POTRES magnitude 6,3 pogodio je u srijedu pokrajinu Concepcion na jugu Čilea gdje je prije pet godina razoran potres praćen cunamijem odnio više od 500 života.
Kako navodi Državni seizmološki zavod (CNS), potres se dogodio u 15.27 sati (19.27 sati po srednjoeuropskome vremenu), a epicentar mu je bio blizu grada Concepciona, 500 km južno od Santiaga.
Državni ured za izvanredna stanja (ONEMI) javlja da nakon potresa nije bilo dojava o žrtvama i o šteti. Neke četvrti u višim predjelima grada su evakuirane zbog potresa.
Čile je na takozvanom Pacifičkom pojasu gdje je seizmička aktivnost posebno snažna. U februaru 2010. potres magnitude 8,8 s cunamijem uništio je čitava sela u priobalju na jugu Čilea pri čemu su poginule 523 osobe, 24 su nestale i pričinjena je šteta od 30 milijarda dolara.
Svijet zgrožen terorističkim napadom u Tunisu, a narod ustao: "Krvlju i dušom branit ću zastavu"
Svijet zgrožen terorističkim napadom u Tunisu, a narod ustao: "Krvlju i dušom branit ću zastavu"
Foto: Hina
SMRTONOSNI napad na muzej u Tunisu u kojem su, po posljednjim podacima, ubijene 22 osobe, među kojima 20 stranih državljana, izazvao je zgražanje i osude diljem svijeta, a u prijestolnici Tunisa stotine ljudi počele su se danas navečer okupljati prosvjedujući protiv terorizma.
Glavni tajnik UN Ban Ki-moon "najsnažnije osuđuje taj napad" na muzej Bardo i upućuje "najiskreniju sućut obiteljima tog žaljenja vrijednog čina", rekao je zamjenik glasnogovornika UN Farhan Haq.
Glavni tajnik "također izražava solidarnost s tuniškim narodom i vladom", dodao je.
Visoka predstavnica EU za vanjsku politiku i sigurnost Federica Mogherini optužila je za napad Islamsku državu (IS).
"Današnjim napadom na Tunis, teroristička skupina Daeš još je jednom za cilj odabrala zemlje i narode Sredozemlja", poručila je u pisanoj izjavi, koristeći se arapskim nazivom za IS.
"To osnažuje našu odlučnost za još tješnjom suradnjom s našim partnerima u suprostavljanju terorističkoj prijetnji. EU je odlučan iskoristiti sva sredstva koja ima na rapolaganju kako bi Tunisu pružila punu potporu u borbi protiv terorizma i reformi sigurnosnog sektora", stoji u izjavi.
"Sjedinjene Američke Države najsnažnije osuđuju današnji ubilački teroristički napad u nacionalnom muzeju Bardo u Tunisu", poručio je u pisanoj izjavi američki državni tajnik John Kerry. "SAD u ovim teškim trenucima stoje uz tuniški narod i daju punu potporu naporima koje tuniška vlada ulaže u izgradnju sigurnog, naprednog i demokratskog Tunisa", dodaje se u izjavi, u kojoj se obiteljima žrtava izražava "iskrena sućut".
Francuski predsjednik Francois Hollande u ime svoje zemlje izrazio je "solidarnost i punu potporu" Tunisu.
"Smjesta sam nazvao tuniškog predsjednika kako bih mu prenio izraze naše solidarnosti i potpore u ovim teškim trenucima", rekao je Hollande tokom govora u muzeju Louvre. "Kad god se dogodi neki teroristički čin, to se tiče svih nas", dodao je.
Francuska pokrenula istragu
U Francuskoj je pokrenuta istraga oko napada u kojem su među ranjenima i francuski državljani. To je uobičajeni postupak u Francuskoj kad među žrtvama napada ili nesreće u inozemstvu ima i Francuza.
U Parizu je tuniški šef diplomacije Tajeb Bakuš pozvao međunarodnu zajednicu u akciju kako bi se u toj zemlji konačno sastavila jedinstvena vlada i optužio je za napad nepostojanje države u Libiji.
"Rasadnik terorizma su nestabilnost i nepostojanje države u Libiji. Sve dok stanje ostane takvo, svi smo ugroženi", rekao je Bakuš.
Stotine Tunišana ustalo protiv terorizma: "Tunis je slobodan!"
