TZ VIJESTI - BH VIJESTI - BH TEME - IZ MINUTE U MINUTU
17.03.2024.
* Bolsonaro htio uvući vojsku u planirani državni udar. Poručio da se ne boji suda
Bolsonaro htio uvući vojsku u planirani državni udar. Poručio da se ne boji suda
Foto: EPA
Tekst se nastavlja ispod oglasa
BIVŠI brazilski predsjednik Jair Bolsonaro rekao je danas da se ne boji suda, dan nakon što je policija otkrila da je pokušao uvući vojsku u planirani državni udar ne bi li poništio svoj izborni poraz 2022.
Bolsonaro nije izravno spomenuo optužbe dvojice vojnih zapovjednika da ih je pozvao kako bi razgovarali o mogućem državnom udaru ne bi li spriječili povratak na vlast ljevičarskog predsjednika Luiza Inacija Lule da Silve.
"Ne bojim se bilo kakva suda, sve dok su suci nepristrani"
No, Bolsonaro je spomenuo suđenje s kojim bi se mogao suočiti jer vlasti imaju sve više dokaza da je pokušao nagovoriti vojsku da se umiješa.
"Ne bojim se bilo kakva suda, sve dok su suci nepristrani", rekao je Bolsonaro na političkom skupu u Rio de Janeiru na kojem je podržao svojeg kandidata za gradonačelnika na lokalnim izborima u oktobaru.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
"Proganja me Lulina vlada"
Ustvrdio je da je meta političkog progona Luline vlade jer im je trn u oku. Bolsonaro niječe da je planirao državni udar nakon izbornog poraza koji nije nikada priznao.
Otišao je na Floridu kako bi izbjegao predaju vlasti Luli, a nekoliko dana kasnije njegovi pristaše upali su u vladinu zgradu u pokušaju da izazovu državni udar.
Bolsonaru je prošle godine zabranjeno kandidiranje za izabranu dužnost osam godina zbog zlouporabe ovlasti dok je bio predsjednik i opetovanog kritiziranja izbornog sustava zemlje. Mogao bi biti uhapšen i izveden pred Vrhovni sud.
0 ( + ) * Zaharova: Zapad se pjeni zbog zajedništva u Rusiji. Neka se uguše u gnoju
Zaharova: Zapad se pjeni zbog zajedništva u Rusiji. Neka se uguše u gnoju
Foto: EPA
NA DRUGI dan predsjedničkih "izbora" u Rusiji, glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova izjavila je da je Zapad tokom prošle godine pokušavao omesti izbore.
"Zapadni protivnici Moskve aktivno su pokušavali tokom prošle godine omesti ruske predsjedničke izbore. Naši protivnici nisu se uskomešali prije samo tjedan ili mjesec dana. Čini mi se da su u proteklih godinu dana učinili sve kako bi poremetili predsjedničke izbore ili spriječili njihovo održavanje ili na različite načine iskrivili koncepciju izbora.
Zapad je organizirao dezinformacijske kampanje i utjecaj u kibernetičkoj sferi - od širenja odgovarajućeg sadržaja do blokiranja aplikacija ruskih organizacija na digitalnim platformama, što je također vrlo ozbiljan element utjecaja", rekla je Zaharova za TASS, rusku državnu prorežimsku novinsku agenciju.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
"Zapad se pjeni, izlazi im na usta zeleni gnoj, neka se uguše time"
"Zapad je koristio i plaćenu opoziciju za koju se pokazalo da su agenti utjecaja i jednostavno plaćenici. Dakle, korištene su sve metode. No, Zapadu ništa ne pomaže. Jedinstvo ruskih građana usred predsjedničkih izbora u zemlji izaziva bijes Zapada.
Zemlja se konsolidirala i jedinstvena je cjelina. Štoviše, to je zajedništvo pred evidentnom prijetnjom. Ovo zajedništvo je posebno važno za rješavanje zadataka koji su pred nama.
Naše zajedništvo izaziva divljački bijes, mržnju i agresiju Zapada. Oni se već pjene, izlazi im na usta neki zeleni gnoj. Neka se uguše time", izjavila je Zaharova za TASS.
0 ( + ) * Drugi je dan ruskih "izbora". Građani koji bi mogli prosvjedovati dobili upozorenje
Drugi je dan ruskih "izbora". Građani koji bi mogli prosvjedovati dobili upozorenje
Hina
21:06, 16. ožujka 2024.
Foto: EPA
Tekst se nastavlja ispod oglasa
U RUSIJI su danas nastavljeni predsjednički "izbori" u sjeni rata u Ukrajini i isključene oporbe te uz prijetnje Putinovim protivnicima. Do poslijepodneva drugog od tri dana glasanja, odaziv birača bio je veći od 50 posto, po središnjem izbornom povjerenstvu.
Međutim, promatrači su ukazali na dokaze o prijevarama i manipulacijama. Na državne službenike se na primjer vrši pritisak da masovno glasaju. Stotine podzeća objavile su na društvenim mrežama skupne fotografije svojih zaposlenika ispred birališta.
Putinovi protivnici kažu da su dobili prijeteće poruke, a građanima stigla upozorenja
Putinovi protivnici, prije planiranog sutrašnjeg prosvjeda, rekli su da su dobili prijeteće poruke. Građani koji bi mogli podržati prosvjed dobili su upozorenja na mobitelima.
