Upozorenje: Neke zagađujuće materije mogu uzrokovati zdravstvene probleme osobama koje su veoma osjetljive na zagađenje zraka.
Takve osobe trebaju izbjegavati boravak vani i smanjiti naprezanje tokom boravka vani.
DEUTSCHE WELLE donosi veliku priču o bogatstvu crkve u Njemačkoj u kojoj se pita zašto crkve dobivaju novac i od države, i od vjernika i nevjernika, iako je to tek djelić njihovih prihoda.
"Iako bi im glavna zadaća trebala biti skrb za besmrtne duše vjernika, obje velike crkve u Njemačkoj, i katolička i evangelička su zapravo i golemi koncerni - točnije bi bilo reći, holdinzi. Velik dio njihovog prihoda dolazi od crkvenog poreza koji moraju plaćati svi vjernici, a to je oko devet milijardi eura. Već i to je nedavno otvorilo pitanje, da li oni koji ne plaćaju crkveni porez mogu primati crkvene sakramente - i tu je i svjetovni njemački sud odlučio da onaj tko ne plaća, ne može niti biti članom crkvene zajednice.", piše DW.
Dodaju kako crkve upravljaju čitavim nizom institucija za skrb, od vrtića i škola pa do bolnica i staračkih domova. "Ništa od toga nije za državu i građane besplatno: kod škola država plaća troškove obrazovanja kao i kod svih drugih, a crkvenim bolnicama i staračkim domovima je također naloženo da "posluju u plusu", dakle ubiru prihode od zdravstvenog osiguranja i od umirovljenika koji žive u tim domovima. Ako oni nemaju potreban novac, onda se razlika ubire od - opet državnih, socijalnih službi.", pojašnjavaju reporteri Deutsche Wellea.
Štoviše, čak i institucije kojima je glavna zadaća humanitarna djelatnost, objašnjava nam politolog Carsten Frerk, tek sitnim dijelom žive iz blagajne crkve: "Humanitarne organizacije Caritas i Diakonie (slična institucija Evangeličke crkve op.p.) imaju crkveni udio od dva posto. Dakle toliko plaća Crkva pa je onda legenda kako crkve čine tolika dobročinstava. One to čine, ali ne plaćaju." Ostala potrebna sredstva dolaze od donacija - i opet, golemim dijelom iz državne blagajne.
Nakon skandala u Limburgu i rasipnosti tamošnjeg biskupa Tebartza-van Elsta se u javnosti osobito postavlja pitanje oko još jednog novčanog izvora crkvama - koji direktno plaćaju država i pokrajine. 2012. je to bilo oko 460 milijuna eura koje su kroz državnu blagajnu platili baš svi građani ove zemlje, vjernici i nevjernici.
Ta, takozvana "dotacija" zapravo potječe iz pradavnih vremena i doba kad je Napoleon zaplijenio sva crkvena dobra na područjima koja je zauzeo - pa tako i u Njemačkoj. Nakon poraza Napoleona početkom devetnaestog stoljeća je dio imovine vraćen crkvama, ali dio nije. Kao nadoknadu se država obavezala plaćati tu dotaciju i to je u međuvremenu potvrđeno u više sporazuma s Vatikanom.
Visina te dotacije nije ista u svim njemačkim pokrajinama, jer su na ovim prostorima i nestajale i nastajale brojne države: tek nakon toga je došlo do ujedinjenja Njemačke pod Bismarckom da bi i carstvo nestalo u Prvom svjetskom ratu. Došla je Weimarska Republika koja se i Ustavom obvezala plaćati crkvama, baš kao što je to pristala i nacistička Njemačka pod Hitlerom. U socijalističkoj, Istočnoj Njemačkoj toga doduše nije bilo, ali zapadna, Savezna Republika Njemačka je marljivo plaća za Napoleonovu odluku sve do današnjih dana. Zato političarka socijaldemokrata Ingrid Matthäus-Maier nipošto nije jedina koja misli kako se crkvama već odavno platilo sve što se trebalo platiti i da je ova dotacija zapravo - kršenje Ustava koji nalaže strogo razdvajanje crkve i države.
Biskupi primaju plaću - od države!
Štoviše, ona podsjeća kako se već u 19. stoljeću planiralo crkve isplatiti konačnom svotom, a činjenicu da se još i danas svake godine plaća crkvama smatra, blago rečeno, neprimjerenom vremenu. S njom se slaže i politolog Frerk koji ističe kako se već u Weimarskoj Republici tadašnjim Ustavom tražilo da se to plaćanje prekine - ali se niti jedna vlada ili političar nije usuđivao "zakačiti" se s crkvama i što je još važnije, vjernicima-biračima.
