Objavljena snimka s nadzornih kamera: Kako su pučisti zauzeli zgradu turske televizije
Objavljena snimka s nadzornih kamera: Kako su pučisti zauzeli zgradu turske televizije
Screenshot: YouTube
TURSKA nacionalna televizija TRT World objavila je snimku s nadzornih kamera na kojima se vidi kako vojnici nasilno ulaze u zgradu.
Turska nacionalna televizija bila je jedan od glavnih ciljeva pučista tokom vojnog udara u petak navečer.
Video s nadzornih kamera pokazuje kako vojnici nasilno ulaze u zgradu i zauzimaju je bez otpora zaposlenika.
Kovač kaže da je sporni srpski zakon "de facto suspendiran"
Kovač kaže da je sporni srpski zakon "de facto suspendiran"
Foto: FAH
SRBIJA mora ukinuti nadležnost za ratne zločine na području Hrvatske i bez toga neće moći napredovati prema punopravnom članstvu u EU-u, rekao je u ponedjeljak u Zagrebu ministar vanjskih i europskih poslova Miro Kovač i istaknuo da je sporni srbijanski zakon "de facto suspendiran".
Srbija je u ponedjeljak u Bruxellesu otvorila pregovore u dva ključna poglavlja u pristupnim pregovorima, poglavlju 23 Pravosuđe i temeljna prava i poglavlju 24 Sloboda, pravda i sigurnost, koja će biti zatvorena tek na kraju pregovaračkog procesa.
Za otvaranje poglavlje 23 Hrvatska neko vrijeme nije davala suglasnost tražeći jamstva da Srbija neće zloupotrebljavati svoj zakon o univerzalnoj jurisdikciji za suđenja za ratne zločine, osiguranje prava hrvatske manjine u Srbiji i punu suradnju s Haškim sudom.
U zajednička pregovoračka stajališta EU-a ušla je na hrvatski zahtjev formulacija kojom se ističe "potreba za regionalnom suradnjom i dobrosusjedskim odnosima u procesiranju ratnih zločina, uključujući i cilj da se izbjegne sukob nadležnosti".
Kovač je novinarima pojasnio da to znači da Srbija mora ukinuti nadležnost za ratne zločine u Hrvatskoj.
"To konkretno znači da Srbija mora ukinuti nadležnost za ratne zločine u Hrvatskoj, morat će taj zakon promijeniti, morat će zakon suspendirati", kazao je.
"S današnjem danom u biti je de facto suspendiran taj zakon u Srbiji", istaknuo je.
Uz to, Srbija će morati u potpunosti surađivati s Haškim sudom, uvažavati, primjenjivati sve njegove presude i odluke, a svi oni koji su optuženi morat će biti izručeni Haškom sudu.
Srbija će također morati s Hrvatskom raditi na potrazi za nestalima, posmrtnim ostacima i razmjenjivati informacije. Morat će omogućiti žrtvama rata pravo na odštetu te omogućiti da hrvatska manjina ima svojeg zajamčenog predstavnika u Narodnoj skupštini, kazao je.
"To su sve obveze koje Srbija ima od današnjeg dana, od kada je prihvatila pregovarački okvir na području pravosuđa i temeljnih prava", kazao je Kovač.
"Mi sada očekujemo od vlasti u Srbiji da ne komentiraju na svoj osebujan način ove obveze koje su prihvatili danas u Bruxellesu na međuvladinoj kofnerenciji, nego očekujemo da počnu primjenjivati obveze", dodao je.
"Ne želimo da zastrašuju hrvatske branitelje, hrvatske državljane nekakvim izjavama o tome da se nekoga želi progoniti. To ne dolazi u obzir. Hrvatska ima svoje pravosuđe, Hrvatska je zadužena za hrvatski teritorij, a Srbija i njezino zakonodavstvo za ratne zločine ne mogu biti nadležni za Hrvatsku i za hrvatske državljane. To više neće biti moguće", kazao je.
"Hrvatski branitelji osjećat će sigurnost na hrvatskom teritoriju za koju će jamčiti hrvatske državne vlasti", istaknuo je.
Kovač je naglasio da će Zagreb pozorno pratiti provedbu tih obveza i da bez njihova ispunjavanja Srbija neće moći napredovati prema Europskoj uniji.