"Neovisno o tome što podržavate ideje ekstremističkih organizacija, sretni smo što ćete glasati u Moskvi", glasi jedna takva poruka, po portalu Meduzi. Građane se pozivalo također da sudjeluju na izborima "mirno" i "bez redova i provokacija". Ne zna se tko stoji iza tih poruka na Telegramu i Signalu niti kako su birani primatelji.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Ruski oporbeni aktivisti pozvali su ljude da se okupe na svojim biralištima sutra u podne.
Vrši se veliki pritisak na Ukrajince na okupiranim područjima da glasaju
Do 16 sati u Moskvi je glasalo više od polovice birača, rekao je zamjenik predsjednika izbornog povjerenstva Nikolaj Bulajev, a prenio Interfax.
Velik pritisak vrši se i na Ukrajince na okupiranim područjima Ukrajine da glasaju, što međunarodno pravo ne priznaje. Glasanje traje do nedjelje navečer. Očekuje se da će ruski predsjednik Vladimir Putin dobiti peti mandat.
0 ( + ) * Putin će i idućih šest godina biti vladar Rusije. Evo kako će to utjecati na svijet
Putin će i idućih šest godina biti vladar Rusije. Evo kako će to utjecati na svijet
Index Vijesti
20:46, 16. ožujka 2024.
Foto: EPA/Shutterstock
Tekst se nastavlja ispod oglasa
OVOG vikenda se održavaju predsjednički "izbori" u Rusiji na kojima se očekuje uvjerljiva pobjeda dugogodišnjeg predsjednika, a slobodno se može reći i vladara Rusije, Vladimira Putina.
Od Josifa Staljina nitko nije bio toliko dugo na čelu Rusije kao Putin, bilo kao predsjednik ili premijer, a pobjedom na izborima osigurat će si još jedan šestogodišnji predsjednički mandat.
U atmosferi sve veće autoritarne naravi ruskog režima, obilježenog pritiscima, zatvaranjem, pa i likvidacijom oponenata režima, rata u Ukrajini, prijetnji nuklearnim oružjem, postavlja se pitanje što će nastavak apsolutne Putinove vladavine značiti za rusko društvo, Ukrajinu, Europu i cijeli svjetski poredak.
Hoće li Putin nastaviti s agresivnom politikom na domaćem i međunarodnom planu ili se možda naziru pomirljiviji tonovi? Kakva će biti daljnja politika prema Ukrajini? Koliko će potencijalni povratak Donalda Trumpa na mjesto američkog predsjednika utjecati na Putinove poteze? Imaju li ruska oporba i rusko društvo šansu za promjenu ili će njihovi napori biti ugušeni?
Izbori pod navodnicima
Na predsjedničkim izborima Putinu će se načelno suprotstaviti troje kandidata. Nikolaj Haritonov iz Komunističke partije, Leonid Slutski iz ultranacionalističkog LDPR-a te Vladislav Daponkov iz liberalne stranke Novi ljudi. No, zdrav razum nalaže kako nitko od navedenih kandidata nema nikakve šanse zaprijetiti Putinu.
Ruski režim odbacio je niz kandidatura za predsjedničke izbore, najpoznatije Borisu Nadeždinu, oporbenjaku koji se usprotivio ruskoj agresiji na Ukrajinu. Nadeždin je prikupio stotine hiljada potpisa ruskih građana, no ruski sud odbacio ih je kao nevažeće te mu je zabranio kandidiranje na izborima.
Vanjskopolitički analitičar Denis Avdagić kaže da neće biti nikakvih iznenađenja na izborima te da su oni zapravo "fingirani". "Neće se dogoditi ništa dramatično, pitanje je možemo li te izbore uistinu nazvati izborima u pravom smislu riječi, možda bolje izborima pod navodnicima", rekao je.
Bivši veleposlanik u Moskvi Božo Kovačević kaže da Putin može računati na 80% glasova te da se preostala tri kandidata nisu ni trudili prikazati sebe kao alternativu Putinu, već su samo željeli biti viđeni u javnosti i skupiti političke bodove kako bi u nekim povoljnijim političkim prilikama bili u boljoj poziciji.
Svrha legitimizacije
Izbori su dakle formalnost, no Putin svejedno želi pokazati kako su njegove politike i kod kuće i u Ukrajini ispravne, a tu mjesta za kritiku nema, kao ni za brojne oporbene političare i aktiviste koji su ugušeni ili čak i ubijeni.
Putin će se hvaliti kako zapadne sankcije nisu utjecale na rusku ekonomiju te kako Rusija gradi multipolaran svijet bez SAD-a, približavajući se Kini, Iranu, Sjevernoj Koreji, afričkim i latinoameričkim zemljama.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Izbori će se održati i u okupiranim područjima Ukrajine, gdje je ruska vojska pozivala ljude na glasanje, a Putin je i svoju kandidaturu objavio na događanju u Kremlju gdje je odlikovao ruske vojnike koji su ratovali u Ukrajini.
"Ovi su izbori sredstvo za Putina da legitimizira svoju odluku o pokretanju rata u Ukrajini", rekao je Andrej Kolesnikov, moskovski profesor za Guardian.
