U Njemačkoj krizni sastanak zbog priljeva izbjeglica, pojačanih aktivnosti neonacista
U Njemačkoj krizni sastanak zbog priljeva izbjeglica, pojačanih aktivnosti neonacista
Foto: Hina
NJEMAČKA vlada održat će krizni sastanak o priljevu izbjeglica, u vrijeme pojačanih napada na strance i pritužbi lokalnih vlasti da Berlin nedovoljno novca daje za njihov smještaj, izjavio je u petak glasnogovornik kancelarke Angele Merkel.
Najava Steffena Seiberta da će se sastanak visokih dužnosnika održati 8. svibnja dolazi u vrijeme kada ankete pokazuju da 58 posto ispitanika smatra kako postoji neprijateljsko raspoloženje prema strancima u Njemačkoj.
Broj tražitelja azila u Njemačkoj više se nego udvostručio u prvom kvartalu i iznosi 88.394, a vlasti procjenjuju da bi se u cijeloj 2015. mogao učetverostučiti u odnosu na 100.000 izbjeglica koliko ih je stiglo 2013. Velik broj njih izbjegao je pred ratovima u Iraku i Siriji.
Savezna vlada generalno je prihvatila izbjeglice, djelomično da bi se iskupila zbog prošlosti i stoga što su neki poratni čelnici preživjeli naciste zahvaljujući azilu u drugim zemljama.
Ali, obećanje da će saveznim državama u 2015. i 2016. pomoći s milijardom eura dano je prije nego što su se brojke ponovno udvostručile.
Napetosti u dijelovima zemlje
Priljev izbjeglica izazvao je napetosti u dijelovima zemlje u kojima je malo ili uopće nema izbjeglica.
Neonacisti su 4. travnja zapalili prazno sklonište za izbjeglice u gradu Troeglitzu blizu Leipziga, nedugo nakon što je gradonačelnik, inače zagovornik skloništa, dao ostavku zbog prijetnji smrću.
Policija je u četvrtak izvijestila i o pojavi svastika na izbjegličnom centru u Solingenu, poznatom po podmetnutom požaru u kojem je 1993. poginulo pet turskih žena i djevojčica.
Šesnaest njemačkih saveznih država obvezno je primiti određeni broj izbjeglica razmjerno broju stanovnika. Njihov povećani priljev doveo je do toga da su neki gradovi i mjesta diljem zemlje morali odmorišta ili škole pretvoriti u izbjegličke centre.
Nacionalnu raspravu o imigraciji raspirili su tjedni marševi protuislamskog pokreta PEGIDA u Dresdenu.
Vlada i industrijski kompleks tvrde da su imigranti nužni radi zaustavljanja negativnih demografskih kretanja zbog kojih bi se, upozoravaju stručnjaci, broj radno sposobnih Nijemaca u idućih 15 godina mogao smanjiti za više od šest milijuna.
Još ima nade: Grčka može dobiti 7,2 milijarde, ali prvo mora dogovoriti reforme
Još ima nade: Grčka može dobiti 7,2 milijarde, ali prvo mora dogovoriti reforme
Foto: Hina
UNATOČ sve lošijoj likvidnosti Grčka teško može računati da će dobiti novac od ministara financija eurozone na sastanku 24. travnja jer oteže s reformama, rekao je u petak potpredsjednik Europske komisije Valdis Dombrovskis.
Grčka se ubrzano kreće prema nedostatku novca i u narednih nekoliko tjedana mogla bi biti pred izborom ili da isplati plaće i mirovine ili zajmove Međunarodnog monetarnog fonda.
Atena može dobiti još zajmova od MMF-a i vlada eurozone ali prvo mora provesti reforme, usuglašene s kreditorima, kako bi učinila svoje financije održivim i svoje gospodarstvo konkurentnijim.
Ljevičarska vlada Aleksisa Ciprasa ne želi provesti mnoge od tih mjera poput reforme mirovina jer je izbore krajem siječnja dobila na obećanju da će prekinuti štednju. Razgovori o reformama su u zastoju.
"Nažalost za sada napredak u tehničkim razgovorima je ograničen", rekao je Dombrovskis, bivši latvijski premijer, Reutersu u intervjuu na rubu proljetnog zasjedanja MMF-a i Svjetske banke u Washingtonu.
"Stvarno je vrijeme da se pregovori ubrzaju. To prije svega traži od grčke vlade da se obveže da će ostati pri uvjetima programa i provesti nužne strukturalne reforme", rekao je on.
Dodao je da u nedostatku sveobuhvatnog popisa grčkih reforma ministarski sastanak eurozone 24. travnja u Rigi će vjerojatno samo ocijeniti stanje i dati neke upute pregovaračima, ali neće moći odlučivati o bilo kakvim isplatama.