Stotine Tunišana počele su se u srijedu navečer okupljati u aveniji Habib Bourguiba, glavnoj ulici u središtu prijestolnice noseći nacionalne zastave i izvikujući slogane protiv terorizma.
"Tunis je slobodan, teroristi napolje", "Počistiti teroriste naša je dužnost", ili "krvlju i dušom branit ću zastavu", izvikivali su i pjevali nacionalnu himnu.
U trenutku napada na muzej Bardo u središtu glavnoga grada Tunisa u susjednoj zgradi parlamenta zastupnici su raspravljali o protuterorističkome zakonu. Nakon napada parlament je evakuiran.
Dvojica napadača, koje je poslije ubila policija, zapucali su na turiste kad su izlazili iz autobusa ispred muzeja, a na televizijskim snimkama napada vidjelo se kako se više desetaka ljudi pokušava skloniti od pucnjave, a pokrivaju ih snage sigurnosti.
Napad na tako popularnu metu težak je udarac za malu sjevernoafričku državu koja se oslanja na europske turiste i dosad je uspijevala izbjeći nasilje, otkako je 2011. u narodnome ustanku svrgnut dotadašnji predsjednik Zine El-Abidine Ben Ali. Ovo je najgori napad od al Kaidina samoubilačkog napada 2002. na sinagogu na turističkome otoku Djerbi kad je poginula 21 osoba.
Milijarder Durst premješten na psihijatrijski odjel zatvora
Milijarder Durst premješten na psihijatrijski odjel zatvora
Foto: FAH
EKSCENTRIČNI američki milijarder Robert Durst, optužen za ubojstvo, premješten je na psihijatrijski odjel zatvora u očekivanju skorog saslušanja na sudu, a neki mediji pišu da pokazuje sklonost samoubojstvu.
"Durst je premješten iz medicinskih razloga" u utorak tokom večeri, rekao je za AFP Phil Stelly, glasnogovornik šerifova ureda u New Orleansu.
Durst je slučajno priznao tri ubojstva koja su godinama bila nerazriješena. Dok je još nosio mikrofon nakon jednog intervjua snimljen je kako u zahodu sam sebi mrmlja u bradu "Što sam učinio? Ubio sam ih sve".
Ubojstvo supruge, prijateljice i susjeda
Durst je 1982. godine bio osumnjičen za nestanak supruge, no policiji je tokom ispitivanja tvrdio da ju je zadnji put vidio kad ju je ispratio na vlak. Tužitelji su ga zatim povezali s ubojstvom Susan Berman koja je navodno znala neke po njega opasne pojedinosti vezane uz nestanak njegove supruge. Za to ubojstvo protiv njega nije bilo dovoljno dokaza.
Treće ubojstvo s kojim ga se povezivalo, a za koje je oslobođen, ubojstvo je susjeda Morrisa Blacka za kojeg je rekao da ga je 2003. ubio u samoobrani.
Njemački ministar financija: Imam dojam da je za Grčku vrijeme odbrojano
Njemački ministar financija: Imam dojam da je za Grčku vrijeme odbrojano
Foto: Hina
GRČKOJ vrijeme curi, ocijenio je danas njemački ministar financija Wolfgang Schauble, dodavši da je sve teže naći rješenja za grčke probleme.
"Imamo utisak da je za Grčku vrijeme odbrojano", rekao je ministar na konferenciji predstavljanja njegovog programa za 2016. u Berlinu.
"Bit će sve teže pronaći rješenja, to je veliki problem", dodao je uoči europskog summita u Bruxellesu.
Odnosi Berlina i Atene su prošlog tjedna dosegli novu najnižu razinu kada se grčka vlada žalila na navodno uvredljive izjave njemačkog ministra. Ali Schaeuble je odbacio preuzeti odgovornost za to pogoršanje.
"Nisam upoznat s nepristojnim izjavama koje sam navodno izrekao o bilo kojem grčkom političaru", rekao je, dok je ministar gospodarstva Sigmar Gabriel pozvao na racionaliziranje rasprave.
"Ne radi se o sporu Grčke i Njemačke već o očuvanju stabilnosti eurozone", zaključio je.
