Više od 30.000 Gruzijaca poručilo: "Zaustavite Putina"
Više od 30.000 Gruzijaca poručilo: "Zaustavite Putina"
Foto: FAH
VIŠE od 30.000 ljudi sudjelovalo je u subotu u Tbilisiju u prosvjedima protiv gruzijske vlade i politike koju provodi Moskva na području bivšeg SSSR-a, na poziv stranke bivšeg predsjednika Mihaila Sakashvilija, Ujedinjenog narodnog pokreta.
Noseći gruzijske i ukrajinske zastave i transparente s natpisom "Zaustavite Putina", prosvjednici su se okupili na glavnim prometnicama Tbilisija.
Sakashvili kojega danas traži gruzijsko pravosuđe, obratio se mnoštvu koje je izvikivalo njegovo ime, videovezom iz Kijeva. "Pokažimo gruzijskoj vladi da je narod jedinstven pred velikom prijetnjom njegovoj neovisnosti i budućnosti", istaknuo je.
Sakashvilijeva stranka optužuje koaliciju na vlasti Gruzijski san da ne pruža otpor Rusiji u vezi s pomoći koju ova šalje Abhaziji i Južnoj Osetiji.
Rusija želi pripojiti Abhaziju i Južnu Osetiju
Ta dva malena teritorija proglasila su neovisnost od Gruzije nakon građanskih ratova početkom 1990-ih što su izbili nakon raspada Sovjetskog Saveza. Moskva je službeno priznala njihovu neovisnost nakon munjevita rata s Gruzijom u augustu 2008.
Rusija je nedavno donijela nove mjere kako bi pripojila ta separatistička područja i ponudila im ugovor o "partnerstvu i integraciji" koji radikalno jača njihove veze s Moskvom.
Tbilisi je osudio te korake nazivajući ih "novom etapom protiv suvereniteta i teritorijalne cjelovitosti Gruzije".
Nakon dolaska na vlast koalicije Gruzijski san pod vodstvom bivšeg premijera i milijardera Bidzine Ivanishvilija 2012., više čelnika Sakashvilijeve vlade je uhapšeno a neki su i zatvoreni zadnjih godina.
Sakashvili je zbog optužbe za zlouporabu vlasti napustio zemlju i živi u progonstvu u SAD-u. Ne želi se vratiti u Gruziju kako bi ga istražitelji saslušali, ocijenivši da su optužbe protiv njega politički motivirane.
Prosvjed njemačkih ekstremnih desničara prošao bez izgreda
Prosvjed njemačkih ekstremnih desničara prošao bez izgreda
Foto: FAH
BROJNE policijske snage čuvale su u subotu skup krajnje desnice u Hanoveru protiv muslimanskih fundamentalista koji je završen bez većeg izgreda čime je izbjegnut scenarij kakav se krajem oktobara dogodio u Koelnu.
Oko 3000 huligana i aktivista krajnje desnice odazvalo se na poziv skupine nazvane "Huligani protiv salafista", što je broj daleko ispod očekivanih 5000 sudionika.
Na protuprosvjedima ljevice i antifašista sudjelovalo je oko 5000 ljudi, prenosi agencija dpa.
Moguće sukobe između ljevice i krajnje desnice spriječilo je oko 5000 raspoređenih policajaca.
Policija pokušala zabraniti skup
Gradska policija bezuspješno je pokušala zabraniti skup "Huligana" koji je održan na samo jednom mjestu, blizu središnjeg kolodvora.
Nakon Koelna policija se dobro pripremila, rekao je zamjenik predsjednika sindikata policije, prenosi AFP.
U Koelnu, na zapadu Njemačke, najmanje 4000 huligana i aktivista krajnje desnice marširalo je 26. oktobara na poziv organizacije krajnje desnice i islamofoba Pro NRW. Izbili su sukobi i 1500 policajaca bilo je napadnuto bocama, kamenjem i petardama, a 50 ih je bilo ozlijeđeno.
