Upozorenje: Neke zagađujuće materije mogu uzrokovati zdravstvene probleme osobama koje su veoma osjetljive na zagađenje zraka.
Takve osobe trebaju izbjegavati boravak vani i smanjiti naprezanje tokom boravka vani.
Je li danski izumitelj, koji je ubio i raskomadao švedsku novinarku, serijski ubojica?
Je li danski izumitelj, koji je ubio i raskomadao švedsku novinarku, serijski ubojica?
Screenshot: Fox News, Spiegel, Dagbladet, Columbia Journalism School
PETER Madsen (46), danski izumitelj i inženjer, optužen za ubojstvo i sakaćenje tijela švedske novinarke Kim Wall (30), raskomadao njeno tijelo i bacio ga u zaljev kod Kopenhagena, prestao je razgovarati s istražiteljima.
Do ovog preokreta u stravičnom slučaju umorstva koje je potreslo Dansku, Švedsku i čitavu Europu, došlo je kada se njegov iskaz, koji je već jednom promijenio, razotkrio kao lažan. Naime, Madsen je prvo tvrdio da je Wall, koja je posljednji put viđena živa 10. augusta kad se ukrcala na njegovu podmornicu u sklopu reportaže, iskrcao u kopenhagenškoj luci. Wall se ukrcala na podmornicu UC3 Nautilus, koju je Madsen sam dizajnirao i izgradio, u sklopu reportaže o ovom ekscentričnom izumitelju i avanturistu koji u Danskoj ima status celebrityja.
Madsenov iskaz o nesretnoj smrti pokazao se kao laž
Nakon što je tijelo Kim Wall - bez glave i nogu - pronađeno na obali otoka Amager u zaljevu Koge, iako je za njega bila privezana šipka koja ga je trebala natjerati da potone, Madsen je promijenio priču, tvrdeći da je Wall poginula nesretnim slučajem kad joj je na glavu pao 70 kg težak poklopac podmornice koji je on pridržavao i nehotično ispustio kad je izgubio ravnotežu. Zbog toga je, kako je tada pokušavao uvjeriti istražitelje, upao u stanje “suicidalne psihoze” i bacio njeno tijelo u more, a podmornicu potopio.
No kada je danska policija 6. oktobara u istom zaljevu izronila njenu odsječenu glavu i noge zamotane u plastičnim vrećicama, nedvojbeno je utvrđeno da Madsenov iskaz nema veze s istinom, budući da na glavi nije pronađena fraktura lubanje ni ikakva druga ozljeda tupim predmetom, koju bi udarac 70 kg teškim metalnim poklopcem zasigurno prouzročio. Nadalje, na Madsenovom tijelu pronađene su ogrebotine s DNK koji pripada Wall, što ukazuje na to da je došlo do borbe između njih dvoje.
Osim toga, pronalazak ostatka tijela bio je ključan za istragu, budući da početnom autopsijom nije bilo moguće utvrditi uzrok smrti. Tijelo novinarke izbodeno je 15 puta, jednom u grudi i 14 puta u genitalije, ali nije jasno je li Wall na taj način ubijena ili je izbodena nakon smrti. Istražitelj Jens Moeller izjavio je na konferenciji za tisak kako je tijelo izbodeno kako bi se spriječilo njegovo napuhivanje i izranjanje na površinu, očito neuspješno.
Je li zadovoljavao bolesni seksualni poriv masakriranjem tijela?
Međutim, snimke koje su istražitelji u međuvremenu pronašli upućuju da je sakaćenje tijela ubijene imalo (i) seksualni motiv. Kako javlja Telegraph, fetišističke snimke mučenja i ubijanja žena vješanjem, paljenjem i odrubljivanjem glave pronađene su na računalu iz Madsenove radionice. Prema tvrdnji tužitelja Jacoba Buch-Jepsena, snimke nisu odglumljene, već se radi stvarnim ubojstvima.