Autoritarni čelnici poput Putina oslanjaju se na potporu elita, rekao je Kolesnikov, a izbori i kampanja također imaju za cilj pokazati političkom establišmentu kako još uvijek uživa javnu potporu unatoč prošlogodišnjoj pobuni grupe Wagner i Jevgenija Prigožina. Za Putina je tako od postotka osvojenih glasova možda i važnije osigurati veću izlaznost.
Situacija u Ukrajini
Ukrajinci su nastojali zagorčati život Putinu pred izbore, napavši ruske rafinerije i infrastrukturu proteklih dana, a ruski partizani skloni Ukrajini upali su u Rusiju te uveli nered među ruske trupe gerilskim napadima na njihove jedinice. Postoje opravdani strahovi da bi Putin mogao zaoštriti svoju politiku prema Ukrajini u vidu povećanja opsega napada.
Avdagić se slaže s tom konstatacijom te kaže da bi napadi mogli biti sve brutalniji i tu posebno naglašava napade na stambene zgrade kao najstrašniji vid ovoga rata. Ipak, jačanje napada, pa i samo održavanje trenutnog intenziteta ratovanja u Ukrajini neće biti moguće bez dodatne mobilizacije ruskih vojnika, slažu se Avdagić i Kovačević.
"Imamo situaciju da je Putin prije izbora taktički najavljivao da neće biti dodatne mobilizacije kako bi umirio rusko društvo, no činjenica je da isti ljudi ne mogu mjesecima neprekidno ratovati bez priljeva svježih snaga, pogotovo ako žele zadržati ili povećati obujam napada i napretka", tvrdi Kovačević.
Mir pod Putinovim uvjetima
Kovačević kaže kako je Putin spreman za pregovore već odavno, no oni podrazumijevaju prestanak zapadnog naoružavanja Ukrajine te da Ukrajina bude pod nekim vidom ruske kontrole. Tvrdi da je prilika za provedbu Minskih sporazuma (koji su podrazumijevali autonomiju Donjecka i Luhanska te aneksiju Krima), koji su se u jednom trenutku činili kao rješenje, propuštena, i to prvenstveno zbog europskih zemalja, a ne Putina.
Francuska i Njemačka su potpisale taj sporazum, koji je potvrdilo i Vijeće sigurnosti UN-a, pa od njega naprasno odustale, što je priznala i Angela Merkel rekavši kako su time samo kupovali vrijeme za Ukrajinu. To naravno ne opravdava rusku agresiju na Ukrajinu, no svakako otežava ukrajinsku poziciju.
Avdagić kaže da su sve opcije za pregovore na stolu, pa i povratak na situaciju prije 24. veljače. "Ovdje je sve otvoreno, Ukrajina se želi riješiti tog sovjetskog, ruskog pritiska, ali ne možemo očekivati promjene preko noći. Ovakvi sukobi mogu trajati godinama, pa i desetljećima", tvrdi.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Europa ima snagu, Trump ne može sve promijeniti
Donald Trump najavio je da bi rat u Ukrajini odmah završio ako bi postao predsjednik te da ga ne bi ni bilo da je on ostao u Bijeloj kući. Uznemirio je Europu izjavama o tome da bi "pustio Putina da radi što želi" ako članice NATO-a neće izdvajati dovoljno sredstava za obranu. Avdagić tvrdi da Europa ima dovoljno snage kao samostalna sila te da dolazak Trumpa ne bi idućeg dana promijenio situaciju u Ukrajini ili dinamiku odnosa unutar NATO-a.
"Mi znamo tko je Trump, postoji mogućnost nekog dogovora s Putinom, ali to bi se teško dogodilo prije 2026. Upitno je kakvi bi to primirje i mir bili za Ukrajince", kaže. Kovačević se slaže da bi se možda približili miru u slučaju dogovora Trumpa i Putina, no to bilo dogovoreno bez konzultacija s Ukrajincima te bi im de facto bilo nametnuto primirje, kakvo god ono bilo.
U slučaju reizbora Bidena, situacija kakvu gledamo bi se nastavila uz nastavak zapadne pomoći Ukrajini, dok se istovremeno ne nazire rješenje koje bi Ukrajinu i Rusiju zaista nagnalo na iskrene pregovore.
Nastavak represije u Rusiji. Tko nakon Putina?
Što se unutarpolitičke situacije u Rusiji tiče, Kovačević očekuje nastavak represije prema ruskim građanima, a Putinov režim po njemu sve više poprima oblike staljinizma. "Putin sve više sliči na Staljina po svojim metodama, no dugoročno to možda neće biti izvedivo. Ruska povijest nam govori da apsolutni i autoritarni vladari često završavaju tako da budu svrgnuti u revolucijama, stoga ni to nije isključena opcija", kaže iako tako nešto nije na vidiku u bližoj budućnosti.
Teško je očekivati da će pojedinci poput Julije Navalne, Borisa Nadeždina i ostalih oporbenjaka uspjeti u svojim naumima da preobraze rusko društvo i nanesu štetu ruskom režimu. Avdagić kaže da je rusko stanovništvo u potpunim okovima Putinove vlasti.
