TZ VIJESTI - BH VIJESTI - BH TEME - IZ MINUTE U MINUTU
19.04.2018.
*
Frankfurtski aerodrom traži najmanje dvije hiljade radnika, naročito ih zanimaju Hrvati
Frankfurtski aerodrom traži najmanje dvije hiljade radnika, naročito ih zanimaju Hrvati
Foto: Getty
FRANKFURTSKI aerodrom jedan je od pet najvažnijih u Europi i trinaesti u svijetu po broju putnika koje servisira, pa je tako kroz njega u prošloj godini prošlo čak 64 i pol milijuna putnika. No, ova se europska prometna žila kucavica suočava s jednim velikim problemom, a to je nedostatak radnika, zbog čega se tvrtka Fraport koja upravlja aerodromom u Frankfurtu odlučila na radikalne poteze od kojih bi koristi mogli naročito imati radnici iz Hrvatske.
Trenutno Frankfurtskom aerodromu, odnosno tvrtki Fraport i njenim tvrtkama kćerkama, nedostaje više od dvije hiljade radnika, te je svako deseto radno mjesto na aerodromu od njih više od dvadeset hiljada nepopunjeno. Kako se za dva mjeseca približava sezona ljetnih godišnjih odmora, kada aerodromu treba još više radnika da bi normalno funkcionirao, Fraport se odlučio pokušati naći radnike u jugoistočnim članicama Europske unije, javljaju njemački portali.
Veliki interes za radnike iz Hrvatske, Bugarske i Grčke
Šef ljudskih resursa na Frankfurtskom aerodromu, Michael Müller, za DPA izjavio je kako želi “direktno razgovarati s radnom snagom u Hrvatskoj, Bugarskoj i Grčkoj, koja je zainteresirana preuzeti nepopunjena radna mjesta”, naglašavajući da se traže ljudi raznolikih profila, od prometnih stručnjaka do servisnog osoblja.
Za početak Fraport planira u travnju održati predstavljanja svoje ponude, te traži ljude koji mogu imati i tek osnovno znanje njemačkog ili engleskog jezika. Ove godine iz Hrvatske, Bugarske i Grčke planiraju zaposliti najmanje sto ljudi, što bi bilo tek pet posto od onoliko koliko im je potrebno da popune sva radna mjesta, a još agresivnije planiraju nastupiti u 2019. godini.
Pomoć pri stambenom zbrinjavanju
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Kada je riječ o plaći, za poslove za koje ne trebaju nikakve posebne kvalifikacije, kao što je prenošenje putničke prtljage, nude se godišnje bruto plaće od 25 do 30 hiljada eura, što je “značajno iznad minimalne plaće u Njemačkoj”, naglašava Müller iz Fraporta. No, kako je stanovanje u Frankfurtu prilično skupo, Fraport dodatno nudi i plaćene sobe radnicima u obližnjim hotelima, a planira se i zakup stanova u modernim zgradama u Kelsterbachu, predgrađu Frankfurta koje je blizu zračne luke.
Napominju i da je aerodrom u Frankfurtu mjesto na koju se sveukupno nalazi 81 hiljada radnih mjesta, te da radnike traže i brojne tvrtke koje posluju tamo.
Ne žele tek sezonske radnike
Michael Müller, šef ljudskih resursa na aerodromu, ističe da im nije cilj zaposliti tek sezonske radnike, nego “traže ljude koji će trajno ostati raditi kod njih”. To znači da poslodavac obećava pomoć i u spajanju obitelji, te da će zaposleni imati priliku dovesti i svoje najbliže u Njemačku. Na aerodromu u Frankfurtu trenutno rade ljudi 88 različitih nacionalnosti, koji također mogu pomoći novozaposlenima kod integracija, a za slobodno vrijeme organizirane su i zajedničke sportske skupine i druge vrste druženja.
Dakle, Fraport radnicima iz Hrvatske nudi plaću koja je veća od minimalne u Njemačkoj, pomoć kod stambenog zbrinjavanja, dovođenje njihovih obitelji i brojne druge stvari jer doista želi dobiti radnu snagu koja će ostati kod njih dugoročno raditi.