Iako Madsen inzistira da snimke nisu njegove i da ih je tamo mogao pohraniti i gledati netko od njegovih suradnika, nije teško povezati ovaj bolesni fetiš s monstruoznim načinom na koji je Wall ubijena i izmasakrirana - pogotovo s obzirom da su na potopljenoj podmornici pronađene njene gaćice i grudnjak.
Madsen prijateljima: Zaljev Koge najbolje mjesto za odbacivanje tijela
Policija je također pronašla nož i pilu kojima je Madsen vjerojatno izbo, odnosno raskomadao tijelo nesretne novinarke. A kako prenosi švedski Aftonbladet, jedan Madsenov prijatelj otkrio je kako su njih dvojica s još nekoliko prijatelja u jednoj prilici raspravljali o tome koje bi bilo hipotetski idealno mjesto za skrivanje tijela nakon umorstva. Na kraju ove bizarne rasprave zaključili su da je najbolje mjesto upravo zaljev Koge jer ima ograničenja ronjenja i u njemu je navodno teško koristiti sonar pri pretraživanju.
Uzevši u obzir sve ove dokaze koji nedvosmisleno ukazuju na Madsena kao ubojicu, nije ni čudno što se on odlučio braniti šutnjom. Svi elementi ove jezive kriminalističke misterije, koja zvuči kao da je ispala iz poznatih skandinavskih kriminalističkih romana i serija, upućuju na to da je upravo Madsen osoba iza ovog pomno isplaniranog i izvedenog ubojstva, a ne nesretnog slučaja.
Da je njegov temeljito razrađeni plan prikrivanja tragova uspio, sudbina Kim Wall možda se nikad ne bi saznala. Ali na njegovu nesreću, plan mu se spletom slučajnih okolnosti i učinkovite policijske istrage izjalovio. Iako i dalje inzistira da nije ubio Wall niti osakatio njeno tijelo, sud mu je produžio istražni pritvor još četiri mjeseca.
Je li Madsen prvi put ubio s 15 godina?
Ali ako mislite da drama oko ovog ubojstva tu završava, varate se. Kako javlja Copenhagen Post, danska policija sve više sumnja da Wall ustvari nije Madsenova jedina žrtva, zbog čega je odlučila ponovo otvoriti neriješene slučajeve ubojstava u Danskoj, Švedskoj i Norveškoj, od kojih neki također uključuju raskomadana tijela žrtava, i potražiti moguće ostatke Madsenovog DNA na njima.
A jedan od takvih slučajeva je ubojstvo japanske turistkinje Kazuko Tojonada iz 1986. Unatoč vremenskom razmaku od 31 godine, dva ubojstva imaju nevjerojatne sličnosti. 22-godišnja Tojonada nestala je dok je putovala Skandinavijom. Njeno tijelo - bez glave - pronađeno je kako pluta u moru u, pogodili ste, zaljevu Koge. Madsenova rodna kuća bila je manje od kilometar udaljenosti od tog mjesta.
“Uočili smo jedan slučaj iz 1986. gdje je torzo japanske turistkinje pronađeno u luci. Ispitujemo to”, poručio je istražitelj Moeller. Ako se ispostavi da Madsen stoji iza ovog slučaja, to znači da je prvi put ubio kao 15-godišnjak. Radi li se o serijskom ubojici i ako da, koliko je još žena ubio? To zasad zna samo on, ali policija navodno istražuje još pet neriješenih slučajeva ubojstva u području oko Kopenhagena iz devedesetih.
Madsen, koji je osim mini-podmornice izgrađene zahvaljujući crowdfunding kampanji planirao razviti i vlastitu svemirsku letjelicu s ljudskom posadom, u jednom je intervjuu iz 2014. opisao kako mu je san “tajno izgraditi cepelin i letjeti u njemu iznad Kopenhagena dok hrpa policijskih auta juri za mnom na tlu”. U istom intervjuu rekao je da bi volio jednom “imati dosje”, ali “zaboga, ne tako da ikome naškodim”.