Ruska opozicija neće imati nikakav pristup granama vlasti, a Putinova oligarhija je, kaže Kovačević, ta koja vodi konce i koja će naposljetku odrediti Putinova nasljednika. "Ili će Putinova klika odrediti nasljednika ili će doći do državnog udara, no i u jednom i u drugom slučaju mi zasad ne vidimo koja bi to osoba mogla naslijediti Putina na čelu Ruske Federacije", zaključio je Kovačević.
0 ( + ) * Trumpov zet planira ulagati u luksuzne nekretnine u Srbiji i Albaniji
Trumpov zet planira ulagati u luksuzne nekretnine u Srbiji i Albaniji
Hina
16:29, 16. ožujka 2024.
Foto: EPA, X
Tekst se nastavlja ispod oglasa
JARED Kushner, zet i savjetnik bivšega američkog predsjednika Donalda Trumpa u Bijeloj kući, danas je potvrdio informaciju o planiranom ulaganju u luksuzne nekretnine u Srbiji i Albaniji, nakon što su pojedinosti projekta objavljene u članku New York Timesa, a otkrio ih je i jedan srpski zastupnik.
"Drago mi je što mogu podijeliti koncepte za razvoj projekata koje smo izradili za albansku obalu i središte Beograda", napisao je na X-u Kushner.
Četiri objavljene fotografije prikazuju arhitektonski koncept budućih kompleksa nekretnina u glavnome gradu Srbije i na albanskoj obali.
Osjetljiva tema u Srbiji
Srpski parlamentarni zastupnik, ekološki i politički aktivist Aleksandar Jovanović u srijedu je rekao da je vlada Srbije zadužila ministra graditeljstva Gorana Vesića da potpiše "memorandum o razumijevanju" s dvjema tvrtkama koje su, po njegovim riječima, povezane s obitelji Donalda Trumpa. Ministar je kazao i da to nije tajna, no da dokument još nije potpisan.
U Srbiji je ta tema osjetljiva s obzirom na to da je riječ o prodaji investitorima zgrade glavnog stožera jugoslavenske vojske, nekoliko puta bombardirane 1999. u doba NATO-ove zračne kampanje, koju su predvodile Sjedinjene Države.
Napadi su pokrenuti da bi što prije završio rat na Kosovu.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
NY Times piše o izgradnji luksuznoig hotela, muzeja i 1500 stanova
Kako tvrdi Jovanović, koji je o projektu progovorio desetak dana prije obilježavanja 25. obljetnice NATO-ova napada, srpska bi vlada trebala ustupiti zgradu i zemljište na rok od 99 godina i bez naknade.
Sjedište glavnog stožera nikada nije obnovljeno. Zgradu razorenu bombardiranjem i izgrađenu 1965. srbijanska vlada je 2005. proglasila zaštićenim "kulturnim dobrom". Kako piše New York Times ondje je u planu izgradnja luksuznog hotela, muzeja i 1500 stanova.
Investicija u Albaniji
Kada je posrijedi investicija u Albaniji, riječ je o projektu, u sklopu kojega bi se, kako tvrdi isti izvor, otok Sazan pretvorio u luksuznu turističku destinaciju. Smješten na ulazu u Vlorski zaljev otok je bio tajna vojna baza komunističke Albanije (1945.-1990.).
Albansko ministarstvo turizma danas je potvrdilo informaciju po kojoj su investitori pokazali interes za turistički projekt na Sazanu i o tomu obavijestili Agenciju za ulaganja i razvoj.
Isti izvor je kazao da prije nego što se donese odluka projekt mora proći kroz više faza razmatranja.
0 ( + ) * Kina više nije neutralna. Suptilno podupire Putinov rat
Kina više nije neutralna. Suptilno podupire Putinov rat
Foto: EPA
Tekst se nastavlja ispod oglasa
POSTOJI velik broj kredibilnih promatrača diljem Zapada koji su skloni ustvrditi da je najveći dobitnik Putinovog rata u Ukrajini, zapravo, Narodna Republika Kina. Postavlja se pitanje što se točno nalazi u temelju jedne takve intrigantne konstatacije.
Reakcija Kine na početku invazije
Neposredno nakon što su ruske trupe u februaru 2022. godine izvršile invaziju punog opsega na susjednu zemlju, glasnogovornik kineske vlade je na pitanje novinara koji su željeli znati je li u kontekstu strateški postavljenih partnerskih odnosa Kine i Rusije kineska strana informirana od ruskih dužnosnika o poduzimanju vojne akcije u Ukrajini vješto izbjegao odgovoriti, odbijajući komentirati bilo kakav aspekt ruske akcije. Pravdajući takvo stajalište izjavio je da "Ruska Federacija ne mora tražiti 'dopuštenje' od bilo koga, pa ni od Kine za svoje djelovanje".
Međutim, kineske vlasti su i pored ambivalentnih, za veliki broj promatrača prilično nejasnih pozicija na početku konflikta vrlo brzo uočile značaj zapadnih sankcija (koje su uslijedile kao odgovor na rusku brutalnu agresiju), reflektiran u njihovom opsegu i intenzitetu. Svjesni vlastitih potencijala, osobito u kontekstu gospodarstva koje se već duže vrijeme klati na nestabilnim temeljima, a nespremni da se odsjeku od globalnih financijskih i trgovačkih centara moći koje kontrolira Zapad, Kinezi su odlučili obećati zapadnim partnerima, prije svih Sjedinjenim Državama, da njihova potpora Rusiji neće prijeći kritične limite.
