Upozorenje: Neke zagađujuće materije mogu uzrokovati zdravstvene probleme osobama koje su veoma osjetljive na zagađenje zraka.
Takve osobe trebaju izbjegavati boravak vani i smanjiti naprezanje tokom boravka vani.
Izvanredno stanje na Siciliji: U tri akcije spašeno je 400 migranata
Ilustracija: Guliver Image / Getty Images
U VODAMA kod Sicilije koja je proglasila izvanredno stanje spašeno je 400 migranata u utorak, dan pošto je Italija pokrenula operaciju "Mare nostrum" koje je cilj jačati vojnu i humanitarnu prisustvo u Sredozemlju.
Spašavanje 400 ilegalnih useljenika izvedeno je u tri akcije. Iz gumenog čamca u libijskim vodama spašeno je 80 putnika, a druge dvije akcije izveli su talijanski vojni brodovi stotinjak kilometara od Lampeduse, prve europske luke za afričke migrante jer taj otok najbliži je afričkoj obali.
Zbog priljeva migranata, Sicilija, pod čijom je upravom i Lampedusa, proglasila je izvanredno stanje kako bi "raspolagali maksimalnim alatima" za suočavanje s valom izbjeglica, rekao je predsjednik regije Rosario Crocetta.
Spašavanje 400 migranata iz Afrike slijedilo je dan nakon odluke talijanske vlade da pokrene operaciju " Mare nostrum" - kako se nazivalo Sredozemlje u doba Rimskog carstva. Cilj je operacije jačati vojnu prisustvo u zoni i tako spriječiti tragedije poput brodoloma početkom oktobara kada je u tjedan dana poginulo oko 400 migranata.
Derres Araia, predsjednik zajednice Eritrejaca u Italiji, a među 364 žrtava brodoloma od 3. oktobara većina su bili Eritrejci, zatražio je u utorak dopuštenje ministrice za integracije Cecile Kyenge, dopuštenje da tijela vrati u domovinu. Araia navodi da je eritrejska vlada obećala pokriti troškove prijevoza lijesova.
Stotinjak žrtva pokopano je na nekoliko groblja blizu Agrigente na Siciliji.
Malteški premijer Joseph Muscat kazao je da bi mogao broj žrtava brodoloma od 12. oktobara mogao narasti između 50 i 200. Prema sadašnjim podacima smatra se da se utopilo njih 36 blizu Malte.
Italija je rasporedila 12 patrolnih brodova na prostoru od 75 kilometara oko Lampeduse, a izvan tog prostora djeluju četiri vojna broda te od petka i amfibija.
Traži se muškarac koji je plavokosu djevojčicu nosio prema plaži: Je li otmičar još bio u sobi kad je Kate McCann ušla?
Screenshot: BBC
MNOGA pitanja nemaju odgovora. No, čini se da policija ima dobar trag u potrazi za Maddie McCann, koja je oteta prije šest godina dok je s roditeljima bila na odmoru u Portugalu. Otkriveno je to u BBC-evoj emisiji Crimewatch. Detektivi su kazali kako imaju više svjedoka koji tvrde da su vidjeli muškarca koji prema plaži nosi plavokosu djevojčicu u pidžamu, staru 3-4 godine.
Objavljen je i njegov foto-robot. "Ukoliko ste vi taj muškarac, a nemate veze s Maddienom otmicom, molimo da se javite kako bismo eliminirali pogrešan trag", poručuje policija u pozivu nepoznatom muškarcu.
Informacije o nepoznatom muškarcu koji je nosio dijete stigle su od dva različita izvora. Prvi je bio iz Portugala.
Kate McCann bila je vrlo blizu otmičara?
Maddiena majka u emisiji je otkrila kako je prilikom ulaska vidjela da su dječja vrata širom otvorena te da je osluškivala na trenutak što se događa. Odjednom su se vrata zatvorila. "Otvorila sam ih malo i gledala u sobu. Gledala sam u Maddien krevet i nisam je vidjela. Panika me ulovila. U tom trenutku sam primijetila i da se zavjesa pomaknula te da je prozor otvoren.", priča Kate McCann.
Policija pretpostavlja da se Kate mimoišla s otmičarom...
Abu Anas al-Libi pojavio se pred sudom u SAD-u, tvrdi da nije kriv
Foto: Guliver Image / Getty Images
LIBIJAC Nazih al-Ragje, poznatiji kao Abu Anas al-Libi, navodni član Al Kaide osumnjičen za napade na američka veleposlanstva u Keniji i Tanzaniji 1998. godine u kojima su ubijena 224 civila, odbacio je u utorak krivnju pri prvom pojavljivanju na sudu u New Yorku.
Al-Libija su početkom mjeseca zarobile specijalne postrojbe vojske Sjedinjenih Država i prebacile u New York gdje ga je sud 2000. zajedno s 20 drugih navodnih članova Al Kaide optužio za "urotu u cilju ubijanja američkih građana" te "uništenja zgrada i imovine Sjedinjenih Država" u istočnoj Africi.
Savezni sudac naredio je da 49-godišnji Libijac ostane u pritvoru zbog straha od bijega i zakazao iduće ročište za 22. oktobara.
U atentatu na američko veleposlanstvo u Nairobiju ubijeno je 213 osoba, od čega 12 Amerikanca, a ranjeno više od 5.000. U istodobno izvedenom atentatu u Dar es Salaamu u Tanzaniji ubijeno je 11, a ranjeno 85 osoba.
Prema optužnici, Libi koji je stručnjak za informatiku i telekomunikacije, bio je zadužen za fotografski i vizualni nadzor veleposlanstva u Nairobiju.