Kim Wall izvještavala iz Kine, Mianmara i Sjeverne Koreje
Dodatni uvid u Madsenovu ličnost je i način na koji je u svojoj biografiji opisao svog autoritarnog i nasilnog oca: “Kad mislim o svom ocu, mislim kako su se djeca u Njemačkoj morala osjećati ako im je tata bio zapovjednik u koncentracijskom logoru.”
Komemoracija za Wall, free-lance novinarku koja je pisala za Guardian, New York Times, Vice News i druge medije te izvještavala iz Kine, Mianmara i Sjeverne Koreje i s drugih opasnih terena, održana je prošle srijede u New Yorku na njenom fakultetu, Novinarskoj školi Columbia.
“Čovječanstvo treba više hrabrih žena kao što je Kim. Žena koja je željela i usuđivala se reći, dati glas slabima i učiniti ovaj planet boljim za život”, poručila je u posmrtnom govoru njena majka Ingrid, koja je s obitelji snimila i dirljivi video o životu i djelu svoje kćeri za švedski Dagbladet.
*
Katalonska vlada odbija prijevremene izbore, a Rajoy prijeti ozbiljnije nego ikad
Katalonska vlada odbija prijevremene izbore, a Rajoy prijeti ozbiljnije nego ikad
Foto: 123rf, Getty images
KATALONSKI dužnosnik za vanjske poslove Raul Romeva odbacio je u srijedu mogućnost održavanja prijevremenih izbora koje je predložio španjolski premijer Mariano Rajoy kako bi izbjegao uvođenje izvanrednih mjera u toj pokrajini koja je 1. oktobara održala referendum o neovisnosti.
"Izbori sada nisu na stolu. Oni nisu opcija, ne nalaze se niti u našem programu niti našem scenariju", izjavio je Romeva u srijedu na konferenciji za medije u Bruxellesu.
Ranije u srijedu premijer Rajoy poručio je iz španjolskog parlamenta da neće posegnuti za člankom 155. ustava koji Madridu omogućuje stjecanje kontrole nad katalonskom vladom ako Barcelona u četvrtak sazove prijevremene izbore.
Oporbeni čelnik, socijalist Pedro Sanchez koji je u stalnom kontaktu s premijerom, također je potvrdio tu opciju.
"Jedini mogući put za Puigdemonta je da obnovi legalnost i raspiše prijevremene izbore", rekao je Sanchez koji drži da će se tako okončati prijetnja ukidanja autonomije.
Ta ponuda se može protumačiti kao put koji bi omogućio da se pronađe rješenje krize između Barcelone i Madrida.
Rajoy prijeti ozbiljnije nego ikad
U četvrtak u 10 sati istječe drugi rok što ga je Rajoy dao predsjedniku katalonske vlade Carlesu Puigdemontu da se izjasni je li prošli tjedan u katalonskom parlamentu proglasio nezavisnost kada je rekao da preuzima mandat za njezino proglašenje na temelju rezultata referenduma. Glasnogovornik katalonske vlade u utorak je poručio da će odgovor Puigdemonta biti jednak kao i u ponedjeljak - niti "Da" niti "Ne" nego razdoblje od 2 mjeseca za pregovore o nezavisnosti.
Madrid to ne prihvaća kao odgovor i upozorava na primjenu članka iz ustava koji komentatori nazivaju "putom u nepoznato" jer nikada nije primijenjen protiv neke od 17 autonomnih pokrajina otkako je ustav stupio na snagu 1978.
"Problem je u tome što s druge strane imamo nekoga gluhog i slijepog na stvarnost", rekao je Romeva i dodao da on i svi članovi vlade mogu završiti u zatvoru poput dvojice dužnosnika zagovaratelja odcjepljenja koji su u pritvoru u Madridu.
"Može li to Europska unija prihvatiti? Može li ona živjeti s tim?", upitao je iz Romeva iz Bruxellesa kamo je otputovao drugi put u zadnja tri tjedna otkako je održan referendum protian španjolskom ustavu.