"Bez ispunjavanja tih obveza, tih kriterija, tih mjerila Srbija neće moći napredovati prema Europskoj uniji", kazao je.
Glede prošlotjedne izjave v.d. tužitelja za ratne zločine Srbije Milana Petrovića o tome da se vode istrage protiv hrvatskih branitelja za navodne zločine na području Hrvatske, Kovač je ponovio da je to neprihvatljivo i da Hrvatska očekuje da Srbija to demantira.
"To je zaista neprihvatljivo. Mi to snažno odbacujemo", kazao je, napomenuvši da je to danas u Bruxellesu kazao i hrvatski veleposlanik pri EU-u.
"Mi očekujemo od vlasti u Srbiji da demantiraju tog svog gospodina tužitelja za ratne zločine i da jasno kažu da više neće primjenjivati svoj zakon za ratne zločine na Hrvatsku", poručio je.
Napomenuo je da je hrvatska Vlada danas dogovorila da će odrediti rok vlastima u Srbiji za notifikaciju suspenzije tog zakona.
Na komentar novinara da srbijanski premijer Aleksandar Vučić ne shvaća tako hrvatske zahtjeve, Kovač je ponovio da Hrvatska neće moći dopustiti napredovanje Srbije prema Europskoj uniji sve dok ne ispuni sve te hrvatske zahtjeve.
Istaknuo je i da je slovački ministar vanjskih poslova Miroslav Lajčak, predsjedavajući EU-a, u svojoj izjavi "jasno rekao da Srbija ima obvezu provoditi sve te kriterije koji su zacrtani u pregovaračkoj poziciji EU-a."
"Ako gospodin Vučić smatra da on to ne mora provoditi, on svoju zemlju neće dovesti u Europsku uniju. To neće biti moguće jer će Hrvatska vrlo budno motriti što srpske vlasti rade", kazao je Kovač. "Ako budu neozbiljne, ako se ne budu ponašale odgovorno, neće moći napredovati prema članstvu u Europskoj uniji. To jamči hrvatska državna vlast."
"Mi nećemo dopustiti napredovanje prema članstvu u Europskoj uniji sve dok ne ispune te zahtjeve, sve dok nam ne notificiraju da prestaju s primjenom zakona za ratne zločine na području Hrvatske, sve do tada neće moći napredovati prema članstvu u EU-u, vrlo jednostavno", naglasio je.
Kovač je izjavu za novinare dao nakon sastanka u Vladi s hrvatskim braniteljima o tom pitanju.
"Branitelji su s pravom ogorčeni, zabrinuti, uzrujani zbog izjava već spomenutog tužitelja za ratne zločine", kazao je Kovač.
"Mi smo s njima razgovarali, mi smo braniteljima objasnili da sada imamo platformu, poziciju, vrlo jasnu, Hrvatske i Europske unije. To nije samo hrvatska pozicija, to je pozicija cijele Europske unije u odnosu na Srbiju, crno na bijelo stoji što mora napraviti. Ako Srbija to ne želi provoditi, neće moći ući u EU, to je vrlo jednostavno."
Ministar branitelja Tomo Medved nije želio nagađati o tome koliko bi moglo biti optužnica protiv hrvatskih branitelja, istaknuvši da hrvatski branitelji nikada više neće biti progonjeni.
"Mi smo samostalna, suverena država. Mi smo vodili pravedan, osloboditeljski Domovinski rat i nedopustivo je postojanje i postupanje po famoznom zakonu o tzv. regionalnoj ili univerzalnoj jurisdikciji", kazao je.
"Hrvatski branitelji nikada više neće biti progonjeni ni od koga", istaknuo je.
Medved je kazao da će hrvatski branitelji nadzirati kako Srbija poštuje svoje obveze i upozorio da će, ako u "kratkom roku" sporni zakon ne bude stavljen izvan snage, "poglavlje 23 biti blokirano ako treba i 20, 30 godina".
Jeziva objava na Facebooku: Policajac ubijen u Baton Rougeu kao da je naslutio što mu se sprema
Jeziva objava na Facebooku: Policajac ubijen u Baton Rougeu kao da je naslutio što mu se sprema
Foto: Facebook
TROJICA policajaca ubijeni su u jučerašnjoj pucnjavi u Baton Rougeu. Među poginulima je i Montrell L. Jackson, koji je uoči tragedije na Facebooku napisao status u kojem kao da je naslutio što će se dogoditi.