*
Napadnuti stručnjaci za kemijsko oružje, nisu stigli do Dume
Napadnuti stručnjaci za kemijsko oružje, nisu stigli do Dume
Foto: Hina/EPA
ISTRAGA o kemijskom napadu u Siriji danas se našla na mrtvoj točki, a ekipa međunarodnih stručnjaka nije mogla stići do mjesta napada u Dumi iz sigurnosnih razloga nakon što je na njih pucano pa su se bili prisiljeni povući.
Nakon tih navodnih napada toksičnim plinovima u kojima je smrtno stradalo najmanje 40 osoba u Dumi, 7. travnja Washington, Pariz i London su pokrenuli napade na položaje sirijskih vlasti što je dovelo do vrhunca diplomatskih napetosti.
Režim Bašara al-Asada je opovrgao svaku vezu s tim napadima, a istraga kojom bi se trebao provjeriti taj napad je neizvjesna.
Nisu uspjeli krenuti na mjesto napada TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Na traženje Asadovog režima, ekipa Organizacije za zabranu kemijskog oružja (OPCW) stigla je u subotu u Damask, ali do sada nije uspjela od tamo krenuti na mjesto napada.
Režim i njegov ruski saveznik navode sigurnosne razloge, a Zapadnjaci ih optužuju da žele onemogućiti istragu.
Kada je sigurnosna izvidnica UN-a za Dumu u utorak krenula u pregled potencijalnog mjesta napada, na njih je pucano, zbog čega su se bili prisiljeni povući. "Ekipa se vratila u Damask", naveo je generalni direktor OPCW-a Ahmet Uzumcu u priopćenju.
"Ne znamo kada će stručnjaci moći otići u Dumu", dodao je i precizirao da će oni krenuti nakon zelenog svjetla UN-ove sigurnosne agencije.
*
U Britanskom parlamentu usvojen amandman protiv izlaska iz carinske unije nakon Brexita
U Britanskom parlamentu usvojen amandman protiv izlaska iz carinske unije nakon Brexita
Foto: Hina
DOM LORDOVA je u srijedu, prigodom rasprave o tekstu zakona o Brexitu, neugodno porazio britansku premijerku Theresu May izglasavanjem amandmana koji dovodi u pitanje njen plan napuštanja carinske unije.
Taj amandman koji podržavaju članovi većine laburističke oporbe i centra usvojen je krajem poslijepodneva u gornjem domu parlamenta s 348 glasova prema 225.
Vlada obećala napustiti carinsku uniju i jedinstveno tržište
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Amandman je dio plana zakona o mogućnosti da Velika Britanija ostane u carinskoj uniji, dok se konzervativna vlada obvezala napustiti ju kao i jedinstveno tržište, kako bi mogli kontrolirati imigraciju i slobodno voditi trgovinske pregovore s ostatkom svijeta.
Ali razlaz u tim uvjetima neke zabrinjava zbog mogućih posljedica na gospodarstvo i mir u Sjevernoj Irskoj u slučaju uvođenja granice s Irskom.
Članovi Doma lordova većinom su skloni Europskoj uniji.
"To je iznimno važan trenutak. Dom lordova se ujedinio kako bi pokazao vladi da je zadržavanje carinske unije ključ budućeg blagostanja Velike Britanije", reagirao je čelnik Liberalno-demokratske stranke (centar, pobornici ostanka u EU) u gornjem domu Richard Newby.
To izglasavanje ponovo ocrtava stalne podjele unutar Konzervativne stranke u pogledu Brexita.
*
"Ruski Elon Musk" je silovan i mučen do smrti u zatvoru
"Ruski Elon Musk" je silovan i mučen do smrti u zatvoru
Foto: Getty Images
U ZATVORU u Sankt-Peterburgu brutalno je ubijen Valery Pshenichny, nazivan "ruskim Elonom Muskom". Pshenichny je još u siječnju optužen za pronevjeru 100 milijuna ruskih rubalja na poslu izrade 3D modela podmornice.