Uspjesi radikalne sunitske skupine Islamska država u Iraku i u Siriji uznemirili su mnoge u Njemačkoj napose zbog naznaka da se ta radikalna grana sunitskog islama širi i na njemačkom tlu.
Procjenjuje se da 6300 salafista živi u Njemačkoj, dok ih prije godinu dana bilo 800 prema podacima protuobavještajne agencije.
Putin: Nećemo dopustiti da ukrajinska vlada uništi svoje protivnike na istoku Ukrajine
Putin: Nećemo dopustiti da ukrajinska vlada uništi svoje protivnike na istoku Ukrajine
Foto: FAH
RUSIJA neće dopustiti ukrajinskoj vladi da "uništi" svoje političke protivnike i suparnike na istoku Ukrajine, rekao je ruski predsjednik Vladimir Putin u interviewu za njemačku TV mrežu ARD, istodobno optuživši zapadne medije za pristrano izvještavanje o Ukrajini, objavile su agencije u subotu.
"Najvažnije je da se problem ne prikazuje samo s jedne strane", rekao je Putin u izvatku iz razgovora objavljenom u subotu, dok će cijeli interview ARD emitirati u nedjelju.
"Danas se na istoku Ukrajine vode borbe, a ukrajinska vlada tamo je poslala vojnike", rekao je Putin ARD-u, koji je objavio da je razgovor vođen u četvrtak navečer u Vladivostok.
"Ispaljuju se čak i projektili, a je li to igdje spomenuto? O tome ni riječi; to znači da vi (zapadni mediji op.a.) želite da ukrajinska vlada uništi sve tamo, uključujući sve političke protivnike i suparnike. Želite li to? Mi ne želimo i nećemo to dopustiti".
Ukrajina optužuje Rusiju da šalje vojnike i oružje kako bi pomogla proruskim pobunjenicima na istoku Ukrajine da pokrenu novu ofenzivu u sukobu u kojem je već poginulo više od 4000 ljudi.
"Žele li oni propast naših banaka? Onda će izazvati propast Ukrajine"
Ruski predsjednik također je upozorio da će moguće nove sankcije Zapada protiv Rusije imati teške posljedice po ukrajinsko gospodarstvo, koje je i dalje snažno povezano s ruskim.
"Ruske banke odobrile su 25 milijardi dolara ukrajinskom gospodarstvu. Ako naši europski i američki partneri žele pomoći Ukrajini, kako onda mogu potkopavati financijsku bazu, ograničavajući pristup naših financijskih institucija svjetskom tržištu kapitala?", upitao se Putin tokom razgovora.
"Žele li oni propast naših banaka? U tom će slučaju izazvati propast Ukrajine", ustvrdio je.
"Štoviše, prije godinu dana smo Ukrajini odobrili pozajmicu od tri milijarde dolara, pod uvjetom da njezin ukupni dug ne premaši 60 posto BDP-a. U suprotnom, rusko ministarstvo financija ima pravo zatražiti vraćanje pozajmice prije roka".
"Da ponovim - da to učinimo, cijeli financijski sustav bi se urušio. Već smo odlučili da to nećemo učiniti. Ne želimo otežavati stanje, želimo da se Ukrajina konačno osovi na noge", ustvrdio je.
"Naravno da očekujemo da se stanje popravi. Naravno da očekujemo da ukrajinska kriza prestane. Naravno da želimo imati normalne odnose sa svojim partnerima, uključujući SAD i Europu", kazao je ruski predsjednik u razgovoru za ARD.
Kada olovka i kamera postanu "sigurnosna opasnost": Izrael potjerao norveškog liječnika
Kada olovka i kamera postanu "sigurnosna opasnost": Izrael potjerao norveškog liječnika
Screenshot: YouTube
IZRAEL je na području Gaze zauvijek zabranio rad norveškom liječniku Mads Gilbertu, koji je preko 30 godina tamo pomagao Palestincima. Razlog je to što je javno kritizirao izraelsku vladu, a Oslo je već zatražio povlačenje ove odluke, javio je norveški list VG.