U danima nakon ubojstva Altona Sterlinga u Baton Rougeu, Jackson je na Facebooku opisao svoj posao u policijskoj postaji u tom gradu.
"Umoran sam fizički i psihički. Kunem se Bogom, volim ovaj grad, ali pitam se voli li i on mene? Kad sam u uniformi gledaju me s mržnjom, a kad nisam u službi upućuju mi prijetnje. U svom sam kratkom životu već svašta doživio, a zadnja tri dana testirala su me do srži.
Ovaj grad mora postati bolji, i bit će bolji. Radim na tim ulicama, i ako bilo koji prosvjednik, kolega, prijatelji, obitelj, bilo tko treba zagrljaj i zajedničku molitvu, dođite kad me vidite", napisao je Jackson, a prenosi New York Times.
Montrell Jackson bio je sretno oženjen. Ove godine dobio je i sina.
Erdogan pravda smrtnu kaznu za urotnike: "Zašto bih ih godinama hranio u zatvoru?"
Erdogan pravda smrtnu kaznu za urotnike: "Zašto bih ih godinama hranio u zatvoru?"
Screenshot: CNN
TURSKI predsjednik Tayip Erdogan u razgovoru za CNN rekao je kako ne isključuje mogućnost ponovnog uvođenja smrtne kazne za sve zavjerenike koji su ga vojnim udarom pokušali svrgnuti.
"Postoji jasan zločin izdaje i naša vlada nikako ne može odbiti taj zahtjev”, rekao je Erdogan u ekskluzivnom intervjuu.
"Naravno, biti će potrebna parlamentarna odluka kako bi se stvari odvile na ustavan način. Čelni ljudi parlamenta trebaju se sastati , a ja ću kao predsjednik podržati svaku odluku koju donese parlament", rekao je Erdogan.
Ovo je bio prvi intervju kojeg je Erdogan dao nakon vojnog udara u petak u kojem ga je dio generala neuspješno pokušavao svrgnuti.
Uvede li Turska zaista ponovo smrtnu kaznu, bit će to snažan udarac njenim nastojanjima da uđe u EU.
"Zašto bi ih godinama držao u zatvoru i hranio?", pravdao je Erdogan uvođenje smrtne kazne za urotnike.
Gotovo 9 hiljada osoba udaljeno je iz Ministarstva unutarnjih poslova nakon puča. Uhapšeno je na hiljade ljudi iz vojske i pravosuđa, a uhapšenja još traju.
Pun modrica i ozljeda: Bivši zapovjednik turskih zračnih snaga priznao da je organizirao vojni udar
Pun modrica i ozljeda: Bivši zapovjednik turskih zračnih snaga priznao da je organizirao vojni udar
Foto: Hina
BIVŠI zapovjednik turskog ratnog zrakoplovstva Akin Ozturk priznao je tužiteljima da je planirao državni udar protiv vlade, objavila je državna novinska agencija Anadolija, no privatni mediji prenose da je zanijekao bilo kakvu ulogu u propalom pokušaju.
Anadolija je izvijestila da je Ozturk istražiteljima rekao da je "djelovao s ciljem da izvede državi udar".
Uz tu je vijest objavljena i fotografija tog visokog časnika s nekoliko ozlijeda na glavi i gornjem dijelu tijela.
Anadolija je ranije prenijela da je Ozturk jedan od 70 uhapšenih generala i admirala.
No, dvije privatne televizije opovrgavaju agencijsku vijest i tvrde da je Ozturk na ispitivanju odbacio bilo kakvu ulogu u pokušaju udara.
"Nisam netko tko je planirao i upravljao pokušajem državnog udara 15. lipnja i ne znam tko je to učinio", prenijela je televizija NTV Ozturkove riječi.
Turska je u ponedjeljak provela veliku čistku u policiji nakon što je uhapsila hiljade vojnika upletenih u neuspjeli pokušaj vojnog udara,
Otpuštanje nekoliko hiljada policajaca uslijedila je nakon uhapšenja hiljada sudaca i tužitelja nakon pokušaja vojnog udara u noći u petak u kojem je poginulo više od 200 ljudi.
Visoki sigurnosni dužnosnik rekao je za Reuters da je 8000 policajca, uključujući u Ankari i Istanbulu, uklonjeno je s dužnosti zbog sumnje da su povezani s pokušajem udara.