Mučen i silovan prije smrti
Samo tri tjedna kasnije, pronađen je obješen u svojoj zatvorskoj ćeliji. Zatvorske vlasti taj su slučaj okarakterizirale kao samoubojstvo, no Pshenichnyjevi prijatelji bili su uvjereni da se on ne bi ubio. Također, njegovoj supruzi je bilo čudno kako se u ćeliji pojavila špaga s trenirke koju prije nije primijetila.
Službeno medicinsko izvješće potvrdilo je njihove sumnje - slomljena kralježnica, tragovi električnog mučenja, gušenja i silovanja samo su neki od šokantnih dokaza koji upućuju na brutalnu smrt ruskog izumitelja.
Optužio bivšeg poslovnog partnera za prevaru
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Pshenichnyjevi problemi počeli su kad je optužio svog bivšeg poslovnog partnera Andreja Petrova za prevaru, odnosno krađu novca iz njihove zajedničke tvrtke. Petrov je uhapšen, no na sudu je uspio dokazati da je nevin te je umjesto njega optužen 56-godišnji Pshenichny.
Prema riječima njegove odvjetnice Larisse Fon-Arev, Pshenichny je dobio naznake da će svoje zadnje dane provesti u zatvoru. Kad su državni istražitelji 16. siječnja došli u pretres njegova doma, bili su u pratnji agenata sigurnosne službe, rekla je Fon-Arev za britanski The Independent.
"Moj klijent bio je bespomoćan prema državi koja ga je trebala zaštititi. Očekujemo odgovarajuću istragu i suđenje za ovaj zločin", zaključila je Fon-Arev.
Sumnjiva "samoubojstva" nisu novost u Rusiji. U četvrtak je preminuo istraživački novinar Maksim Borodin nakon što je navodno pao s prozora svog stana na petom katu zgrade.
*
Je li Trump zaista nadomak mira s Kimovim režimom?
Je li Trump zaista nadomak mira s Kimovim režimom?
Foto: Hina, 123rf
AKO JE 2017. bila obilježena sjenom mogućeg rata koja se nadvila nad Korejski poluotok, 2018. ima dijametralno suprotan predznak. Sjeverna i Južna Koreja spremne su na pregovore o konačnom mirovnom sporazumu koji bi formalno završio rat koji je počeo davne 1950., javljaju južnokorejski mediji.
U isto vrijeme, Washington je u aktivnim pregovorima za sastanak na najvišoj mogućoj razini s Pjongjangom - susret između Donalda Trumpa i Kim Jong-una. Koliko su obje strane ozbiljno pristupile ovim dogovorima pokazuje najnovija vijest da je šef CIA-a i budući državni tajnik SAD-a Mike Pompeo sa svojom delegacijom posjetio Sjevernu Koreju i sastao se sa sjevernokorejskim diktatorom.
Znači li ovo da je Trump na korak do povijesnog uspjeha i da će, nakon prošlogodišnjeg zveckanja oružjem, ove godine postići nešto što američki predsjednici desetljećima prije njega nisu uspjeli - mir sa Sjevernom Korejom, koja bi se zauzvrat odrekla svog nuklearnog oružja i uspostavila diplomatske odnose s južnim susjedom? Odgovor na ovo pitanje nije nimalo jednostavan, ali ukratko: moguće je, ali ne bismo se trebali prerano ponadati. Niti bi Trump trebao prerano likovati, kao što se čini da već radi.
Sam susret s Trumpom bit će velika pobjeda za Kima
Za početak, ako do susreta Trumpa i Kima zaista dođe, to će biti prvi susret, pa čak i izravni razgovor, između američkog predsjednika i sjevernokorejskog vođe. Bill Clinton se, naime, našao s Kim Jong-ilom - ocem trenutnog sjevernokorejskog diktatora, od kojeg je ovaj naslijedio vlast u bizarnom hibridu komunističkog režima i gotovo teokratske dinastije azijskog tipa - ali tek 2009. kad je već odavno bio bivši predsjednik. No razlog tome nije bila nevoljkost Sjeverne Koreje. Dapače, Kim Jong-il pokušavao je godinama dogovoriti susret s američkim predsjednikom, ali SAD je bio taj koji nije pristao. Iako su bili na rubu dogovora, Clinton je na kraju 2000. na susret s Kimom u Pjongjangu poslao svoju državnu tajnicu Madeleine Albright .
