Preminuo SF književnik Arthur C. Clarke
NA ŠRI LANKI je u 90. godini života zbog problema s dišnim putevima preminuo književnik Arthur C. Clarke.
Clarke će prije svega ostati zapamćen kao autor nezaboravne "2001: Odiseje u svemiru" prema kojoj je Stanley Kubrick snimio istoimeni kultni film. Clarke je bio i posljednji preživjeli od "velike trojke" SF pisaca; osim njega najvećim se velikanima znanstvene fantastike smatraju Robert A. Heinlen i Isaac Asimov.
Clarke, za kojeg su jednom ustvrdili da je "prvi stanovnik elektronske kolibe", je rođen u Mineheadu u Velikoj Britaniji. U Drugom svjetskom ratu bio je član kraljevskog zrakoplovstva, a početkom 40-ih godina počeo se baviti pisanjem.
Nakon propalog braka sa svojom prvom ženom 1956. preselio se na Šri Lanku, tadašnji Cejlon, gdje je proveo većinu svog života.
"Mislim da je bio tako popularan zbog svog entuzijazma. Uvijek je razmišljao o stvarima koje bi mogle doći u budućnosti, kako bi se život mogao poboljšati. Takva vrsta vizije nam je i danas potrebna", kazao je za BBC George Whitesides, izvršni direktor Nacionalnog svemirskog društva, kojeg je Clarke bio član.
P.V.
U Prištini 13 ozlijeđenih nakon oružanog sukoba
KOSOVSKA policijska služba (KPS) je večeras priopćila da je oko 18 sati u prištinskoj Ulici Billa Clintona, u blizini kladionice Toto sport u naselju Dardanija, 13 osoba ozlijeđeno u oružanom sukobu.
Kosovska policija navodi da su žrtve su uglavnom bili slučajni prolaznici u tom dijelu glavnog grada Kosova.
Policija sumnja da je do sukoba došlo zbog nerasčišćenih računa između dvije grupe i da su tom prilikom upotrijebljeni pištolji i automatske puške.
KPS je radi ispitivanja privela četiri osobe, a među ranjenicima je i jedna osoba koja se trenutno liječi u prištinskoj bolnici, a za koju se sumnja da je sudjelovala u obračunu. Za drugu osumnjičenu osobu se navodi da je u bijegu.
R.R.
Obama: SAD ne smije ignorirati probleme rasizma
U SVOM današnjem govoru demokratski kandidat za predsjednika SAD-a, Barack Obama prvi je put progovorio o problemu rasizma na što su ga potaknuli osvrti na izjave njegova dugogodišnjeg pastora Jeremiaha Wrighta.
Wright je naime u jednoj svojoj propovijedi kazao kako je SAD odgovoran za teroristički napad 11. rujna, a poslije je ustvrdio da bi crnci trebali proklinjati Ameriku zbog lošeg odnošenja prema njima.
"Ljutnja postoji i ona je stvarna i jako moćna. Osuđujući ljutnju zbog rasizma bez razumijevanja odakle potječe samo proširuje jaz nesporazuma koji postoji među rasama", kazao je potencijalni predsjednik SAD-a. Obama se ogradio od istupanja u javnosti velečasnog Wrighta, no još, kaže, stoji iza čovjeka koji ga je vjenčao, krstio njegove dvije kćeri i bio inspiracija za naslov knjige "The Audacity of Hope".
"Ne mogu se odreći pastora kao što ne mogu ni crnaca"
"Ne mogu se odreći njega kao što se ne mogu odreći ni crnačke zajednice, kao što ne mogu niti moje bake bjelkinje, žene koja me je odgojila i bezbroj puta se žrtvovala za mene. No i ona je jednom priznala kako se prestrašila crnca na ulici i više puta je izrekla rasne ili etničke sterotipe", kazao je Obama.
Otac Baracka Obame je napustio obitelj kad je Baracku bilo dvije godine i odgojili ga je majka bjelkinja i njezini roditelji na Havajima. Njegovo današnje istupanje u javnosti pozdravila je i protukandidatkinja na izborima, Hillary Clinton koja smatra da su se problemi oko rasizma pokazali kompliciranima i u kampanji, no napominje kako bi "Amerika trebala biti sretna što u izbor za novog predsjednika SAD-a ulazi jedna žena i crnac", javlja AP.