*
Je li ISIS mrtav?
Je li ISIS mrtav?
Foto: Getty Images
OD 2014. godine ISIS ne silazi s naslovnica svjetskih medija. Samoprozvana Islamska država nezamislivim je zvjerstvima šokirala svjetsku javnost, a usput, iskoristivši građanski rat u Siriji te nesposobnost centralne vlasti u Iraku, značajno je proširila svoj teritorij. U ljeto 2015. godine, baš u vrijeme kad se otmicom Tomislava Salopeka ISIS na najgori mogući način probio i na naslovnice hrvatskih medija, Islamska država kontrolirala je ogromna prostranstva diljem Sirije i Iraka, a svoje "podružnice" imali su u Egiptu i još nekim zemljama.
Cijelo vrijeme svog postojanja ISIS je pozivao na terorističke napade, a gotovo da nema ozbiljnijeg napada u Europi za koji ova teroristička skupina s vlastitom državom nije preuzela odgovornost.
Još na početku svog uspona 2014. godine, džihadisti su središtem svog kalifata proglasili sirijsku Raku, grad smješten na izvorištu civilizacije - rijeci Eufrat. Taj grad će postati izvorište svih ISIS-ovih operacija i centar njihove moći.
Danas je objavljeno da je Raka oslobođena od terorista Islamske države i tamo se danas zavijorio barjak sirijske milicije.
Još u noći s ponedjeljka na utorak Sirijske demokratske snage (SDF), savez kurdskih i arapskih milicija, osvojile su bolnicu u Raki, pa je preostalo još da se istjeraju posljednji džihadisti koji su pružali otpor na stadionu.
"Vojne operacije u Raki završile su. Grad je potpuno pod nadzorom SDF-a", rekao je ranije u utorak Talal Selo, glasnogovornik saveza koji je u lipnju počeo prodirati u taj grad.
"Sada se provode operacije čišćenja kako bi se uklonile preostale ćelije i razminirao grad", rekao je Selo.
Najavio je da će SDF objaviti službeno priopćenje o oslobođenju Rake.
Pad Rake, grada u kojem su džihadisti organizirali pobjedničke parade nakon velikih vojnih uspjeha 2014., simbol je propasti kalifata jer je Islamska država u susjednom Iraku izgubila tamošnju ''prijestolnicu'' Mosul i potisnuta je u pojas doline Eufrata i obližnju pustinju.
U bitki za Raku 3240 žrtava
SDF je završni napad na Raku pokrenuo u nedjelju nakon što je skupina sirijskih džihadista napustila grad prema dogovoru s vijećem plemenskih staraca, pa je u gradu ostalo tek 300 džihadista koji su branili posljednje položaje. Evakuirano je 275 džihadista i njihovih obitelji i ne zna se jesu li se povukli u druga područja koja su još u rukama Islamske države, piše agencija AFP.
Međunarodna koalicija koju predvode Sjedinjene Države neprestance je ponavljala da strani borci ne smiju napustiti grad. "Najmanje želimo da strani borci budu oslobođeni i da im se dopusti povratak u zemlju porijekla gdje će sijati teror", rekao američki pukovnik Ryan Dillon.
U nešto više od četiri mjeseca ubijeno je 3250 ljudi, od kojih 1130 civila, objavila je u utorak nevladina udruga Sirijski opservatorij za ljudska prava (SOHR).
Sukobi i bombardiranja koji su razorili bivšu prijestolnicu Islamske države odnijeli su od 5. lipnja živote "1130 civila, od kojih su 270 bila djeca, a 2120 borci Islamske države i snaga koje je podržavala vojska Sjedinjenih Država", navodi SORH.
Nekad prijestolnica Abasida, a 2014. simbol džihadističkog terora
Očevici prenose da su borci SDF-a u utorak slavili izvikujući slogane na ulicama među ruševinama zgrada na središnjem trgu. Zastava istaknuta na gradskom stadionu ima žutu pozadinu i crveni amblem kurdske vojne formacije YPG, najjače milicije u sastavu SDF-a, piše Reuters.
