17-godišnja mentalno zaostala Hrvatica nestala u Montani
POLICIJA grada Missoula u američkoj saveznoj državi Montani krenula je u potragu za nestalom Annie Plenković, 17-godišnjoj djevojci rođenoj u Hrvatskoj.
17-godišnja Annie, koja je prema izvještajima lokalnih medija mentalno zaostala, te posjeduje intelektualne kapacitete 12-godišnjakinje, nestala je u srijedu nakon posjeta javnoj knjižnici u Missouli. Posljednji ju je put oko 13 sati i 15 minuta po lokalnom vremenu vidjela knjižničarka u društvu nepoznatog muškarca koji joj je navodno pomagao s domaćom zadaćom. Muškarac, opisan kao bijelac u kasnim 30-ima s prorijeđenom kosom odjeven u plave traperice, svijetlu majicu i otkopčanu jaknu, zasad se vodi kao glavni osumnjičeni.
Policija je izdala tjeralicu s opisom nestale Annie Plenković uz molbu građanima da bilo kakve informacije prijave u najbližu policijsku postaju. Prema izvještajima lokalnih medija, Annie dobro govori engleski iako je rođena u Hrvatskoj.
P.V.
Desetine mrtvih u pokušaju atentata na Benazir Bhutto
DESETINE ljudi su večeras poginule u pakistanskom gradu Karachiju kada su na ulici eksplodirale dvije bombe namijenjene bivšoj premijerki Benazir Bhutto, koja se danas bila vratila u Pakistan iz višegodišnjeg izgnanstva.
Bombe su eksplodirale samo nekoliko trenutak kada je terenac s Benazir Bhutto prošao kroz špalir stotina hiljada ljudi na ulicama.
Bhutto je večeras namjeravala hodočastiti na grob Mohammada Ali Jinnaha, osnivača države Pakistan.
Bivša premijerka, čelnica liberalne Pakistanske narodne stranke (PPP), koja je samo zbog svog spola trn u oku islamskim fundamentalistima, vratila se zahvaljujući dogovoru o podjeli vlasti s predsjednikom Pervezom Musharaffom.
Svjetski mediji javljaju kako je Benazir Bhutto neozlijeđena u atentatu i sklonjena u sigurnu kuću.
D.A.
Porast pomorskog piratstva u svijetu, najgore u Somaliji
PIRATSKI napadi na brodove na morima diljem svijeta porasli su u prvih devet mjeseci ove godine za 14 posto, a najveći porast zabilježen je u slabo nadziranim vodama Somalije i Nigerije.
Međunarodni pomorski ured (IMB) iz Londona saopštio je kako je samo u Somaliji zabilježeno 26 piratskih napada na brodove, dok je 2006. zabilježeno osam napada modernih morskih gusara na brodove. Neki napadi odnosno otmice posada brodova završili su kobno za članove posada, ističu u IMB-u.
U istom Uredu navode kako piratstvo predstavlja ozbiljan problem za pomorski transport, a osim što je ozbiljno ugroženo pomorsko poslovanje, piratstvo znatno pogađa i siromašno afričko stanovništvo kojemu se zbog piratstva obustavlja isporuka humanitarne pomoći.
U pogledu pojave piratstva po zemljama, najgore je stanje u Somaliji čija se vlast jedva bori s održavanjem kakvog takvog reda u zemlji, dok su somalske teritorijalne vode u potpunom bezvlašću.
Somalski pirati pokazali su kako uopće nemaju poštovanja prema zakonu, a politička nestabilnost u toj zemlji omogućuje im potpuno slobodnu krađu dobara s brodova bez ikakvih zakonskih posljedica za takva nedjela.
Na meti pirata nalaze se brodovi opskrbljeni čak i humanitarnom pomoći, a prema nekim podacima organiziranje i provođenje piratstva podržavaju i pojedini lokalni poduzetnici i vlastodršci obzirom da se radi za somalske prilike o vrlo lukrativnom poslu.
R.I.
Na Kosovu pretučena dopisnica Glasa Amerike
VESNA BOJIČIĆ, suradnica srpskog dopisništva Glasa Amerike (VOA) s Kosova, pretučena je u noći s 15. na 16. oktobara u svome stanu u Čaglavici, javlja Glas Amerike.