Trump očito ne dijeli suzdržanost Clintona i Georgea Busha mlađeg, budući da je praktički odmah pristao na Kimovu ponudu sastanka. Trump se, doduše, sada pomalo ograđuje i kaže, nakon sastanka s japanskim premijerom Shinzom Abeom koji inzistira na čvrstom stavu prema Pjongjangu, da je moguće da se sastanak s Kimom neće ni dogoditi.
Možda je u međuvremenu shvatio da je, kako tvrdi stručnjak za kontrolu oružja Jeffrey Lewis s Instituta za međunarodne studije Middlesbury, sam sastanak ustupak i dar Kimu, koji će tako dobiti upravo ono što očajnički želi, uvažavanje i status državnika koji ravnopravno parira svjetskoj velesili. A ako je Kim uvjeren da ga je do te zavidne pozicije doveo upravo njegov nuklearni arsenal, zašto bi ga se odrekao?
Različito poimanje denuklearizacije
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Uostalom, Kim sigurno u obzir uzima primjere drugih diktatora koji su odustali od svojih nuklearnih, kemijskih i bioloških oružanih programa i nakon toga bili meta ''smjene režima'' - Sadama Huseina i Moamera Gadafija. A jedina zemlja u povijesti koja je dobrovoljno odustala od svog već izgrađenog nuklearnog arsenala je Južna Afrika, čiji režim nije nasilno srušen, ali se nedugo nakon toga dobrovoljno raspustio i otvorio put demokraciji. Kim svoj režim želi očuvati pod svaku cijenu i stoga će, ako uopće uzima u obzir američki zahtjev za denuklearizacijom, zauzvrat tražiti vrlo velike ustupke.
Upravo u tome i leže razlika između američkog i sjevernokorejskog poimanja denuklearizacije i moguć uzrok nesporazuma i neuspjeha ovih pregovora. Kako objašnjava Anish Goel, viši suradnik u Međunarodnom sigurnosnom programu Nova Amerika, Washington pod denuklearizacijom podrazumijeva da Pjongjang unilateralno odustane od svog nuklearnog programa, razmontira sve svoje strateške nuklearne ustanove i pristane na sudjelovanje u međunarodnom sustavu kontrole koji bi osigurao da se zaista drži dogovora.
Pjongjang, međutim, pod denuklearizacijom podrazumijeva golem ustupak s američke strane, odnosno razmontiranje cjelokupne američke ''sigurnosne arhitekture'' na Korejskom polutoku i široj regiji: povlačenje ukupno 63.000 američkih vojnika iz Južne Koreje i Japana, prekid zajedničkih vojnih vježbi s vojskama ovih dviju zemalja, prekid strateškog saveza s objema zemljama i ukidanje ''nuklearnog kišobrana'' nad njima, odnosno jamstva da će SAD uzvratiti nuklearnim protunapadom ako ove zemlje budu napadnute. Ovakav scenarij za Pjongjang bi značio relativnu sigurnost od američke invazije ili druge vrste napada, ali za Seoul i Tokio bi značio da ne mogu računati na američku zaštitu u slučaju sjevernokorejskog napada.
Upozorenje analitičara: Kim se neće odreći nuklearnog arsenala
Zahtjev za američkim povlačenjem, ističe Goel, Kim dijeli s kineskim predsjednikom Xi Jinpingom, kod kojeg je Kim nedavno otišao u prvi međunarodni posjet. Implicitna poruka tog posjeta je jasna - Peking je najvažniji, možda i jedini saveznik Pjongjanga, i nikakav mirovni dogovor neće biti moguć bez kineskog blagoslova.