Na primjer, Kina je u rujnu 2022. godine odlučila zaustaviti isporuke motora za tvrtku Kamaz, ruskog giganta u proizvodnji kamiona i autobusa. Također, kineske vlasti su u augustu 2023. godine, barem službeno, suspendirale izvoz komercijalnih dronova u Rusiju i Ukrajinu. Međutim, prema nešto kasnije provedenom istraživanju američkog New York Timesa, pokazalo se da je ova odluka mnogo više efektuirana prema Ukrajini nego li Rusiji.
Kineske kalkulacije u vezi konflikta
Procjena kreatora kineske vanjsko-sigurnosne politike od početka su bile da bi rusko-ukrajinski rat, ako ne eskalira u konfrontaciju globalnih razmjera, mogao biti od velike koristi službenom Pekingu. Prije svega, riječ je o privlačenju pozornosti, eventualne vojne prisutnosti i alokaciji financijskih sredstava Sjedinjenih Država na europski kontinent, daleko od kineske interesne sfere dominantno koncentrirane u dvjema točkama: Tajvanu i regiji Južnog kineskog mora.
Također, ukalkulirana je i prilika za dobivanje sirovina po nenadmašno niskim cijenama od Rusije, koja se objektivno našla u situaciji apsolutne potrebe pronalaženja sredstava za financiranje svog rata. Čak i u scenariju da Putin izgubi rat, sa svim mogućim posljedicama po njega, Kina bi imala situaciju trajno oslabljene Rusije na svojim granicama što bi joj u perspektivi dalo mogućnost daljeg plasiranja strateških agendi prema unutrašnjosti azijskog kontinenta.
Prema tome, situacija se kreatorima kineske politike činila dovoljno isplativom, bez obzira na ishod, da se službeno suzdrže od osude ruske agresije, obećaju Zapadu, kako sam gore već istaknuo, da neće odlučujuće poduprijeti ruski rat u Ukrajini (neće naoružavati Rusiju) te unatoč obećanjima nastave pravcem suptilne potpore Putinu, promovirajući strateško partnerstvo između dvije zemlje.
Podizanje razine trgovinske razmjene
Djelujući sukladno navedenom, Kina i Rusija su značajno i vidljivo podigle razinu međusobne trgovinske razmjene. Vrijednost razmijenjene robe između dvije zemlje u 2023. godini je iznosila 240 milijardi dolara, što je porast od 26.3 posto u odnosu na prethodnu godinu. Kineski izvoz u Rusiju skočio je 47 posto za samo godinu dana i gotovo 65 posto u usporedbi s 2021. godinom. Rusija se na taj način pomaknula s desetog na šesto mjesto među kineskim gospodarskim partnerima u smislu vrijednosti trgovine između 2022. i 2023. godine.
Trgovinsku razmjenu je, međutim, dominantno determinirala ruska prodaja energenata (prije svega nafte zbog objektivnih ograničenja izvoza plina uvjetovanih nedostatnom infrastrukturom), pod izrazito povoljnim uvjetima i cijenama. U četvrtom kvartalu prošle godine obujam ruskog izvoza nafte u Kinu je iznosio oko 2.2 milijuna barela dnevno.
Financijska potpora
Sjedinjene Države su krajem prosinca prošle godine najavile sankcije protiv inozemnih banaka, koje su navodno pomagale u financiranju ruskog rata u Ukrajini, bilo izravno ili neizravno. Iako su i pojedine europske banke ispunile uvjete za primjenu ovih sankcija, poput austrijske banke Raiffeisen, upravo je Kina glavna meta eventualnih američkih kaznenih mjera.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Dakle, kineski zajmovi Rusiji znatno su porasli tokom 2022. i 2023. godine. Zajmovi koje su odobrile Industrijska i komercijalna banka Kine (ICBC) i Banka Kine u Rusiji iznosili su gotovo 9 milijardi dolara između veljače 2022. i ožujka 2023. godine, u usporedbi s 2.2 milijarde dolara prije ovog datuma. Prema tome, riječ je o četiri puta više financijskih sredstava koje je Kina ubrizgala u Putinov financijski sustav nakon početka invazije na Ukrajinu u odnosu na prethodni period.
Također, Kinezi su se snažno založili za korištenje svoje valute renminbija u Rusiji. Prije invazije na Ukrajinu, udio kineske valute u izvoznim plaćanjima iznosio je manje od 1 posto, dok je sada porastao na više od 16 posto. Rusija je, u međuvremenu, izvršila masovnu prodaju valuta koje smatra "toksičnim", kao što su euro, dolar i jen, te nakon spomenutih prodaja drži većinu renminbija kao uporabljivu, likvidnu valutu. Trenutno je Ruska Federacija među prva tri korisnika renminbija na svijetu izvan Kine. Primjera radi, prije ožujka 2022. godine Rusija nije bila ni među prvih 15 zemalja korisnica ove valute. Od rujna 2022. godine, dvije glavne ruske banke, Sberbank i VTB, denominirale su dio svojih kredita u renminbiju uz izravne veze s kineskim bankarskim sustavom.