Raka je postala simbol najvećih okrutnosti džihadista koji su u tome gradu planirali krvave napade počinjene po svijetu, a mnoge od njih u Europi.
Raka je svoj procvat doživjela u doba dinastije Abasida. Godine 772. kalif al Mansur naredio je gradnju, po uzoru na Bagdad, grada-vojarne al Rafike, pored antičke Rake. Dva grada poslije su se stopila u jedan. Od 796. do 809. moćni kalif Harun al Rašid preselio je prijestolnicu Abasida iz Bagdada u Raku koja leži na raskrižju puteva između Bizanta, Damaska i Mezopotamije. Niknuo je grad palača i džamija.
Većinom grad sunitskog islama, Raka je smještena u dolini Eufrata, nedaleko od Turske i 160 kilometara istočno od Alepa te 200 km od iračke granice. Gradnja brane blizu grada Tabke omogućila je da Raka postane ekonomski važna zbog razvoja poljoprivrede.
Kada je 2014., Islamska država osvojila Raku i proglasila svoj kalifat, nametnula je svoj zakon terorom i užasom. Odrubljivanja glava, masovna pogubljenja, silovanja, otmice, etničko čišćenje, kamenovanje žena, ubijanje homoseksualaca strahote su koje su džihadisti snimali i postavljali na internet kao sredstvo propagande i oružje za ušutkavanje svakog otpora.
Islamska država je fizički uništena, ali ideje islamista i dalje žive
U pokrajini Deir Ezor blizu Rake, džihadisti su napadnuti s dva bojišta. S jedne strane ofenzivu vodi sirijski režim uz potporu ruskih zračnih snaga, a s druge SDF uz zračne udare međunarodne koalicije predvođene SAD-om.
Tjeranje ISIS-a iz Rake novi je teški udarac ovoj organizaciji. Islamska država praktički više ne postoji, ali još uvijek su brojni teritoriji koje kontroliraju islamisti. Oni kontroliraju još relativno velika područja uz rijeku Eufrat gdje se, kako se vjeruje, skriva i ozlijeđeni lider Abu Bakr al-Baghdadi.
Ideja Islamske država kao teritorija nije uspjela, ali ovo nije konačan kraj ISIS-a. Ideja koju je godinama zastupao ISIS nije još mrtva i ona će i dalje biti velika opasnost za Zapad. Brojni stručnjaci strahuju, a na to su upozoravali i Amerikanci, da bi se sada brojni džihadisti mogli vratiti u matične zemlje i od tamo sijati teror.
Ali više neće biti centra, glavnog mozga svih operacija, što su dosad bili Raka i Islamska država. Neće više postojati geografska lokacija odakle dolaze naredbe, nego se može očekivati da će ISIS-ovci organizirati ćelije kao nekad Al Kaida.
*
Predsjednica pozvala Putina u Hrvatsku, predstavila mu Inicijativu tri mora
Predsjednica pozvala Putina u Hrvatsku, predstavila mu Inicijativu tri mora
Foto:
PREDSJEDNICA Kolinda Grabar Kitarović sastala se s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u Sočiju, nakon čega su oboje dali izjave za medije. Prvi se okupljenim novinarima obratio Putin.
"Sad su se završili naši pregovori s predsjednicom Republike Hrvatske i prošli su u konstruktivnom smjeru i potvrdili su usmjerenje dviju zemalja za razvitak suradnje. Hrvatska je važan partner Rusiji na Balkanu. Tijekom ovog vremena odnosi su dobili raznovrstan karakter. Danas smo ja i predsjednica Hrvatske razmotrili konkretne mjere za suradnju. Posebnu pozornost usmjerili smo na gospodarsku suradnju. Smatramo da ove godine imamo dobru mogućnost da vratimo robnu razmjenu na pretkrizno razdoblje", rekao je Putin.