''Ironično, Sjeverna Koreja vjerojatno nikad nije bila dalje od bilo kakve odluke da preda svoje nuklearno naoružanje'', tvrdi Evans Revere, viši znanstveni suradnik u instituciji Brookings u prilogu za Newsweek i dodaje: ''Sjevernokorejska pozicija je: Mi smo nuklearno naoružana država i naše nuklearno naoružanje razvijeno je za upotrebu protiv SAD-a, ako bude potrebno. Nosite se s tom novom stvarnošću.''
Revere ima i vrlo ozbiljno upozorenje za Trumpa i njegovu administraciju - Kim se neće odreći svog nuklearnog arsenala; naprotiv, iskoristit će ga kao polugu za svoje agresivne i ekspanzionističke ambicije: ''Kratkoročni cilj Sjeverne Koreje je dobiti legitimitet i prihvaćanje njihovog programa nuklearnog oružja. Zatim bi koristili činjenicu da su sada de facto država s nuklearnim naoružanjem kako bi zastrašivali i ucjenjivali svoje susjede, uključujući Južnu Koreju i Japan. Dugoročni cilj je postići ujedinjenje Korejskog poluotoka pod Sjevernom Korejom.''
Čarobna rješenja i opasnost od diplomatskog fijaska
U istom kontekstu treba sagledati i južnokorejski plan o sklapanju mirovnog sporazuma, o kojem će predsjednik Moon Jae-in i Kim zasigurno razgovarati na susretu sljedećeg tjedna. Južnokorejski dužnosnici su uz ovu najavu iznijeli i uvjet na kojem će inzistirati - sjevernokorejsku denuklearizaciju, što opet ovu mirovnu inicijativu dovodi pred gore navedene prepreke. Kako na denuklearizaciju, Seoul i Pjongjang tako zasigurno gledaju i na ujedinjenje, o kojem također bilo spomena u posljednje vrijeme; dakle na potpuno drukčiji način.
Sve su ovo razlozi zbog kojih bi Trump i njegova administracija trebali pregovorima s Kimovim režimom pristupiti vrlo trezveno, odmjereno i znalački. Nažalost, upravo to su karakteristike koje američkog predsjednika krase manje nego ijednog njegovog prethodnika u novijoj povijesti. Stoga, koliko god bi Trumpov uspjeh bio od povijesnog značaja, šanse za diplomatski fijasko vrlo su realne. A taj fijasko može imati još ozbiljnije posljedice kad se na stol opet vrate druge opcije - s obje strane.
Upravo na to upozorava i visoki republikanski dužnosnik za vanjsku politiku u članku za Axios: "Trump će vjerojatno pasti kao žrtva iste uobraženosti kao i gotovo svi američki predsjednici u smislu da misle da oni osobno, u svojim interakcijama sa stranim liderima, mogu odraditi svoju čaroliju, bez zamornih diplomata. Postoji takva očajnička želja za čarobnim rješenjima ovog inače nerješivog problema da ljudi izgube dodir sa stvarnošću."
*
AFERA DIZEL U urede Porschea u Njemačkoj upalo 160 policajaca
AFERA DIZEL U urede Porschea u Njemačkoj upalo 160 policajaca
Foto: Hina, EPA
NJEMAČKA policija i državno odvjetništvo jutros su upali u upravu Porschea te provode raciju u kontekstu istrage tzv. afere Dizel, odnosno varanja na testovima o tehničkim karakteristikama automobila. U raciji, koja se provodi u deset zgrada u pokrajinama Baden-Württemberg i Bavarskoj, sudjeluje 33 ljudi iz Državnog odvjetništva i 160 policajaca, što svjedoči o ozbiljnosti ove akcije policijskih i pravosudnih organa.
Prema informacijama objavljenim u njemačkim medijima, istražuju se osnovane sumnje za prevaru u koju su uključeni neki ljudi iz uprave Porschea, a sve u okviru pravosudnog raščišćavanja afere Dizel. Istražitelji su već zaplijenili brojnu dokumentaciju koju smatraju relevantnom za istragu.