"Norveški čelnici zatražili su da odem u Gazu i nastavim s dugogodišnjim poslom, no kada sam stigao, izraelski vojnici mi nisu dali da prođem. Morao sam se odmah vratiti u Norvešku", rekao je 67-godišnji liječnik, koji se u to područje trebao vratiti prvi put od završetka posljednje izraelske ofenzive.
"Nikada nisam prekršio niti jedan izraelski zakon. Ovo je provokacija, nerazumno ponašanje i u potpunosti neprihvatljiva odluka", kaže Gilbert.
Nakon što se liječnik prošlog mjeseca morao vratiti u svoju zemlju, Norveška je poslala pismo tamošnjoj vladi, no kao obrazloženje cijelog slučaja je dobila "sigurnosne razloge". Norvežani sumnjaju da će se zabrana ikada ukinuti.
Norveške vlasti poručile su kako je "humanitarna situacija u Gazi još uvijek jako teška, i da im je itekako potrebna daljnja pomoć zdravstvenih djelatnika".
Gilbert je od početka rada u toj kriznoj zoni još 1981. godine, liječio 11 hiljada ranjenih i bolesnih Palestinaca, a postao je i glasnogovornikom onih koji su se nalazili u žarištu operacije Cast Lead 2008. godine, dok većina novinara nije imala pristup tom teritoriju.
Pažnju Izraelaca privukao je kao jedan od autora otvorenog pisma vladi, u kojemu se ta zemlja jako kritizirala, a objavljeno je u utjecajnom listu o medicini, Lancet, i to u trenucima kada je u sukobima poginulo više od 2100 ljudi.
"Izrael napada kako bi terorizirao, ranio tijela i duše ljudi, kako bi im razorio živote i budućnost, a zbog toga i uništava njihove domove, koje će poslije teško obnoviti", pisalo je tada u pismu.
U njemu je stajalo i da je samo 5 posto izraelskih akademika potpisalo apel vladi o tome da prestane s vojnim operacijama u Gazi, te da se ostatak akademske zajednice očito slaže s uništavanjem i masakrima.
Gilbert je u više navrata preko društvenih mreža kritizirao događanja i užasna kršenja ljudskih prava u zoni sukoba, a izjavio je kako se za ništa ne kaje, te da su njegove riječi samo "svjedoci" velikih ograničenja koja vladaju Gazom.
"Kada olovka, kamera i stativ postanu sigurnosna opasnost, znamo da se suočavamo s režimom koji se ne boji ničega, osim jedne stvari: istine."
Pakistan podržava pomirbu Afganistana s talibanima
Pakistan podržava pomirbu Afganistana s talibanima
Foto: FAH
PAKISTANSKI premijer Navaz Šarif izjavio je da njegova zemlja podržava napore nove afganistanske vlade u traženju mira s talibanskim pobunjenicima.
Na zajedničkoj tiskovnoj konferenciji s afganistanskim predsjednikom Ašrafom Ganijem u Islamabadu, Šarif je rekao da su se dogovorili da će "poboljšati suradnju na svim poljima".
"Također sam potvrdio potporu Pakistana procesu pomirbe u Afganistanu koji inicira nova vlada. Taj proces, složili smo se, mora u potpunosti voditi Afganistan", kazao je.
Gani, koji je doputovao u petak u dvodnevni posjet Pakistanu, izjavio je da je njegova zemlja "spremna prevladati prošlost" te da neće dopustiti da prijašnje ogorčenje spriječi jačanje veza s Pakistanom.
On je kazao da "nestabilnost", bila ona u Kabulu ili Islamabadu, utječe na dvije zemlje te da je važno da one idu u smjeru koji će dati "mir, sigurnost i napredak" budućim generacijama.
