POTPREDSJEDNICA hrvatske Vlade Jadranka Kosor je u večerašnjoj HRT-ovoj emisiji "Otvoreno" ustvrdila kako "uopće nije apsurdno" da su podaci iz Registra branitelja tajna uz istovremeno javno objavljivanje imena djece branitelja koja su dobila državne stipendiju. Kosor tvrdi da su imena bila objavljena već dvije godine, ali da se tek danas poteže to pitanje, te kako su sve nedoumice po tom pitanju razriješene nakon mišljenja Agencije za zaštitu osobnih podataka.

Kosor je ponovila stav kako se objavljivanju protivi zbog toga što bi se time prekršili propisi o osobnoj tajni, kao i vojne tajne koje se tiču ratnih putova pojedinih branitelja.

Brigadir Ante Kotromanović, saborski zastupnik SDP-a, pak, tvrdi da se Registar može objaviti, odnosno najosnovniji podaci za branitelje - ime, prezime i ratni put, koji bi "za svakog branitelja trebao biti sveto pismo". Kotromanović tvrdi da u ratu nije moglo sudjelovati više od 380.000 ljudi, a kao dokaz u tome navodi vlastita iskustva kada je imao ozbiljnih problema s popunom ljudstva, odnosno time da su u "Oluji" ginuli vojnici prvi put ranjeni još 1991. godine.

Predsjednik HVIDRA-e Josip Đakić je, pak, objasnio da je protiv objavljivanja Registra, jer bi se time "pola milijuna branitelja podvrgnulo dodatnoj stigmatizaciji".

Predsjednik zagrebačke HVIDRA-e Ivan Panđa je za objavu Registra jer mu je neshvatljivo kako je 1998. godine u službenim podacima bilo nešto malo više od 380.000 branitelja, a danas ih ima preko pola milijuna.

Iz zadarskog studija je, pak, u emisiji sudjelovao bivši HNS-ov saborski zastupnik Željko Kurtov-Buš i objasnio svoju ustavnu tužbu kojom nastoji izmijeniti propise prema kojima je Domovinski rat trajao od 1990. do 1996. godine, a povijesni udžbenici i Ustav govore da je trajao od 1991. do 1995. Kurtov-Buš tvrdi da je razlog te naizgled apsurdne odredbe u nastojanju da se poveća broj branitelja, odnosno korisnika braniteljskih povlastica.

R.R.

---