"Grčka mora pokazati dovoljan napredak u pogledu svojih strukturalnih reforma kako bi dobila sredstva. To se ne može zaobići. Posljednji je trenutak da počne intenzivnije raditi", rekao je Dombrovskis.
"Nije vjerojatno da ćemo moći zaključiti 24. travnja kako postoji dovoljan napredak. Morate zaključiti pregled kako biste isplatili", rekao je govoreći o provedbi reforma dogovorenih prema postojećem programu pomoći od 240 milijarda eura.
Cipras ne želi provesti gospodarske mjere koje je dogovorila prethodna vlada uvjeravajući kako politike u proteklih pet godina primijenjene na zahtjev grčkih kreditora nisu dovele do željenih učinaka.
Dombrovskis je rekao kako su ministri eurozone spremni prihvatiti reforme koje bi nova grčka vlada mogla predložiti sve dok one imaju učinak stabiliziranja javnih financija.
Grčka još uvijek može dobiti 7,2 milijarda eura ove godine iz postojećeg sporazuma pomoći, što bi joj uvelike olakšalo nedostatak novca.
NOAA: Godina započela rekordnim vrućinama, ožujak najtopliji mjesec u povijesti mjerenja
NOAA: Godina započela rekordnim vrućinama, ožujak najtopliji mjesec u povijesti mjerenja
Ilustracija: Christopher Michel/flickr; Foto: NOAA
PREMA danas objavljenim podacima američke Nacionalne uprave za ocean i atmosferu (NOAA), ožujak je bio najtopliji mjesec u povijesti mjerenja, odnosno od 1880. godine.
Iako postoje manje oscilacije u procjenama, ožujak je najtopliji mjesec u povijesti i prema podacima Japanske meteorološke agencije, javlja Bloomberg.
Prva tri mjeseca 2015., predstavljaju i najtopliji početak neke godine otkad mjerimo temperature, navode isti izvori.
NOAA predviđa da će, nakon vrućeg starta, ova godina nastaviti s obaranjem rekorda zahvaljujući neobično toplim strujama u Pacifiku, poznatijima kao El Niño.
Sutra u podne sastanak grčke vlade i međunarodnih vjerovnika
Sutra u podne sastanak grčke vlade i međunarodnih vjerovnika
Foto: Hina
SASTANAK grčke vlade i njezinih međunarodnih vjerovnika održat će se u subotu u Ateni, potvrdila je u petak Europska komisija.
"Sastanak bruxelleske skupine održat će se sutra popodne. Bit će to prigoda da se razmotri stanje u pregovorima s Grčkom koji se vode proteklih dana", izjavila je glasnogovornica Komisije Mina Andreeva.
"Bruxelleska skupina" u europskom žargonu označava predstavnike grčke vlade, Europske komisije, Europskog stabilizacijskog mehanizma, Europske središnje banke i Međunarodnog monetarnog fonda.
Sastanak u Ateni održava se prije važnog sastanka euroskupine, ministara financija zemalja članica eurozone, koji će se 24. travnja održati u Rigi.
Bonitetna agencija S&P objavila je da Grčkoj sredinom svibnja prijeti bankrot ako ne postigne dogovor sa svojim partnerima iz euroskupine na sastanku 24. travnja.
Međutim, dotad se teško može očekivati dogovor pa se već počeo spominjati novi krajnji rok, 11. svibnja, kada se održava sljedeći sastanak euroskupine.
Europska komisija je u četvrtak istaknula da nije zadovoljna dosad postignutim napretkom u pregovorima s grčkom vladom.
Grčka za nastavak financijske pomoći mora eurozoni podastrijeti vjerodostojan plan reformi, a što je u suprotnosti s onim što je krajnje lijeva stranka Siriza obećavala građanima u predizbornoj kampanji na temelju čega je uvjerljivo pobijedila.
Apokaliptični prizori iz Bjelorusije: Snažno nevrijeme zamračilo cijeli grad
Apokaliptični prizori iz Bjelorusije: Snažno nevrijeme zamračilo cijeli grad
Screenshot: YouTube
SNAŽNO nevrijeme zahvatilo je nekoliko regija Bjelorusije uključujući i glavni grad Minsk. Nevrijeme koje u ponedjeljak zahvatilo i grad Soligorsk rezultiralo je fenomenom koji je uplašio stanovnike tog grada.
Crni oblaci u potpunosti su zamračili grad i stvorili apokaliptični prizor dok su snažni vjetrovi srušili drveća i oštetili zgrade. Zbog jake je kiše došlo do prekida električne energije, a stanovnici su kroz neke kvartove morali hodati sa svjetiljkama, javlja RT.