U Frankfurtu prosvjed protiv štednje i ECB-a: Stotine ozlijeđenih i uhapšenih, gorjeli automobili
U Frankfurtu prosvjed protiv štednje i ECB-a: Stotine ozlijeđenih i uhapšenih, gorjeli automobili
NA ULICAMA Frankfurta policija se sukobila s prosvjednicima protiv mjera štednje. Liječničku pomoć zatražilo je stotinjak protestanata, većinom zbog nadraženosti dišnih puteva, s obzirom da je policija koristila suzavac. Barem 94 policajca ozlijeđena su nakon što su prosvjednici policiju zasuli kamenjem. Zapaljeno je desetak policijskih automobila. Više stotina ljudi je privedeno. Prosvjednici su izašli na ulice zbog otvaranja nove zgrade Europske središnje banke.
Tijek prosvjeda:
15:08 Deutsche Welle objavio je da je uhapšeno najmanje 350 osoba. Na ulice je izašlo između sedam i deset hiljada protestanata.
14:40 Nedaleko od nove zgrade ECB-a došlo je do velikog sukoba policije i protestanata. Prosvjednici su palili automobile i policijske barikade. Policajce su gađali kamenjem, a na njih su bacali i boce s nepoznatom tekućinom. Ozlijeđeno je oko 90 policajaca, a kod ECB-a zapaljeno je još sedam policijskih vozila.
13:20 Policija u obračunu s prosvjednicima koristi suzavac i vodene topove. Prosvjednici odgovaraju bacanjem kamenja na policajce.
13:05 Iako su europski mediji preplavljeni fotografija nasilnih obračuna na ulicama Frankfurta, iz policije tvrde da većina protestanata ne sudjeluje u sukobima. Kažu da se radi samo o manjim incidentima, ali na ulicama je svejedno nekoliko hiljada interventnih policajaca.
12:45 "Mirna kritika kapitalizmu DA, nasilju NE", apel je upućen demonstrantima iz gradske uprave i policije.
12:40 Frankfurtska policija putem tvitova obavještava javnost o stanju u gradu: "Atmosfera je ok"
11:26 Situacija se malo primirila. Kod ECB-a nema nikakvih sukoba, zasad, piše Bild
11:20 Jedan od šefova Deutsche Banke izjavio je kako prosvjed u Frankfurtu treba shvatiti kao kritiku kapitalizma. "Za mene je sloboda izražavanja jedan od stupova demokracije i iz tog razloga razumijem prosvjednike. Nezaposlenost je vrlo visoka, i jasno je da su ljudi nezadovoljni s tim što se događa. Čak i da prihvate da je Europska središnja banka učinila mnogo da poboljša situaciju. ECB je stabilizirala Europu, u to nema sumnje. A zašto se događaju nasilni prosvjedi protiv ECB-a, na to će morati odgovoriti prosvjednici", rekao je Anshu Jan za DPA.
11:05 Policija je izvijestila kako je dosad ozlijeđeno 88 policajaca. Blockupy također javljaju kako ima puno ozlijeđenih i među prosvjednicima.
10:50 "Naš prosvjed je protiv ECB-a, člana trojke, koji unatoč tome što nije demokratski izabran otežava rad grčke vlade. Mi želimo da se okonča politika oštrih mjera štednje", rekao je jedan od organizatora prosvjeda Ulrich Wilken. "Mi želimo glasan, ali miran prosvjed", kazao je on za Reuters.
10:45 Mario Draghi trebao bi u 11 sati održati govor u novoj zgradi Europske središnje banke.
10:40 Glasnogovornica frankfurtske policije Claudia Rogalski rekla je da je raspoloženje protestanata "agresivno". "Imali smo bacanje kamenja, paljenje kanti za smeće, a oštećeno je i sedam policijskih automobila, od kojih je većina zapaljena", kazala je.
10:25 "Blockupy je kriv za uništenje", izvijestila je policija.
10:05 Njemački mediji javljaju kako ima najmanje 20 uhapšenih
10:00 Gradska vlast razmišlja o tome da zabrani ulazak vlaka i autobusa s prosvjednicima u grad! Organizatori pozivaju prosvjednike da se smire. FAZ javlja kako su prosvjednici napali čak i vatrogasce koji su htjeli igasiti požar.
9:50 Reporterka FAZ-a javlja da se aktivisti penju po neboderima
9:29 "Sada govorimo o ozbiljnim zločinima. Demonstracije su otišle u krivom smjeru.", rekli su iz policije. Glasnogovornik Blockupya kaže da nisu planirali ovo što se događa, ali "da se mora shvatiti očito, a to je da policija provocira.