Obama je u govoru istaknuo da je činjenica kako su se ljudi iznenadili zbog ljutitih izjava velečasnog Wrightea samo podsjetila na to da se sat kada su ljudi u Americi najviše odvojeni svaku nedjelju ujutro. Kazao je kako je svjestan ljutnje i kod bijelaca u SAD-u kojima se ne sviđaju povlastice koje imaju crnci.
"No, ako ne riješimo taj problem sada nikad nećemo moći riješiti niti druga pitanja poput zdravstvene skrbi, obrazovanja i zaposlenja u SAD-u", zaključio je.
J.M.
Foto: AFP
"Mrtva utrka" za Bushevog nasljednika
DA SE danas održavaju izbori za predsjednika Amerike, jedan od kandidata Demokrata, Barack Obama ili Hillary Clinton, osvojio bi isti postotak birača kao i John McCain koji je već osvojio nominaciju za kandidata sa strane Republikanaca, pokazalo je istraživanje CNN/Opinion Research Corp.
Doduše, anketa pokazuje da bi Clinton za razliku od Obame pobijedila McCaina, ali oba su rezultata unutar uobičajene granice moguće pogreške od 3 posto, što znači da su praktički izjednačeni. Hillary bi u dvoboju s McCainom osvojila 49 posto glasova, a on 47 posto. Barack Obama bi po ovoj anketi izbore izgubio za dlaku, jer dobiva 46 posto glasova a McCain 47 posto.
Keating Holland, direktor CNN-ovog odjela za ispitivanje javnog mnijenja, rekao je da Clinton u ima prednost kod starijih birača, žena i onih koji se opisuju kao demokrati protiv McCaina. Obama je bolji kod mlađih birača i onih koji se deklariraju kao neovisni i Republikanci.
Kao što je to uobičajeno, središnje pitanje predizborne kampanje za Amerikance je gospodarstvo, a tu sva tri kandidata dobivaju jednake ocjene, što produbljuje dojam mrtve utrke.
D.M.
Foto: AFP
Kanada priznala nezavisnost Kosova
KANADA je danas priznala nezavisnost Kosova, postavši tako posljednja članica G7 koja smatra kako to područje predstavlja samostalnu državu.
Glasnogovornik kanadskog Ministarstva vanjskih poslova Maxime Bernier je odluku objasnio činjenicom da su to prije svih učinile druge članice G7 - SAD, Britanija, Francuska, Njemačka, Italija, a danas i Japan - te da se njegova zemlja "mora pridružiti međunarodnoj zajednici".
Kanadski potez se očekivao nakon intenzivnog lobiranja američke diplomacije, kojoj je stalo da što je moguće više izolira Rusiju po pitanju Kosova na sljedećem samitu G8.
Te dvije države se nisu odmah priključile svojim saveznicima zbog specifičnih političkih okolnosti. Japan je brinula reakcija kineskih susjeda koja bi priznanje Kosova shvatila kao prešutnu podršku tajvanskom i tibetanskom separatizmu, kao i činjenica da bi tim potezom Japan oslabio svoju pregovaračku poziciju vis-a-vis Kurilskih Otoka, koje Rusija više od šest desetljeća drži pod okupacijom, a Japan smatra dijelom svog teritorija.
Kanada je, pak, bila zabrinuta da bi priznanjem Kosova ohrabrila separatiste u Kvebeku, koji godine 1995. na referendumu umalo nisu izglasali nezavisnost, a s njime i raspad Kanade.
Bernier je danas sugerirao kako Kanada prihvaća američki stav da je Kosovo specifičan slučaj koji ne predstavlja međunarodnopravni presedan, te naglasio kako današnja odluka neće imati nikakve učinke na Kvebek.
Alain Gagnon, profesor političkih znanosti na Kvebečkom sveučilištu misli suprotno i uvjeren je kako će proglašenje i priznanje nezavisnosti Kosova predstavljati značajno ohrabrenje kvebečkim separatistima koji dominiraju političkom scenom te frankofonske provincije.
Srbija je, pak, slično kao i u slučaju Japana, reagirala protestnom notom i povlačenjem veleposlanika.
D.A.