Porsche je objavio da će u potpunosti surađivati u istrazi. TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Ovo je peta racija koju njemački istražitelji provode u uredima jednog njemačkog proizvođača automobila zbog afere Dizel. U ožujku je tako u Mercedes upalo sto istražitelja, a racije su provedene i u uredima Audija, Daimlera i Volkswagena.
Uskoro opširnije
*
Europski parlament usvojio važnu rezoluciju o izbjeglicama
Europski parlament usvojio važnu rezoluciju o izbjeglicama
Foto: Hina/EPA
EUROPSKI parlament je danas u Strasbourgu usvojio rezoluciju o napretku Globalnih sporazuma UN-a za sigurne, uredne i zakonite migracije i izbjeglice u kojoj se kao ključne mjere za rješenje pitanja globalnih migracija ističu suzbijanje siromaštva, gospodarski razvoj i zaštita ljudskih prava u zemljama iz kojih dolaze migranti.
Europski parlament je rezoluciju o napretku Globalnih sporazuma UN-a o migracijama i izbjeglicama usvojio na plenarnom zasjedanju s 516 glasova.
Zastupnica u Europskom parlamentu Željana Zovko, jedna od koautorica rezolucije u ime Europske pučke stranke, sudjelovala je jučer u Strasbourgu, zajedno s povjerenikom Europske komisije za migracije, unutarnje poslove i građanstvo Dimitrisom Avramopoulosom, u raspravi o napretku Globalnih sporazuma UN-a o sigurnim, urednim i zakonitim migracijama i izbjeglicama, saopštio je ured zastupnice.
Pomoglo bi se državama u razvoju koje su primile velik broj izbjeglica
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Zovko je u raspravi naglasila kako je odgovornost, tj. zaštita života, slobode i ljudskih prava u okviru globalnih obveza jedan od ključnih elemenata rezolucije o Globalnim sporazumima UN-a te je naglasila kako se EU i ostali globalni akteri moraju aktivnije angažirati u njihovom ispunjavanju.
"Mjere bi uključivale podršku državama u razvoju koje su već primile velik broj izbjeglica u pogledu njihove integracije u društvu kao i njihove ekonomske samostalnosti u državama primateljicama", istaknula je Zovko.
Isto tako, zastupnica je naglasila važnost donošenja mjera za jačanje otpornosti država koje su zahvaćene krizama, kao i donošenje sveobuhvatnih strategija za suzbijanje siromaštva i jačanja gospodarskog rasta i razvoja kao ključnih rješenja za globalne migracije.
"Ono što smatram važnim jest jačanje otpornosti društava i gospodarstava u državama koje su zahvaćene krizama, kao i donošenje mjere za suzbijanje siromaštva i jačanja inkluzivnosti gospodarskog rasta i razvoja kao jednog od ključnih rješenja za globalne migracije, što je ujedno i navedeno u tekstu rezolucije čija sam suautorica", zaključila je Zovko, navodi se u priopćenju.
Preuzeto sa portala INDEX.HR
Prethodnih dana:
07.05.2024
Netanyahu: U isto vrijeme ćemo pregovarati o prekidu vatre i izvoditi napade na Rafah
Izraelska vojska: Razmatramo prijedloge o taocima i nastavljamo s akcijom u Gazi
Ukrajinci masovno bježe od rata, ovo su priče. "Volim svoju zemlju, ali neću ubijati"
Hamas kaže da pristaje na prekid vatre. Ljudi slave i plaču u Gazi
U Ukrajini poginuo dvostruki europski prvak u dizanju utega
Ursula von der Leyen: Kina treba pritisnuti Rusiju da završi svoj rat u Ukrajini
La Repubblica: NATO će ući u rat Ukrajine i Rusije ako se prijeđu ove dvije linije
06.05.2024
Novinarska udruženja osudila zatvaranje Al Jazeere u Izraelu
Macron: Izraelske operacije u Gazi moraju prestati
Trump usporedio Bidenovu administraciju s Gestapom
Upozorenje obavještajaca: Rusija planira sabotaže diljem Europe
Panamci biraju novog predsjednika
U bunaru u Meksiku nađena 4 tijela. Troje pripada nestalim turistima
05.05.2024
Ruski bombarder Su-25 srušen iznad istočne Ukrajine, kaže Zelenski
Američka policija uz pomoć krvi s posteljine riješila ubojstvo iz 1966.