"Velike nade u smislu proširivanja kontakata vežemo za poslovni forum koji će se održati sutra u Moskvi.Hrvatska je veliki uvoznik ruskih naftnih derivata. Kompanija Lukoil vlada razgranatom mrežom pumpa. Sa svoje strane ruska kompanija Gazprom opskrbljuje gotovo polovinu hrvatskih potreba za plinom. Ruske korporacije pomagale su u razvoju električne energetike Hrvatske. Postoje planovi izgradnje i modernizacije drugih gospodarskih objekata. Izrazio bih zahvalnost gospođi predsjednici na detaljnim i sadržajnim pregovorima", poručio je Putin.
Potpisan niz akata o suradnji s Rusijom
Predsjednica se potom zahvalila na dobrodošlici predsjedniku Putinu.
"Ovo mjesto mnogi uspoređuju s kolijevkom hrvatskog turizma, Opatijom. Razgovarali smo o nizu tema. Širina tema naših razgovora potvrđena je i potpisivanjem nizom akata o suradnji. Hrvatska kao odgovorna članica EU i NATO-a, ali i zemlja koja uvažava međunarodni značaj Rusije, želi bilateralnim odnosima dati novi zamah. Izražena je obostrana želja za nastavak suradnje. U tom duhu Putina sam pozvala na uzvratni posjet Republici Hrvatskoj i nadamo se da će se taj posjet ostvariti sljedeće godine.
Raspravili smo manja otvorena pitanja u našim odnosima i utvrdili primjere uspješne suradnje, koji u oživjeli rusko-hrvatske gospodarske odnose. Rusija je Hrvatskoj značajan gospodarski partner i želimo nastaviti jačati bilateralnu gospodarsku suradnju", poručila je.
"Pozdravila sam sva ruska ulaganja i spremna sam zalagati se za svaki oblik uzajamnih ulaganja koja su u skladu s postojećim okvirom. Upoznala sam Putina s nizom zakonskih promjena u Hrvatskoj. Iako i Hrvatska nastoji ostvariti diverzifikaciju, suradnja s ruskim tvrtkama se nastavlja.
Predsjedniku Putinu predstavila sam i inicijativu triju mora. Ovo je inicijativa za koheziju srednje Europe i EU u cjelini, a ne protiv. Ona nije usmjerena protiv Rusije ili Njemačke, nego je usmjerena na suradnju s drugim državama na pojedinim projektima.
Razgovarali smo i o jačanju kulturne i znanstvene suradnje. Rusija i Hrvatska prepoznaju značaj dijaloga naših crkava i nužne zaštite kršćana u svijetu. Obnovom crkve u Crikvenici mogla bi se početi služiti i liturgija", rekla je Grabar Kitarović, prenosi televizija N1.
*
Američki ministar pravosuđa uporno odbija govoriti o svojim kontaktima s Rusima
Američki ministar pravosuđa uporno odbija govoriti o svojim kontaktima s Rusima
Foto: FAH
AMERIČKI ministar pravosuđa Jeff Sessions odbio je u srijedu odgovarati na pitanja zastupnika o svojim razgovorima s predsjednikom Donaldom Trumpom o Rusiji i svojim kontaktima s Rusima u predizbornoj kampanji 2016. godine.
"Nisam imao neprilične razgovore s Rusima u bilo kojem dijelu kampanje", rekao je Sessions na saslušanju pred senatskim odborom za pravosuđe.
On je u više navrata odbio govoriti o razgovorima o Rusiji s Trumpom, koji je suočen s istragom o mogućem dosluhu između članova njegova izbornog tima i ruskih dužnosnika koji su se miješali u predsjedničke izbore 2016.
Sessionsovo ponašanje vjerojatno će dodatno frustrirati demokrate koji su se već žalili na lošu suradnju administracije s istražiteljima.
Sessions je na saslušanju također rekao da ga nije ispitao posebni savjetnik Robert Mueller u odvojenoj istrazi o istoj stvari.