Kinezi snabdijevaju Ruse elektroničkim komponentama
Iako, prema izvješćima Bijele kuće te američke sigurnosno-obavještajne zajednice, ne postoje kredibilni podaci da Kina izravno snabdijeva rusku vojsku oružjem, američki dužnosnici su u nekoliko navrata sugerirali da "službeni Peking nikada nije odustao od ove mogućnosti". Naime, ukrajinski vojnici na bojišnici nisu pronašli granate koje su "očito proizvedene u Kini", ali postoje znakovi suptilnije kineske potpore. Ukrajina je primijetila da među ostacima ruskih projektila pronađenim diljem zemlje ima sve više kineskih komponenti koje se nalaze u ugrađenoj elektronici.
Također, tokom 2023. godine, Kina je Rusiji postala vodeći dobavljač alatnih strojeva za "računalno numeričko upravljanje". Riječ je o opremi neophodnoj za proizvodnju mnogih komponenti i rezervnih dijelova koje koristi ruski vojno-industrijski kompleks. Prema uzastopnim izvješćima američke obavještajne službe tokom 2023. godine, "Kina izravno opskrbljuje ruske obrambene proizvođače bitnim komponentama i rezervnim dijelovima u procesu proizvodnje oružja i vojne opreme". Uz to, Kina je krajem prošle godine donirala Rusiji oko 2000 lakih terenskih vozila, raspoređenih na bojišnici i korištenih u vojnim operacijama. Iako se radi o neoklopljenim vozilima u originalnoj verziji, u pitanju je izravna vojna pomoć za koju se kineska strana obvezala da je neće isporučivati. Zapad je sve ovo prešutio.
Izjava koja je uzburkala javnost
Međutim, izjava novoimenovanog kineskog ministra obrane Dong Juna, dana tokom videopoziva s ruskim kolegom Sergejem Šojguom, pokrenula je bujicu negativnih reakcija na Zapadu, koje su ovoga puta bile jasno usmjerene na nedosljednost i neprincipijelnost kineske vanjske politike kada je riječ o ukrajinskom konfliktu. Ministar Jun je, obraćajući se ruskom ministru obrane, rekao da "osobno daje punu podršku ruskom ratu u Ukrajini".
Također, naglasio je kako su u prethodnom periodu Sjedinjene Države i zapadni svijet pokušali izolirati Rusiju. "Cijelo vrijeme razumijemo i brinemo o situaciji u Rusiji i snažno podržavamo pravdu. Podržali smo vas u ukrajinskom pitanju iako Sjedinjene Države i Europa nastavljaju pritiskati kinesku stranu. Ali mi zbog toga nećemo mijenjati niti napuštati našu utvrđenu politiku. Oni ne trebaju i ne mogu kočiti normalnu i dugoročnu suradnju Kine i Rusije", rekao je novi kineski ministar obrane iznenađujuće neiskusno, praktički potpuno nepripremljen od suradnika i kolega iz državnog vrha.
Njegov "ispad" pokušao je ublažiti glasnogovornik ministarstva vanjskih poslova Wang Wenbin tokom dnevnog brifinga za novinare: "Kinesko stajalište o ukrajinskoj krizi je dosljedno i jasno. Nadamo se da će sve strane nastojati smiriti napetosti i stvoriti povoljne uvjete za političko rješenje krize. To se stajalište nije promijenilo." Zanimljivo je pitanje kome od dvojice visokih kineskih dužnosnika Zapad više vjeruje. Dok to ne "izvažu" i ne "usuglase stajališta", Kina će, nedvojbeno, nastaviti s pružanjem potpore Putinovom osvajačkom pohodu. Po svemu sudeći, sve manje suptilno i diskretno.
*Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Index.hr portala
0 ( + ) * UN: Svako treće dijete mlađe od dvije godine u Gazi je akutno pothranjeno
UN: Svako treće dijete mlađe od dvije godine u Gazi je akutno pothranjeno
Hina
13:44, 16. ožujka 2024.
Ilustracija: EPA
SVAKO treće dijete mlađe od dvije godine u sjevernoj Gazi akutno je pothranjeno, a stanovništvu prijeti glad, objavila je glavna agencija UN-a koja djeluje u palestinskoj enklavi. "Pothranjenost djece brzo se širi i doseže neviđene razine u Gazi", objavila je UN-ova agencija za pomoć palestinskim izbjeglicama (UNRWA) na društvenim mrežama.
Nakon više od pet mjeseci izraelske zračne i kopnene kampanje u Gazi, izazvane Hamasovim napadom na Izrael 7. oktobara, veći dio enklave je u ruševinama, a većina od 2,3 milijuna stanovnika je raseljena i suočava se s velikom humanitarnom krizom. Bolnice u Gazi objavile su da djeca umiru od pothranjenosti i dehidracije.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Očekuje se proglašavanje gladi
Očekuje se da će međunarodni nadzornik za sigurnost hrane (IPC) uskoro izvijestiti o razmjerima krize gladi u Gazi nakon što je u prosincu upozorio da postoji opasnost od gladi prema projekciji do svibnja.