Otpušteno je i 30 regionalnih guvernera te više od 50 visoko rangiranih dužnosnika, javio je CNN Turk.
Theresa May uselit će u stan u Downing Streetu 11
Theresa May uselit će u stan u Downing Streetu 11
Screenshot: YouTube
KAO i trojica njezinih prethodnika, nova britanska premijerka Theresa May je za stanovanje umjesto Downing Streeta 10 izabrala broj 11, s većim stanom od onoga na čuvenoj adresi.
Broj 10 ipak će ostati radno mjesto gospođe May imenovane premijerkom u srijedu, ali stanovat će u stanu iznad ministarstva financija na broju 11.
Tony Blair je uveo tu promjenu 1997. želeći veći stan za svoju obitelj.
Prema britanskom tisku, premijerki May koja voli kuhati, sviđa se uređenje stana koju je obavio njezin prethodnik David Cameron i njegova supruga s vrhunskom najnovijom kuhinjom.
Theresa May bi se trebala useliti ubrzo, rekle su ponedjeljak njezine službe, dok će ministar financija Philip Hammond živjeti u manjem stanu na broju 10.
Ministar vanjskih poslova Boris Johnson uselit će se na adresu Carlton Gardens 1, nedaleko Buckinghamske palače.
Ali morat će dijeliti raskošan dvorac Chevening s drugom dvojicom ministara s kojima nije u najboljim odnosima, s Liamom Foxom, zaduženim za međunarodnu trgovinu i Davidom Davisom zaduženim za Brexit.
Taj dvorac iz XVII. stoljeća jugoistočno od Londona ima 115 soba i mogao bi se pokazati korisnim za prihvat stranih čelnika dok se zemlja priprema za izlazak iz Europske unije, nakon referenduma provedenog 23. lipnja.
CNN Turk: Nestala su 42 vojna helikoptera, sprema se novi vojni udar u Turskoj?
CNN Turk: Nestala su 42 vojna helikoptera, sprema se novi vojni udar u Turskoj?
Foto: Hina, 123rf
NAJMANJE 42 vojna helikoptera nestala su nakon propalog vojnog puča u Turskoj, javlja CNN Turk.
Činjenica da su i vojni helikopteri na popisu nestale vojne opreme zabrinjavajuć je podatak, javlja CNN, jer bi moglo doći do novog pokušaja svrgavanja turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana.
Od vojnog udara u petak hiljade vojnika je uhapšeno, dok je smijenjeno na stotine dužnosnika sudova u Turskoj. Najmanje je 290 ljudi ubijeno, dok je njih 1400 ozlijeđeno u kaotičnoj noći prepunoj nasilja.
Premijer Binali Yildrim rekao je kako će izdajnici skupo platiti za pokušaj vojnog udara, dok je Erdogan najavio istrijebljenje virusa iz svih državnih institucija.
NATO iz turske baze povlači 50 nuklearnih bombi B61
Potencijalne terorističke prijetnje u NATO-ovoj bazi Incirlik, stotinjak kilometara udaljenoj od sirijske granice, već su dovele do povećanja sigurnosti. Procjenjuje se da je u Incirliku pohranjeno 50 nuklearnih bombi B61. Pokušaj vojnog udara povećao je zabrinutost zbog držanja takvog opasnog arsenala na nestabilnom području.
Turska vlada tvrdi da su neki od zavjerenika bili smješeteni u Incirliku i polijetali iz te baze. Zbog toga je zatvoren zračni promet iznad baze i prekinuta opskrba energijom. Pritom su i privremeno zaustavljene američke zračne operacije protiv militanata takozvane Islamske države u Siriji.
"Mislim da je važno shvatiti kako je prednost držanja nuklearnog oružja u Turskoj zanemariva, a rizik je posljednjih godina znatno porastao.
Mislim da sigurnosna situacija u Turskoj i na području oko te vojne baze više ne udovoljava sigurnosnim zahtjevima za skladištenjem američkog nuklearnog naoružanja. Treba uvažiti sva ova upozorenja prije nego nešto krene gadno po zlu. Vrijeme je za povlačenje tog naoružanja", rekao je za Guardian Hans Kristensen, stručnjak za nuklearno naoružanje u Savezu američkih znanstvenika.