Rusija je zanijekala miješanje u američke izbore, a Trump je ustvrdio da nije bilo nikakvog dosluha s Moskvom.
*
Putin dočekao Kolindu u Rusiji, ona ga pozvala u Hrvatsku
Putin dočekao Kolindu u Rusiji, ona ga pozvala u Hrvatsku
Foto: Hina
RUSKI čelnik Vladimir Putin dočekao je hrvatsku predsjednicu Kolindu Grabar-Kitarović u državnoj rezidenciji u Sočiju, ruskom ljetovalištu na Crnom moru, gdje će razgovarati o unapređenju zapostavljenih bilateralnih odnosa.
"Jako mi je drago sastati se s vama u Rusiji, drago mi je na prilici da popričamo o bilateralnim odnosima, ali i o regionalnim pitanjima. Dobrodošli", rekao je Putin hrvatskoj predsjednici na početku sastanka u rezidenciji Bočarov ručej.
"Staviti novu stepenicu"
"Veselim se našim današnjim razgovorima i vjerujem da ćemo staviti novu stepenicu, odnosno otvoriti novu fazu u našim odnosima, raspravljajući o bilateralnim odnosima, prije svega o proširenju gospodarske suradnje, kulturne i svake druge, ali isto tako o pitanjima sigurnosti na području europskog kontinenta, posebno u našem susjedstvu na jugoistoku Europe i o pitanjima globalne sigurnosti u kojima Rusija igra bitnu ulogu", kazala je predsjednica.
Također je rekla da u ovom trenutku između dvije zemlje postoji nekoliko otvorenih pitanja te izraazila uvjerenje da se o njima može razgovarati u okviru "otvorenog dijaaloga međusobnog poštovanja".
"Prije svega držim da možemo postaviti pozitivne pretpostavke za daljnje proširenje suradnje izeđu Hrvatske i Rusije", istaknula je.
Pozvala ga je u Hrvatsku
Iskoristila je i prigodu da pozove Putina u službeni posjet Hrvatskoj.
Putin je podsjetio je da se ove godine obilježava 25. godišnjica diplomatskih odnosa između Ruske Federacije i RH i izrazio je zadovoljstvo zbog značajnog rasta trgovinske razmjene između dviju zemalja.
Također je izrazio uvjerenost da će svi njezini razgovori i susreti tokom posjeta Rusiji koristiti odnosima dviju zemalja.
Prvi predsjednički posjet od 2009.
Ovo je prvi službeni posjet jednog hrvatskog predsjednika Ruskoj Federaciji od 2009. godine, a ključni mu je cilj je "novi zamah u odnosima koji su godinama zapušteni", doznaje se na Pantovčaku.
Putin je predsjedničin posjet Rusiji najavio prije otprilike dva tjedna prilikom primanja vjerodajnica novih veleposlanika, među kojima i hrvatskog Tončija Stanišića. Prethodno je Hrvatska dvije godine bila bez veleposlanika u Moskvi.
Putin je tom prigodom rekao, kako je prenio TASS, da "očekuje da će na predstojećim razgovorima biti postignuti sporazumi u političkom, ekonomskom i humanitarnom području, uključujući rješavanje pitanja vezanih za otvaranje ruskog znanstvenog i kulturnog centra u Zagrebu".
Prema najavama, Grabar-Kitarović će u razgovorima s Putinom, uz bilateralna pitanja, poseban naglasak staviti na stabilnost jugoistoka Europe te na globalnu ulogu Ruske Federacije.
Zajednički interesi
Hrvatska i Rusija imaju zajedničke interese u borbi protiv međunarodnog terorizma i svih oblika ekstremizama, kao i interes za stabilnost jugoistoka Europe.