Sin pakistanskih migranata ostaje na čelu Londona
Rusija raspisala tjeralicu za Zelenskim. Oglasila se Ukrajina
Na ulici premlatili Scholzovog kandidata, stižu žestoke reakcije
Svađa između Španjolske i Argentine. Sve počelo optužbom da se predsjednik drogira
04.05.2024
Konačno riješeno ubojstvo zbog kojeg su zahladili odnosi između Kanade i Indije
Gruzijski premijer Amerikancima: Ja vama nisam prigovarao zbog policijske brutalnosti
Hamasovci stižu u Kairo. Čeka se njihov odgovor na prijedlog Izraela
Mislili da ga je Hamas oteo s festivala u pustinji. Tijelo mu je sad nađeno u Izraelu
Medvedev "zahvalio" Švicarskoj: Hvala ti, zemljo sira i satova
Rusi: Ukrajinci spremaju napad na Krimski most, Zapad pomaže. Osveta će biti razorna
03.05.2024
Turska obustavila svu trgovinu s Izraelom
BBC: Netanyahu i izraelski vrh strahuju da ih čeka Haški sud
Iznenada umro još jedan zviždač koji je govorio o problemima s Boeingom
Ukrajinci će prvi put od početka rata pokopati svoje vojnike u zajedničkoj grobnici
Biden: Zašto Japan ima probleme? Zato što su ksenofobni
02.05.2024
Kolumbijski predsjednik: Prekidamo diplomatske odnose s Izraelom
Deseci tisuća ljudi na prosvjedima po Francuskoj tražili veće plaće i mir
Bivši kazahstanski ministar ubio suprugu (31). Tukao ju do smrti u restoranu
Britanija počela pritvarati migrante koji će biti deportirani u Ruandu
Obilne poplave u glavnom gradu Turske, očekuje se još kiše
01.05.2024
Ukrajinci priznali da su se povukli iz više sela. Javio se Zelenski
Objavljeni detalji mirovnog sporazuma između Rusije i Ukrajine. Nikad nije potpisan
SAD na korak bliže dekriminalizaciji marihuane
Dešifriran drevni tekst. U njemu piše gdje je točno pokopan Platon
U Kijevu ruše spomenik koji slavi bliskost Rusije i Ukrajine
Češka diže dob za odlazak u mirovinu
30.04.2024
U Sjevernoj Karolini upucano više policajaca, tri su ubijena? Osumnjičenik mrtav
Von der Leyen napala europsku krajnju desnicu: Riješite se Putinove propagande
SAD: Pet izraelskih jedinica je kršilo ljudska prava. Nastavljamo im prodavati oružje
Za FBI je najtraženiji bjegunac. On tvrdi da oslobađa Haiti
Autobus u Peruu pao u provaliju, završio u rijeci. Najmanje 23 mrtvih
Rođena je i odrasla u Ukrajini, ali je u Kongresu bila protiv slanja milijardi Kijevu
29.04.2024
Biden razgovarao s Netanyahuom. "Ponovio je svoj stav o invaziji na Rafah"
Može li novo oružje promijeniti stanje u Ukrajini? Analitičar: Čuje se puno gluposti
Zelenski opet tražio bržu dostavu Patriota, ali i pristup Ukrajine EU i NATO-u
Macron iznio novu ideju o francuskom nuklearnom oružju. Napale ga desnica i ljevica
Ukrajinski general: Naša vojska je izgubila položaje na istoku zemlje
Bijela kuća: Izrael nas je pristao saslušati prije invazije na Rafah
28.04.2024
Rusi masovno nadiru, Ukrajinci očajni, stiže moćno oružje. Slijedi ogromna bitka
Glasnogovornik Kremlja o primirju: Putinovo stajalište je dobro poznato
U Njemačkoj počinje ogroman sudski postupak skupini koja je planirala državni udar