Bojičić je za medijsku kuću za koju radi kazala kako je u dva sat u noći, kada se napad dogodio, bila budna te je čula tihe korake i kucanje na vratima. Nakon što je otvorila na vratima se pojavio se visoki muškarac odjeven u maskirnu uniformu i s kapom fantomkom na glavi.
Napadač ju je gurnuo i počeo ju udarati po glavi, grudnom košu, abdomenu i leđima, te ju vrijeđao zbog načina na koji radi za Glas Amerike negodujući zbog njezine "privrženost Albancima". Također joj je zaprijetio da će ju ušutkati metkom, te joj je prijetio otmicom djeteta.
Novinarka kaže kako nije zvala Hitnu pomoć jer bi njen poziv ubrzo bio proslijeđen policiji u koju, zbog "višegodišnjeg lošeg iskustva", nema povjerenja. Bojičić je dodala kako napadača nije mogla prepoznati zbog fantomke kojom mu je lice bilo sakriveno.
Zbog napada Bojičić odlazi s Kosova
"Napadač je izuzetno dobro govorio srpski što ne mora ništa značiti, a može i na puno toga ukazivati. U posljednje vrijeme sam primila više prijetnji s obzirom na način na koji izvještavam, za koji i dalje tvrdim da je vrlo profesionalan. Prijetnje su intenzivirane s objavljivanjem lokalnih i općih izbora na Kosovu. U mome telefonu postoje poruke i pitanja ljudi sa sjevera Kosova; da li znam tko stoji iza promocije Albanske nacionalne armije i što u vezi s time imam za ponuditi."
Iako je godinama živjela u vrlo rizičnim uvjetima na Kosovu, te je odlučila ostati u Čaglavici nakon napada u ožujku ove godine, za koji vjeruje da iza njega stoje kosovski Albanci, Bojičić najavljuje svoj odlazak s Kosova.
Zaključuje kako će ostati na Kosovu kako bi slala izvješća sa skorih izbora, te će za Glas Amerike i dalje raditi sve do dana kada konačno napusti tu srpsku pokrajinu koja teži ka osamostaljenju.
I.K.
Foto: Glas Amerike
BBC provodi masovne otkaze
BBC, jedna od najstarijih, najpoznatijih i donedavno najuglednijih TV-kuća na svijetu je prisiljena otpustiti 2.5000 od svojih 23.000 uposlenika kako bi se pokušala iščupati iz "duboke krize", najavio je njen generalni direktor Mark Thompson.
Najveći kadrovski rezovi će pogoditi BBC-jev informativni program, kao i produkciju dokumentarnih filmova i emisija - upravo ono što je BBC činilo najuglednijom kućom na svijetu. Osim masovnih otpuštanja, BBC će prodati i svoj orijaški TV-centar u zapadnom Londonu.
Thompson takve drastične mjere obrazlaže tvrdnjom da se BBC sada suočava s modernom tehnologijom koja zahtjeva sve veća ulaganja, sve žešćom konkurencijom i sve tanjim budžetom. Jedan od razloga jest i odbijanje britanske vlade da poveća iznos pretplate - glavni BBC-jev izvor prihoda - za 4,4 % koliko iznosi godišnja inflacija.
Međutim, kritičari BBC-ja sumnjaju da su razlozi za ovakvu krizu financijske prirode, odnosno da je prije stvar u sve većem padu povjerenja britanske javnosti u nacionalnu instituciju s kojom su se donedavno ponosili.
To se prije svega odnosi na potpuni gubitak objektivnosti koji se očituje kroz pristrano izvještavanje u prilog vladajuće Laburističke stranke, a ponekad i bezočno prenošenje neistina kao istinitih informacija. Takve su optužbe postale dodatno aktualne nakon analize programa od strane neovisnih komisija, kao i niza skandala vezanih uz namještanje nagradnih igara u zabavnim, pa i dječjim emisijama.
Dio britanskih medija, pak, drži da je cijela kriza u BBC-ju umjetno stvorena od strane vlade Gordona Browna kako bi se stvorili uvjeti za slom kuće, odnosno njenu privatizaciju. Glavni korisnik tog paklenog plana trebao bi biti Rupert Murdoch, australski medijski mogul poznat po izuzetno bliskim vezama s Laburističkom strankom.
R.R.