9:00 Organiziran je poseban vlak iz Berlina koji će dovesti prosvjednike, a najavljeno je i 60 autobusa iz više europskih zemalja!
8:30 Prosvjednici su već rano jutros blokirali glavni most preko rijeke Majne kao i kružni tok kraj zgrade Vijeća. Diljem grada zapaljene su kante za smeće, gume, helikopter nadlijeće grad, a policija prosvjednike rastjeruje suzavcem.
7:50 "Vidjeli smo sukobe u ranojutarnjim satima između policije i protestanata. Ispred mene zapaljen je policijski auto. Korišten je suzavac kako bi se otjeralo prosvjednike", kazao je RT-ov Peter Oliver.
7:30 Policija je na ulice poslala interventnu policiju, a ograđena je iz zgrada Europske središnje banke.
Njemačka DPA agencija donosi izjavu glasnogovornika policije koji je kazao kako je najmanje jedan policajac ozlijeđen kada su prosvjednici počeli bacati kamenje na njih.
Prosvjed organizira savez Blockupy, a razlog prosvjeda je kriza u Europi za koju krive Europsku središnju banku, Europsku uniju i Međunarodni monetarni fond.
Jedan je policijski službenik za AFP kazao kako se boji da bi prosvjed mogao eruptirati u veći sukob.
Kalifornijom hara suša, zemlja uvela izvanredne mjere štednje vode
Kalifornijom hara suša, zemlja uvela izvanredne mjere štednje vode
Foto: Shutterstock
KALIFORNIJSKA Uprava za regulaciju korištenja vodenih resursa u utorak je donijela odluku o zabrani zalijevanja travnjaka 48 sati nakon pljuska, što je posljednje u nizu nastojanja da se stanovnici Kalifornije potaknu na štednju s obzirom na to da ta američka savezna država ulazi u četvrtu sušnu godinu zaredom.
Budući da mnogi vlasnici zemljišta sami ne vode dovoljno računa o štednji, državna Uprava za regulaciju korištenja vodenih resursa pooštrila je i druga pravila. Uprava je ranije zabranila zalijevanje travnjaka više od dvaput tjedno.
"Žao mi je što se ovo događa, no situacija je ozbiljna", rekla je šefica Uprave Felicia Marcus prije glasovanja te dodala da je Kalifornija jedina američka savezna država koja regulira korištenje vode na ovaj način.
Suša se nastavlja unatoč kišnim razdobljima u prosincu i u februaru. Ona su pridonijela da se državni rezervoari napune u većoj mjeri nego u isto doba prošle godine, no vode je još uvijek manje nego što je uobičajeno i potrebno za ovo doba godine.
Snijeg sa Sierra Nevade koji se u proljeće otapa i najčešće jamči trećinu državnih vodenih rezervi iznosio je samo 12 posto od količine uobičajene za 17. ožujak.
Australski nadbiskup optužen za prikrivanje "ozbiljnog slučaja" pedofilije
Australski nadbiskup optužen za prikrivanje "ozbiljnog slučaja" pedofilije
Screenshot: 9NewsAdel/YouTube
NADBISKUP australskog grada Adelaidea optužen je u utorak za zataškavanje pedofilije, objavila je australska televizija ABC.
Optužbe se odnose na svećenika pedofila s kojim je nadbiskup Philip Wilson radio u Novom Južnom Walesu 70-ih godina.
Policija je objavila da se Wilson (64), mora pojaviti na sudu 30. travnja "zbog optužbe da je navodno zataškao ozbiljan slučaj spolnog zlostavljanja djeteta".
Wilson je najavio da će se boriti protiv optužbe, javljaju mjesni mediji.
"Sugerira se da nisam policiji skrenuo pažnju na razgovor koji sam 1976., kao mladi svećenik, imao s danas pokojnim svećenikom koji je zlostavljao dijete", rekao je nadbiskup. "Negiram tu optužbu", naglasio je.
Optužba protiv Wilsona dio je policijske operacije pokrenute 2010. u sklopu istrage razotkrivanja prikrivanja pedofilije u pojedinim australskim rimokatoličkim dijecezama.
Wilson je nadbiskup Adelaidea od 2001. godine, a od 2006. do 2012. bio je predsjednik Australske biskupske konferencije.