Tako ispada da država plaća čak i plaće biskupima, crkvenim namještenicima - i za održavanje i gradnju crkava i crkvenih zdanja. Na primjer, samo pokrajina Bavarska, za održavanje oko 700 crkava, iz pokrajinske blagajne plaća 40 milijuna eura. Pokrajinski ured za reviziju bilježi i stavku plaća za crkveno osoblje: dodatnih 90 milijuna eura. Problem jest, što taj novac ne odlazi svim vjerskim institucijama, nego samo onima koje su i priznate kao crkve - a to su u prvom redu Katolička i Evangelička crkva.
Daleko od toga da su te crkve u Njemačkoj siromašne. Političarka Matthäus-Maier podsjeća kako crkve spadaju među najveće zemljoposjednike u ovoj državi i kako je svojedobno izračunao list Spiegel, u njihovom posjedu je oko 6,8 milijardi četvornih metara zemlje i zemljišta. Onda dolaze još i crkve - u pravilu u središtima gradova, riznice, umjetnine... Sve u svemu, zaključuje DW, nagađa se kako je ukupan imetak dvije glavne crkve u Njemačkoj negdje oko jednog bilijuna eura.
Saudijska Arabija odbila mjesto u Vijeću sigurnosti
Ilustracija: Shutterstock
SAUDIJSKA ARABIJA odbila je u petak zauzeti mjesto nestalne članice Vijeća sigurnosti, obrazloživši to "dvostrukim standardima" koje tom tijelu onemogućuju da prekida sukobe i ratove.
Saudijsko ministarstvo vanjskih poslova objavilo je da "metode i mehanizmi rada te dvostruki standardi onemogućavaju Vijeću sigurnosti da se pravilno ispunjava svoju odgovornost prema svjetskom miru", prenosi državna novinska agencija SPA.
Saudijska Arabija stoga poručuje da nema drugu opciju nego odbiti svoje mjesto dok se Vijeće sigurnosti ne reformira. U priopćenju se ne navodi na kakve se reforme misli.
Opća skupština UN-a izabrala je u četvrtak Saudijsku Arabiju, zajedno s Čadom, Nigerijom, Litvom i Čileom, za nestalnu članicu Vijeća sigurnosti s dvogodišnjim mandatom. Saudijska Arabija je kao predstavnica Azije 1. siječnja u VS-u trebala zamijeniti Pakistan.
Američka saveznica Saudijska Arabija nije zadovoljna ni neuspjehom međunarodne zajednice da pruži pomoć sirijskim ustanicima u svrgavanju Bašara al-Asada niti odnosom prema izraelskoj okupaciji palestinskih područja.
U sukobima na istoku zemlje pobunjenici ubili jednog od glavnih sirijskih generala
Foto: FAH
POBUNJENICI su u četvrtak iz snajpera ubili glavnog generala sirijske vojne obavještajne službe, izvijestili su sirijska državna televizija i oporbeni aktivisti.
Državna televizija je izvijestila da je general Jama'a Jama'a ustrijeljen u gradu Deir al-Zoru na istoku zemlje, u pokrajini koju većim dijelom nadziru pobunjeničke snage koje žele svrgnuti predsjednika Bašara al-Asada.
Oporbeni Sirijski opservatorij za ljudska prava rekao je da je Jama'a bio dio Asadovog užeg kruga suradnika i jedan od najistaknutijih vojnih dužnosnika Sirije.
"General Jama'a Jama'a mučenički je ubijen dok je izvršavao svoju nacionalnu dužnost obrane Sirije i njenog naroda i progonio teroriste u Deir al-Zoru", kaže se u izjavi koju je objavila sirijska televizija.
Opservatorij, koji ima mrežu aktivista u Siriji, izvijestio je da je Jama'a ubijen usred bitke s pobunjeničkim postrojbama među kojima su bile i neke snage povezane s al Kaidom.
Po Opservatoriju Jama'a je bio i pod istragom zbog sumnje da je imao ulogu u ubojstvu libanonskog čelnika Rafika Haririja 2005.
Mnogi su za atentat na Haririja optuživali Asadovu vladu i libanonske militante iz skupine Hezbolah koji su Asadovi saveznici i sada se uz njega u Siriji bore protiv pobunjenika.
Marine Le Pen: Europska unija je globalna anomalija, raspast će se poput Sovjetskog saveza
Foto: Guliver image/Getty images
ČELNICA francuske ultradesničarske stranke Marine Le Pen izrazila je uvjerenje da će se Europska unija raspasti poput Sovjetskog Saveza, ali je i najavila osnivanje "najradikalnije" stranke dosad u Europskom parlamentu.