Da bi IPC proglasio glad, najmanje 20 posto stanovništva mora patiti od ekstremne nestašice hrane, svako treće dijete treba biti akutno pothranjeno, a dvije osobe na 10.000 ljudi umirati na dnevnoj bazi od gladi ili pothranjenosti i bolesti.
Zapadne zemlje pozvale su Izrael da učini više kako bi osigurao pomoć, a UN je upozorio da je suočen s "ogromnim preprekama" poput zatvaranja prijelaza, strogim provjerama, ograničenjima kretanja i nemirima unutar Gaze. Počela je dostava pomoći u Gazu zračnim i morskim putem, ali humanitarne agencije kažu da to nije zamjena za dopremu zaliha kopnom.
0 ( + ) Preuzeto sa portala INDEX.HR
Prethodnih dana:
26.04.2024
SAD u blizini Gaze gradi privremenu luku za slanje humanitarne pomoći
Masovni proboj Rusa, ukrajinska brigada se raspala. Prijeti kolaps cijele linije
Ukrajinski ministar ponudio ostavku, optužen je za korupciju
Detalji brutalnog ubojstva Hrvata u Irskoj. Prijatelj opisao napad, uhićena trojica
Održana komemoracija za humanitarne radnike ubijene u Gazi
Danci: Švicarska firma iz optužnice protiv Mamića prebacivala milijune Bellabeatu
25.04.2024
U Makedoniji su predsjednički izbori, vodi oporbena desničarska kandidatkinja
Putovnice vojno sposobnim muškarcima izdavat će se samo u Ukrajini
Fico gasi slovačku televiziju i pretvara je u novu
Biden prijeti zabranom TikToka. I dalje ga koristi
Biden je potajno poslao Ukrajini moćne projektile. Već su izveli žestok udar na Ruse
Ide li Plenković u Bruxelles? Sunčana Glavak: Neće on nigdje
24.04.2024
Penava: Upozoravam Plenkovića - ne prelazi tu crtu, imat ćemo druge scenarije
Uhićen najbliži Šojguov suradnik. Sumnja se da je primio mito
Otkrivene masovne grobnice kod bolnica u Gazi
Američki Senat odobrio glasanje o vojnoj pomoći Ukrajini, moguća odluka već noćas
Hezbolah dronovima napao sjever Izraela
Rusija upozorila Zapad. "Riskirate direktan vojni sukob s nama"
23.04.2024
Tajvan uzdrmala serija potresa. Najjači bio 6.3
Zelenski: Zahvalan sam Joeu Bidenu na njegovoj nepokolebljivoj podršci Ukrajini
Palestinski dužnosnik: U zadnja 3 dana ekshumirana su 283 tijela iz masovne grobnice
State Department: Rat u Pojasu Gaz je značajno narušio stanje ljudskih prava
Ukrajini bi trebali stići moćni ATACMS-i. Trump je upravo doživio prvi veliki poraz
Tužitelj: Trump se podmićivanjem pornoglumice uplitao u izbore 2016.
22.04.2024
Ukrajina: Pogodili smo ruski spasilački brod na Krimu
Zapovjednik izraelske vojske odobrio je nastavak ofenzive u Gazi
Prosvjedi u Španjolskoj protiv rata u Gazi. "Izrael ubija, Europa sponzorira"
Čuli ste za povremeni post? Iznenađujuće mijenja tijelo
Netanyahu: Zadat ćemo nove teške udarce Hamasu
Donji dom američkog Kongresa izglasao zabranu TikToka. "Gazi se sloboda govora"
21.04.2024
Zelenski: Hvala SAD-u na novoj pomoći. Rusija: To će uništiti Ukrajinu
Amerika izglasala pomoć Ukrajini. Ovo bi moglo promijeniti tijek rata
SAD spriječio ulazak Palestine u UN. Palestinski predsjednik: Guraju nas prema kaosu
Erdogan se sastao s vođom Hamasa i pozvao Palestince na jedinstvo protiv Izraela
Izrael srušio projektile izvan atmosfere. Je li to početak rata u svemiru?
Veliki ukrajinski napad dronovima na Rusiju. Pogođeno skladište goriva i trafostanice
20.04.2024
Čovjek se zapalio pred sudnicom u New Yorku gdje traje suđenje Trumpu
Izrael: U Pojas Gaze je došlo 276 kamiona s pomoći
Scholz: Rat u Ukrajini mogao bi potrajati još nekoliko godina
Azerbajdžan i Armenija dogovorili povratak sela. "Ovo je prekretnica"
"I Izrael i Iran pokušavaju spasiti obraz." Iranci na ulici viču: "Smrt cionistima"
Šef NATO-a: Nitko nema koristi od rata na Bliskom istoku
Iranski ministar: Izraelski dronovi nisu prouzročili štetu ili žrtve u Isfahanu
19.04.2024
Trump: Opstanak Ukrajine je važan za SAD
New York Times: Stranka krajnje desnice bi mogla odlučiti hrvatske izbore
Scholz traži od saveznika u NATO-u da Kijevu isporuče šest sustava Patriot
EU misli da Kina isporučuje Rusiji komponente za izradu oružja
SAD: Blokirat ćemo puno članstvo Palestine u UN-u, trebaju pregovarati s Izraelom
Zapovjednik kenijske vojske poginuo u padu vojnog helikoptera
Argentina traži partnerski status u NATO-u
18.04.2024
Netanyahu britanskom šefu diplomacije: Sami ćemo odlučiti kako ćemo odgovoriti Iranu
Njemački i britanski šefovi diplomacije pozvali Izrael na suzdržanost od eskalacije
U izraelskim napadima uništeno više od 4000 embrija u Gazi
Rusi nadograđuju svoje tenkove-kornjače. Sad imaju radijske ometače
U BiH pronađena djevojčica iz Njemačke, žrtva trgovine ljudima
Rusi raketirali Černihiv, poginulo najmanje 13 ljudi
Birači izvan Hrvatske: Putovala sam dva sata, ali htjela sam glasati, volim Hrvatsku
17.04.2024
Kanađanin se obogatio prevarivši više od milijun Amerikanaca
Ukrajinski gradonačelnik otišao u rat pa ubijen tijekom misije
Godina kada je cijela Europa gorjela
SAD britanskom sudu dao jamstva potrebna za izručenje Juliana Assangea
Koliko je jaka iranska vojska?