Nakon godina lutanja po raznim državama, među kojima je Velika Britanija gdje je dobio azil krajem 90-ih, nakon boravka u Afganistanu, Pakistanu i "tajnim" zatvorima u Iranu, Libi se vratio u domovinu nakon pada pukovnika Moamera Gadafija 2011.
Velika glad u Siriji: Muslimanski svećenici dopustili ljudima da jedu mačke, pse i magarce
Ilustracija: Guliver Image / Getty Images
GRUPA sirijskih muslimanskih svećenika donijela je odluku, odnosno fetvu, koja ljudima koji žive u opkoljenim dijelovima Damaska dozvoljava da jedu meso koje je inače zabranjeno jesti. Muslimanski svećenici u videu su objavili kako je ljudima dopušteno jesti mačke, pse i magarce kako ne bi umrli od gladi, prenosi BBC.
Fetva dolazi nakon izvješća prema kojima u opkoljenim dijelovima grada koje drže pobunjenici vlada glad. Agencije za pomoć pozvale su vladu da omoguće humanitarne zalihe koje bi pomogle ljudima koji su zapeli u okupiranim dijelovima. Najveća glad je u predgrađu Muadhamiya odakle su na stotine ljudi uspjele pobjeći tokom vikenda kada je na snazi bio prekid vatre.
Muslimanski svećenici poruku su opisali kao vapaj za pomoć i dodali da će, ukoliko se situacija nastavi pogoršavati, ljudi morati jesti mrtve kako bi preživjeli.
Humanitarne agencije upozoravaju kako bi osiguranje hrane trebalo biti prioritet isto kao što je prioritet program uništavanja kemijskog oružja. Generalni direktor organizacije Liječnici bez granica, Christopher Stokes, kazao je kako je situacija apsurdna jer se kemijskim inspektorima osigurava slobodno kretanje dok su konvoji u kojima se nalazi pomoć blokirani.
Europskim poljoprivrednicima četiri posto manje poticaja za 2014. godinu
Foto: Guliver Image / Getty Images
EUROPSKA komisija je protekli tjedan donijela odluku o linearnom rezanju izravnih plaćanja za poljoprivrednike u iznosu od četiri posto za 2014. godinu, ali tim mjerama neće biti pogođena Hrvatska.
Ta mjera je donesena u okviru Mehanizma za proračunsku disciplinu, koji je uveden još 2003. godine, ali nikada do sada nije korišten. Taj mehanizam je uveden kako bi se spriječili proračunski problemi prije nego što se dogode. Svake godine, Komisija procjenjuje postoje li izgledi za prekoračenje predviđenih proračunskih sredstava i ako procjene pokažu da bi moglo biti potrošeno više od ukupnog iznosa predviđenih izdataka za tu proračunsku godinu, predlaže se prilagodba izravnih plaćanja.
Izravna plaćanja poljoprivrednicima u novim zemljama članicama, kojima još nije isteklo 10-godišnje prijelazno razdoblje, ne diraju se. Stoga poljoprivrednici iz Hrvatske, kao i oni iz Bugarske i Rumunjske, koje su ušle 2007. godine, neće biti pogođeni ovom mjerom.
Financijska omotnica za izravna plaćanja u poljoprivredi Hrvatskoj je određena u visini 373 milijuna eura godišnje, a prijelazno razdoblje za financiranje iz EU proračuna je 10 godina, uz sufinanciranje iz nacionalnog proračuna do 100 posto od prve godine članstva. Naime, u prvim godinama članstva udio Unije u izravnim plaćanjima hrvatskim poljoprivrednicima će se postupno povećavati, dok će se dio iz nacionalnog proračuna postupno smanjivati. U prvoj godini članstva udio EU će biti 25 posto, u drugoj 30 posto, trećoj 35 posto, četvrtoj 40 posto, a od pete nadalje će se povećavati za 10 postotnih bodova kako bi u desetoj godini članstva dosegnuo 100 posto.
Procjenjuje se da će linearno rezanje od četiri posto u izravnim plaćanjima donijeti uštede u europskom proračunu od 1,47 milijardi eura. Dio od toga iznosa, 424 milijuna eura, bit će doznačen u protukrizni fond, novi instrument Zajedničke poljoprivredne politike, a ostatak će biti potrošen na izravna plaćanja poljoprivrednicima u novim zemljama članicama.
Od rezova će također biti pošteđeni svi poljoprivrednici koji primaju manje od dvije hiljada eura godišnje.
Policija zbog Hrvata zatvorila tunel u Austriji: Pilom skinuo probušenu gumu na autu i vozio se na felgi
Foto: Wikipedia
HRVAT na proputovanju kroz Austriju zatečen je u nedjelju u Štajerskoj dok je u tunelu vozio na felgi i tek nekoliko kilometara na sat, objavila je u ponedjeljak austrijska policija.
Hrvat, 78-godišnjak na putu iz Švedske u Hrvatsku, u prtljažniku je imao hladnjak i druge električne uređaje, a kratko prije ulaza u tunel Gleinalm pukla mu je guma. Pripadnik nadzorne službe u tunelu opazio je vozilo koje se kretalo neuobičajeno sporo, nakon što je bolje pogledao ustanovio je da na vozili nema lijeve prednje gume.
Tunel je odmah zatvoren, a policija je ubrzo zaustavila vozilo. Pokazalo se da je automobil preopterećen, a vozač je kratko prije toga, u Njemačkoj, prouzročio manju nezgodu. Osim toga, na jednoj naplatnoj postaji u Austriji automobilom je oštetio rampu.
Kad je opazio da mu je pukla guma, vozač ju je prerezao pilom jer do rezervne nije mogao doći, budući mu je smetao hladnjak koji nije mogao pomaknuti sam. Nakon toga je nastavio voziti na felgi.
Policiji nije preostalo ništa drugo nego da mu zabrani daljnju vožnju.