Skoro 16 milijuna Nijemaca ima useljeničke korijene: Radikali nastavljaju antiimigracijsku retoriku
Skoro 16 milijuna Nijemaca ima useljeničke korijene: Radikali nastavljaju antiimigracijsku retoriku
Foto: Hina
GOTOVO petina njemačke populacije ima strane korijene, što je porast od blizu četiri posto u samo jednoj godini, pokazuju podaci njemačke vlade objavljeni u petak.
Sukladno podatcima iz 2013., čak 15,9 milijuna stanovnika najvećeg europskog gospodarstva ima useljeničku pozadinu, što znači da su strani državljani ili da pripadaju skupini onih koji su se uselili nakon 1950. godine ili su potomci useljenika.
Taj nagli rast najveći je od 2005. otkad se vodi evidencija o podrijetlu stanovnika, a znanstvenici ga tumače intenziviranjem useljavanja i visokim natalitetom među etničkim manjinama.
Od onih koji imaju useljeničku pozadinu, šest milijuna ih je rođeno u Njemačkoj, a 10,5 milijuna su useljenici.
Žestoke polemike oko imigracije
Useljavanje je postalo brizantna politička tema u mnogim europskim državama, ali glavne njemačke političke stranke izbjegavaju postavljanje toga pitanja u predizbornim kampanjama. Samo krajnje desničarske skupine izričito slijede protuuseljeničku politiku.
Sukladno podatcima, najveća skupina među onima s useljeničkom pozadinom koji su rođeni u Njemačkoj potječe iz Turske (12,8 posto), a zatim iz Poljske (11,4), Rusije (9) i Kazahstana (6,9 posto).
Mnoge osobe podrijetlom iz Rusije ili Kazahstana zapravo su etnički Nijemci rođeni u bivšem Sovjetskom Savezu, koji zbog svoje etničke pripadnosti imaju pravo na njemačko državljanstvo.
Od svih onih koji imaju strane korijene, 60 posto su njemački državljani.
SAD prikuplja podatke iz mobitela: Na meti osumnjičenici, ali i obični građani
SAD prikuplja podatke iz mobitela: Na meti osumnjičenici, ali i obični građani
Foto: Shutterstock
JEDNA od agencija američkog ministarstva pravosuđa prikuplja podatke iz hiljada mobilnih telefona, među kojima su osobe osumnjičene za kaznena djela, ali i obični građani, koristeći pritom lažne odašiljače na zrakoplovima, izvijestio je the Wall Street Journal.
Program što ga vodi US Marshals Service s radom je počeo 2007. Iz najmanje pet velikih zračnih luka u SAD-u polijeću cessne koje tokom leta prikupljaju podatke, a mogu pokriti veći dio američkog stanovništva, prenosi list, pozivajući se na izjave osoba kojima je poznato o kakvim je operacijama riječ.
Cessne koriste uređaje tvrtke Boeing koji imitiraju odašiljače za mobitele što ih koriste velike telekomunikacijske tvrtke, zavaravajući na taj način mobilne telefone da bi otkrili svoje jedinstvene registracijske podatke, stoji u izvješću.
Tijekom samo jednoga leta uređaji mogu prikupiti informacije s desetaka hiljada mobitela, što se realizira svakodnevno, prenosi Journal te dodaje da dužnosnik ministarstva pravosuđa nije želio potvrditi ni opovrgnuti postojanje takvoga programa. Kazao je da bi otkrivanje takvih podataka osumnjičenima za kaznena djela ili stranim silama omogućilo da dobiju uvid u nadzorne sposobnosti SAD-a te da odjeli ministarstva funkcioniraju u skladu sa saveznim zakonima.
Program je sličan onome koji koristi američka Nacionalna agencija za sigurnost koja prikuplja podatke o razgovorima milijuna Amerikanaca.
Osoba upoznata s operacijama tvrdi i da su američke vlasti nedavno uvele softverske promjene koje omogućuju da se tokom prikupljanja podataka ne prekida komunikacija osobe koja u tom trenutku naziva 911.