Kina uvela drastične promjene u vojsku
Rusi šalju pojačanje za proboj ključne točke u Ukrajini. Situacija za Kijev je očajna
Rusi: U 7 dana izveli smo 35 napada Kinžalima. Gađali smo i grupe plaćenika
27.04.2024
Šestogodišnji dječak s autizmom nestao u Njemačkoj, traži ga 200 vojnika
Boeing u SAD-u prisilno sletio nakon što je otpao komad aviona
SAD najavio novih 6 milijardi dolara za vojnu pomoć Ukrajini
Buckinghamska palača: Kralj Charles vraća se kraljevskim dužnostima
Kijev evakuira dvije bolnice zbog optužbi šefa bjeloruske sigurnosne službe
Crnac u Ohiju umro nakon što mu je policajac klečao na vratu: "Novi George Floyd"
26.04.2024
SAD u blizini Gaze gradi privremenu luku za slanje humanitarne pomoći
Masovni proboj Rusa, ukrajinska brigada se raspala. Prijeti kolaps cijele linije
Ukrajinski ministar ponudio ostavku, optužen je za korupciju
Detalji brutalnog ubojstva Hrvata u Irskoj. Prijatelj opisao napad, uhićena trojica
Održana komemoracija za humanitarne radnike ubijene u Gazi
Danci: Švicarska firma iz optužnice protiv Mamića prebacivala milijune Bellabeatu
25.04.2024
U Makedoniji su predsjednički izbori, vodi oporbena desničarska kandidatkinja
Putovnice vojno sposobnim muškarcima izdavat će se samo u Ukrajini
Fico gasi slovačku televiziju i pretvara je u novu
Biden prijeti zabranom TikToka. I dalje ga koristi
Biden je potajno poslao Ukrajini moćne projektile. Već su izveli žestok udar na Ruse
Ide li Plenković u Bruxelles? Sunčana Glavak: Neće on nigdje
24.04.2024
Penava: Upozoravam Plenkovića - ne prelazi tu crtu, imat ćemo druge scenarije
Uhićen najbliži Šojguov suradnik. Sumnja se da je primio mito
Otkrivene masovne grobnice kod bolnica u Gazi
Američki Senat odobrio glasanje o vojnoj pomoći Ukrajini, moguća odluka već noćas
Hezbolah dronovima napao sjever Izraela
Rusija upozorila Zapad. "Riskirate direktan vojni sukob s nama"
23.04.2024
Tajvan uzdrmala serija potresa. Najjači bio 6.3
Zelenski: Zahvalan sam Joeu Bidenu na njegovoj nepokolebljivoj podršci Ukrajini
Palestinski dužnosnik: U zadnja 3 dana ekshumirana su 283 tijela iz masovne grobnice
State Department: Rat u Pojasu Gaz je značajno narušio stanje ljudskih prava
Ukrajini bi trebali stići moćni ATACMS-i. Trump je upravo doživio prvi veliki poraz
Tužitelj: Trump se podmićivanjem pornoglumice uplitao u izbore 2016.
22.04.2024
Ukrajina: Pogodili smo ruski spasilački brod na Krimu
Zapovjednik izraelske vojske odobrio je nastavak ofenzive u Gazi
Prosvjedi u Španjolskoj protiv rata u Gazi. "Izrael ubija, Europa sponzorira"
Čuli ste za povremeni post? Iznenađujuće mijenja tijelo
Netanyahu: Zadat ćemo nove teške udarce Hamasu
Donji dom američkog Kongresa izglasao zabranu TikToka. "Gazi se sloboda govora"
21.04.2024
Zelenski: Hvala SAD-u na novoj pomoći. Rusija: To će uništiti Ukrajinu
Amerika izglasala pomoć Ukrajini. Ovo bi moglo promijeniti tijek rata
SAD spriječio ulazak Palestine u UN. Palestinski predsjednik: Guraju nas prema kaosu |