Le Pen je žestoko kritizirala Europsku uniju, nazvavši je globalnom anomalijom, te dodala kako će se boriti svim snagama da unija opet postane zajednica suverenih zemalja koje zajednički surađuju. Tvrdi da europska populacija nema kontrolu nad svojim ekonomijama niti valutama, kao niti nad kretanjem stanovništva na teritoriju EU.
"Vjerujem da je Europska unija sada poput Sovjetskog saveza - ne može postati bolja. Europska unija će se raspasti baš kao što se raspao Sovjetski savez", zaključila je Le Pen.
Francuska desničarka suspendirana zbog usporedbe ministrice s majmunom
Foto: Screenshot/France 2
FRANCUSKA desničarska Nacionalna fronta suspendirala je u petak svoju kandidatkinju na lokalnim izborima u Francuskoj, koja je crnu ministricu pravosuđa na Facebook profilu usporedila s majmunom. Incident je bio veliki udarac nastojanjima te protuimigrantske stranke da se riješi optužbi za rasizam.
Pokret koji vodi Marine Le Pen počeo je rasti u anketama uoči lokalnih i europskih izbora iduće godine, a u nedjelju je osvojila lokalne izbore u gradu Brignoles na jugu zemlje.
Anne-Sophie Leclere, kandidatkinja u gradu Rethelu na sjeveroistoku Francuske, postavila je fotomontažu na svom Facebook profilu koja ministricu pravosuđa Christiane Taubira prikazuje uz sliku mlade čimpanze.
Gostujući na televiziji France 2 Leclere je rekla: "Radije bih je vidjela na stablu, nego u vladi". "Otvoreno govoreći, s tim đavoljim osmjehom s kojim se pojavljuje na TV-u ona je prava divljakuša". dodala je kandidatkinja i ocijenila kako to "nije rasizam".
Potpredsjednik Nacionalne fronte Florian Philippot rekao je da će se protiv Leclere pokrenuti disciplinski postupak i da je njezina kandidatura bila "strašna greška".
Talijanski predsjednik Giorgio Napolitano svjedok u mafijaškom slučaju
Foto: Guliver Image / Getty Images
SUD NA Siciliji pozvao je talijanskog predsjednika Giorgia Napolitana da svjedoči u istrazi o navodnim tajnim razgovorima mafije i države u jeku bombaških napada prije 20 godina, doznaje se u četvrtak iz sudskih izvora.
Napolitano je pozvan kao svjedok u istrazi u kojoj je mafija navodno obećala prekinuti napade u kojima je početkom 90-tih godina 20. stoljeća poginula 21 osoba, uključujući suce Giovannia Falconea i Paola Borsellina, u zamjenu za blaže zatvorske kazne i uvjete osuđenih mafijaša.
Iz Napolitanove ureda priopćeno je da predsjednik čeka pismeni poziv kako bi ga mogao procijeniti. Trenutni predsjednik senata Pietro Grasso, bivši protumafijaški tužitelj u Palermu gdje je istraga otvorena, također će biti pozvan na svjedočenje.
Iz jezera u Rusiji izvučen je dio meteorita težak više od 500 kilograma
Screenshot: YouTube
NAJVEĆI dio meteorita koji je 15. veljače eksplodirao iznad regije Čelabinsk u Rusiji izvučen je iz jezera u koje je pao. Pronađeni dio meteorita težak je oko 570 kilometara a do sada se nalazio na dnu jezera. Točna težina nije utvrđena jer je meteorit strgao vagu na kojoj su ga vagali te se raspao na tri dijela.
"Preliminarni pregled pokazuje da je to stvarno dio meteorita. Ovaj dio spada među deset najvećih pronađenih fragmenata meteorita ikad", kazao je Sergej Zamozdra, izvanredni profesor na Sveučilištu u Čelabinsku, prenosi RT.
Pronađeni dio meteorita prebačen je u regionalni prirodoslovni muzej. Jedan dio meteorita planira se podvrgnuti rengenskoj snimci kako bi se utvrdilo od kojih se minerala sastoji.
Raniji pokušaji nisu uspjeli
Ronioci su i ranije pokušali izvaditi meteorit iz jezera, no nisu uspjeli sve do sada. Meteorit se nalazio na mjestu gdje je voda duboka 20 metara, a nalazio se ispod debelog sloja mulja što je stvaralo probleme roniocima. Prve procjene o količini mulja ispod kojeg se nalazio meteorit bile su preoptimistične. Trebalo je samo 10 dana kako bi se ispumpao mulj oko meteorita. Akciju je otežavala i jako slaba vidljivost u vodi te oluje.
Prema procjenama znanstvenika meteorit je bio težak oko 11 tisuća tona, a njegova eksplozija ozlijedila je više od 1600 osoba te prouzročila štetu veću od 30 milijuna dolara. Do sada je pronađeno pet komada meteorita koji su pali u jezero.