Država je objavila kako je oko 46 zajednica u regiji Minsk pretrpjelo razne vrste oštećenja. Iako je glavni grad bio pogođen snažnim vjetrom i kišom nisu prijavljene izvanredne situacije.
The Economist: Za Hrvate i Srbe rat u Ukrajini je ponavljanje njihovog rata iz 90-tih
The Economist: Za Hrvate i Srbe rat u Ukrajini je ponavljanje njihovog rata iz 90-tih
Ilustracija: Youtube
"OD AZOVSKOG mora do Aleppa, borci sa zapadnog Balkana su u ratu. Njihove vlade zabrinute su u tolikoj mjeri da su doneseni zakoni koji su borbu u drugim zemljama proglasili ilegalnom", stoji na početku teksta u Economistu posvećenom borcima s Balkana.
Srbi su se pridružili proruskim pobunjenicima u Ukrajini, a Hrvati se bore na ukrajinskoj strani, navodi ugledni list.
"Muslimani iz Albanije, Bošnjaci i muslimani sa Sandžaka otišli su se boriti u Irak i Siriju. Svoje poruke šalju preko interneta te se međusobno pozdravljaju", piše Economist i dodaje: "Za Hrvate i Srbe, ovaj je rat ponavljanje vlastitog sukoba iz 1990. godine isto koliko i avantura ili križarski rat".
Hrvati se priključili bataljunu Azov
Srpsko ministarstvo unutarnjih poslova objavilo je kako je Radomir Počuča osoba najvećeg profila koja se bori u Ukrajini. Prošlog je mjeseca zarobljen od strane drugih srpskih boraca. Na Facebooku su ga posramili slikama na kojima je vezan nosio majicu ukrašenu srpskom zastavom i sloganom "Srpska čast".
Mnogi su Srbi povezani s malim ultranacionalističkim skupinama. Oni preziru svoju vladu, mrze Europsku uniju i protive se ulasku u NATO. Vjeruju kako vode kršćansku borbu.
"U tome su isti kao Hrvati koji su se pridružili ukrajinskom bataljunu Azov, ozloglašenoj jedinici poznatoj po nacističkim simbolima koji su privukli volontere iz cijele Europe", navode u Economistu.
Poljski istraživač Kacper Rekawek procjenjuje kako se na svakoj strani bori oko 300 stranih državljana. Navodi kako je najviše Srba, njih stotinjak. Na Ukrajinskoj strani ima otprilike 25 boraca.
U borbama ubijena 34 Kosovara
Brojke u Iraku i Siriji ipak su više. Kosovar Shpend Kursani navodi kako se na tim područjima nalazi 232 njegovih sugrađana, 330 državljana BiH, 90 Albanaca, 70 Srba i 12 Makedonaca.
Albanski kontingent u Islamskoj državi predvodi Lavdrim Muhaxheri koji je opsjednut svojom popularnošću na društvenim mrežama, a napravio je video na kojem odrubljuje glavu iračkom zarobljeniku.
Kursani je u svojem istraživanju otkrio kako većina Kosovara koja ratuje u Siriji dolazi iz ruralnih područja te da su slabo obrazovani. Dvije trećine njih kazneno je evidentirano. U borbama su stradala 34 Kosovara.
Njemačka: Zaboravljene gaze u tijelu pacijenata tokom operacije godišnje odnesu živote do 700 bolesnika
Njemačka: Zaboravljene gaze u tijelu pacijenata tokom operacije godišnje odnesu živote do 700 bolesnika
Foto: Shutterstock
NJEMAČKA udruga za zaštitu prava pacijenata procjenjuje da zaboravljene gaze i drugi predmeti u tijelu pacijenata tokom operativnih zahvata godišnje odnesu živote 700 bolesnika.
Udruženje za sigurnost pacijenata (APS) kaže da znanstveno istraživanje sugerira da ima čak do 3.000 slučajeva u kojima su strana tijela ostavljena tokom operativnih zahvata u tijelima pacijenata. U slučajevima koji ne završe smrtnim ishodom ti se predmeti uklanjanju novim operativnim zahvatom.
Udruženje APS obuhvaća liječnike, zdravstvene ustanove, bolnice i osiguravajuće kuće i bori se za strože propise koji će spriječiti nenamjerne štete pacijentima uključujući bolničke infekcije.
Udruženje ističe da je dobrobit pacijenata često na drugom mjestu u odnosu na kontrolu troškova operativnih zahvata i njemačke vlasti, po njima, rade premalo na utvrđivanju točnih razmjera problema.