SAD: Ovo su informacije koje imamo o osveti Izraela. Neke mogućnosti su zastrašujuće
Katastrofalne poplave u Dubaiju. U jednom danu palo kiše koliko inače u godinu dana
16.04.2024
Ovaj čovjek ispraznio je gradove, uveo potpuno ludilo i pobio milijune
Deseci porotnika odbili biti na suđenju Trumpu. Jedan rekao: Jednostavno nisam mogao
Izraelski doseljenici ubili 2 Palestinca na Zapadnoj obali, naoružani upali u selo
Izraelski vojnici ušli u Libanon pa upali u Hezbollahovu zamku i stradali
Čeka se odgovor Izraela. Ako uzvrati istom mjerom, Iran neće imati šanse
Rusi brutalno raketiraju milijunski grad. To je najava kopnene ofenzive?
15.04.2024
Zelenski: Izraelu su pomogli saveznici, a mi mjesecima čekamo pomoć
Palestinci oduševljeni zbog napada na Izrael. "Klali su nas više od šest mjeseci"
Izrael: Oborili smo neprijateljski dron lansiran iz Jemena
Izraelska vojska: Odobreni su operativni planovi i za ofenzivu i za defenzivu
Iran: Mogli bismo gađati Amerikance ako budu branili Izraelce
Policajka ubila napadača iz Sydneyja. Njegovi roditelji: Samo je radila svoj posao
Izrael: Curica koja je ozlijeđena u iranskom napadu je kritično
14.04.2024
Širi se lažna slika eksplozije u Teheranu
Iran: Lansirali smo i projektile i dronove na Izrael
Izrael: Spremni smo za mogući iranski napad
Žena u SAD-u ubila dečka i svoju bebu. Upozoravala na apokalipsu zbog pomrčine
Iran zaprijetio Izraelu. Biden se ranije vraća u Washington
Scholz otputovao u Kinu. Nalazi se sa Xijem
Banda iz Bugarske u Britaniji ukrala 54 milijuna funti pomoći. Ovo je njihova taktika
13.04.2024
Biden očekuje iranski napad na Izrael, poručio im: Nemojte
UN: Potonuo brod s migrantima kod talijanske obale, nestalo 45 migranata
Iran i Izrael desetljećima su neprijatelji. Prijeti li zaista eskalacija sukoba?
SAD: Iranski napad na Izrael je stvarna prijetnja, branit ćemo ga
Cijene nafte blizu 92 dolara zbog straha od eskalacije na Bliskom istoku
Skočio s kruzera u more prije tjedan dana. Otac: Dobar je ronilac, vjerujem da je živ
Agencija: Švedska neće ispuniti klimatske ciljeve bez promjena politike
12.04.2024
Macron: Moramo se trajno pripremiti za geopolitičku i geostratešku promjenu
Iran: Naš odgovor Izraelu bit će kontroliran i neće izazvati eskalaciju
Turska priprema novi mirovni plan za Ukrajinu
Američki general: Rusi su nadoknadili gubitke puno brže od očekivanog
Nizozemska daje još 400 milijuna eura Ukrajini
Japanski premijer: Ukrajina riskira kolaps bez američke podrške
Navalni je prije smrti uspio dovršiti autobiografiju, objavit će se
11.04.2024
Pucnjava u Americi ispred džamije. Ozlijeđeno više osoba
Jedna osoba ubijena u napadu nožem u Francuskoj. Napadača ubila policija
Britanija najavila redovite vojne vježbe s Amerikom i Japanom
Velike mjere sigurnosti na utakmicama u Madridu i Parizu zbog ISIL-ovih prijetnji
Britanski TV doktor pacijentici radio botoks u zamjenu za seks
Sastali se Biden i japanski premijer, najavili "nikad viđenu" obrambenu suradnju
10.04.2024
Američka savezna država zabranila gotovo sve pobačaje
15-godišnjak izveo pokolj u školi u SAD-u. Zbog toga u zatvor idu i njegovi roditelji
UN: U Ukrajini je naglo porastao broj poginulih i ozlijeđenih civila
Ukrajinska obrana je pred kolapsom. Ovo su najgori scenariji za kraj rata
Trump i brita
|