politike Mattea Renzija i Europske unije", a prosvjednici su izrazili nezadovoljstvo odlukama vlade o restrukturiranju obrazovanja, nezadovoljstvo Renzijevim planom za suzbijanje nezaposlenosti (tzv. Jobs act) te nezadovoljstvo najavljenim promjenama na području obrazovanja, prenosi Corriere della Sera.
U mnogim gradovima došlo je do sukoba između nezadovoljnih građana i policijskih snaga, što je za posljedicu imalo nekoliko ranjenih ljudi, prekide prometa i razbijena vozila.
Profil protestanata bio je uistinu raznolik, u različitim gradovima okupili su se studenti, imigranti, radnici zaposleni na određeno vrijeme, slobodni profesionalci te mnogi drugi nezadovoljni smjerom talijanske politike Renzijeve Demokratske stranke, koja je trenutačno na vlasti.
U središtu Milana došlo je do okršaja između policajaca i protestanata na skupu studenata i sindikata.
U Rimu su prosvjednici jajima gađali Ministarstvo ekonomije i zgradu njemačke ambasade.
U oba grada promet je prekinut u više navrata.
Corriere navodi kako su se manifestacije i prosvjedi održali u Torinu, Genovi, Padovi, Veneciji, Trstu, Bolonji, Firenci, Palermu i nizu drugih gradova.
Prosvjedi protiv reformi radnog zakonodavstva
Sindikat metalaca FIOM-CGIL održao je prvi od dvaju štrajkova u trenucima dok se Renzijeva vlada priprema do kraja godine u parlament poslati prijedloge zakona o zapošljavanju i otpuštanju.
Renzi želi zapošljavanje i otpuštanje radnika učiniti jednostavnijim za poslodavce, ali je i obećao veće povlastice za nezaposlene. Predložena je i obrazovna reforma, ali i nju kritičari drže previše usmjerenom na tržišno poslovanje.
Najveći prijepor izaziva Renzijeva namjera da izbriše članak 18. zakona o radu koji stalno zaposlenim radnicima u tvrkama s više od 15 zaposlenih omogućuje da se u slučaju gubitka radnog mjesta obrate sudu u nastojanju da se vrate na posao. To je kamen temeljac zaštite radnika i jedan od postulata talijanske ljevice i oko njega će se voditi najveće bitke.
"Nećemo prestati dok oni ne promijene stajalište. Mi se ne želimo samo opirati stvarima, mi želimo promijeniti zemlju", rekao je glavni tajnik FIOM-a Maurizio Landini, dodavši da bi se odredbe članka 18. trebale proširiti na sve radnike u Italiji, uključujući i one koji rade na određeno vrijeme, što sad nije slučaj.
"Ništa još nije ni izdaleka gotovo", rekla je na skupu u Milanu čelnica najvećeg talijanskog sindikata CGIL-a, koji je za 5. prosinca najavio generalni štrajk u Italiji.