Jedna od tema razgovora bit će situacija u Bosni i Hercegovini. Grabar-Kitarović je više puta izrazila zabrinutost procesima u BiH, posebice ističući zastoj u procesu pristupanju Europskoj uniji i NATO-u te zastoj u reformama. Kazala je i da u BiH ima hiljade radikaliziranih osoba koje predstavljaju potencijalnu sigurnosnu prijetnju na tragu islamskog terorizma, što je u toj zemlji izazvalo burne reakcije. I Hrvatska i Rusija se zalažu za jedinstvenu, suverenu, cjelovitu i stabilnu BiH i ravnopravnost svih triju konstitutivnih naroda, kažu na Pantovčaku.
Među temama razgovora svakako će biti Agrokor u koji su ruske banke, Sberbank i VTB, uložile veliki novac i očekuju povrat duga.
Ukrajinska kriza je također nezaobilazno pitanje, posebice nakon što je premijer Andrej Plenković ponudio Kijevu hrvatska iskustva u mirnoj reintegraciji okupiranih teritorija, što se Moskvi nikako nije svidjelo i izazvalo je dvije negativne reakcije ruskog ministarstva vanjskih poslova. Na Pantovčaku ističu da hrvatska vlada i predsjednica podržavaju punu provedbu sporazuma iz Minska i sve što se dogovori u okviru njega te da su hrvatska iskustva u mirnoj reintegraciji "dragocjena, ali mogu biti korisna samo ako se sve potpisnice minskog sporazuma za to zalažu".
I problem zagađenja u Slavonskom Brodu, za koje je odgovorna rafinerije u Bosanskom Brodu u vlasništvu ruske kompanije Zarubežnjeft, naći će se na dnevnom redu, a velika je šansa da se postigne rješenje za to pitanje do kraja oktobara, kažu izvori na Pantovčaku.
Niz sporazuma
Nakon razgovora dvoje predsjednika bit će potpisan niz sporazuma, među kojima se ističu program suradnje ruskog i hrvatskog državnog odvjetništva i sporazum o kulturnoj suradnji.
U izaslanstvu koje sa sobom vodi predsjednica u Rusiju su, među ostalima, državna tajnica Zdravka Bušić, ministar unutarnjih poslova Davor Božinović i ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek te glavni državni odvjetnik Dinko Cvitan. Oni će u prisustvu dvoje predsjednika potpisati sporazume sa svojim ruskim kolegama.
Riječ je o protokolu o suradnji MUP-a RH i MUP-a RF, Provedbenom protokolu o readmisiji, Programu suradnje između Državnog odvjetništva Republike Hrvatske i Generalnog tužiteljstva Ruske Federacije, Programu suradnje na području kulture za razdoblje 2018. – 2019., Nacrtu plana konzultacija između MVEP-a RH i MVP-a RF i Nacrtu memoranduma o razumijevanju u području gospodarske suradnje na tržištima trećih država.
*
Pucnjava u američkom Marylandu: Upucano pet osoba, tri ubijene, ubojica u bijegu
Pucnjava u američkom Marylandu: Upucano pet osoba, tri ubijene, ubojica u bijegu
Foto: Policija, Maryland
NAJMANJE je pet osoba upucano u pucnjavi do koje je došlo u američkom Marylandu, piše CNN. Prema pisanju Fox Newsa, Daily Maila, AP-a i RT-ja, tri osobe su preminule u pucnjavi, a dvije su ozlijeđene.
Veći broj škola u blizini lokacije pucnjave, poslovnog parka Emmorton u Edgewoodu, je zatvoren.
Iz škola su objavili kako su iste zatvorene iz predostrožnosti, na temelju preporuke ureda šerifa okruga Harford.
Napadač je u bijegu, a policija je upozorila kako je naoružan i opasan.
Dvoje ranjenih u kritičnom stanju
Tvoje upucanih nalaze se u kritičnom stanju te su prebačeni na liječenje u centar za traumu bolnice u Baltimoreu.
Specijalni agenti iz Biroa za alkohol, duhan, oružje i eksplozive izašli su na lice mjesta te pomažu uredu šerifa.
Policija je oko 18 sati objavila i fotografiju Radeeja Labeeba Princea, osumnjičenika za napad.
