Iranci tvrde da su uhapsili američkog špijuna, agenta CIA-e
Foto: AFP
IRANSKE vlasti tvrde da su u Teheranu uhapsile agenta CIA, objavila je iranska državna televizija, prenosi AFP. Radi se o mlađem iranskom državljaninu američkog porijekla koji je, prema tvrdnjama državne televizije, priznao da je njegova misija bila infiltrirati se u iranske tajne službe.
Mladić je identificiran kao Amir Mirza Hekmati, rođen u američkoj saveznoj državi Arizona. Iranci tvrde da se Hekmati američkoj vojsci pridružio 2001. godine, a kasnije je postao agent CIA. U Teheran je navodno prebačen iz vojne baze Bagram u Afganistanu.
Hekmatijev cilj, izvještava iranska televizija, bio je ubaciti se u obavještajne krugove na način da im proda određene informacije o Amerikancima. Međutim, iranski operativci su ga razotkrili prije nego je uspio ispuniti svoju misiju.
Ubojstvo u New Yorku: U liftu zapalio stariju ženu i ostavio je da umre u agoniji
Foto: NYPD
NESRETNU Amerikanku je napadač u liftu polio sa zapaljivom tekućinom te je zapalio i ostavio da umre.
Neidentificirani napadač, navodno je bivši dečko ubijene, je čekao 64-godišnju Dolores Gillespie ispred lifta u Brooklynu. Ženu je čekao kada se vraćala kući iz trgovine. Užasan napad je trajao oko minute te su ga uhvatile nadzorne kamere, piše Daily Mail.
Ostavio ženu da umre u agoniji
Dolores se tokom napada okrenula od napadača i kleknula kako bi se pokušala zaštititi. No muškarac, koji se opremio zaštitnom maskom, poprskao ju je ravno u lice, po glavi i po tijelu kada se povukla na kraj dizala. Tada je upaljačem zapalio list u boci, pričekao par sekunda prije nego je zapalio ženu i bacio bocu u dizalo.
Napadač je pobjegao i ostavio ženu da umre u agoniji. Susjedi su rekli da je Gillespie bila duševna bolesnica. Žena je na licu mjesta proglašena mrtvom. "Nikada nisam vidio ništa ovakvo, a ovaj posao radim dugo", kazao je jedan od detektiva New York Postu. Policija napadača traži po bolnicama, jer izgleda da je tokom napada opekao lice i ruke. Jedan od susjeda je rekao da je žena vrištala prije nego je dim počeo puniti hodnik zgrade. Još pet ljudi je lakše ozlijeđeno u požaru.
U 75. GODINI je umro prvi češki postkomunistički predsjednik, disident i pisac Vaclav Havel.
Bivši vođa je dugo vodio borbu sa teškom bolešću. Havel je bio kronični pušač te je 1996. godine operacijom uklonjen mali maligni tumor na njegovom desnom plućnom krilu. Nakon operacije je obolio od teške upale pluća i visoke vrućice. Nakon toga je do svoje smrti često ima problema sa zdravljem. Njegova suradnica Sabina Dancecova je kazala da je Havel umro u snu u nedjelju ujutro u svome domu blizu Praga. Uz Havela je bila supruga Dagmara i još nekoliko časnih sestara.
Kao predsjednik Čehoslovačke je nadgledao tranziciju iz komunizma u demokraciju i stvaranja tržišne ekonomije. Sudjelovao je i u mirnom razdvajanju Češke i Slovačke 1993. godine.
Rodio se 1936. godine u Pragu
Vaclav Havel se rodio 5. oktobara 1936. godine u Pragu. Od svoga djetinjstva je bio nepodoban komunističkom režimu kao sin bogatih roditelja kojima su oduzeli imovinu, a njemu zabranili daljnje školovanje. Pohađao je večernju školu kako bi završio gimnaziju, a potom je dvije godine studirao ekonomiju.
Prvo posao je našao 1959. godine u kazalištu u Pragu gdje je izrađivao scenski namještaj za kazališne predstave. 1968. godine je počeo pisati kazališne komade u kojima je davao potporu reformama za liberalizacijom države i smanjivanjem sovjetskog pritiska. No, sovjetska invazije je zaustavila reforme te je tada Havel prešao "u ilegalu".
Za život zarađivao radom u pivnici
Za život je zarađivao radom u pivnici, a njegovi članci, eseji i književna i kazališna djela su se tajno distribuirali do čitatelja. Na poziv komunističkih vlasti da napusti zemlju Havel je kazao kako "rješenje ljudskih prava nije u tome da napustimo zemlju".
1977. godine je sa još stotinjak čeških intelektualaca pomogao u stvaranju dokumenta nazvanog Povelja 77 u kojemu su od vlasti tražili da građanima osiguraju osnovna ljudska prava. Prije nego je Povelja stigla u javnost, Havel je uhapšen te osuđen na četiri i pol godine zatvora. U zatvor je morao zbog povezanosti sa Komitetom za obranu nepravedno proganjanih.
Deveti predsjednik Čehoslovačke
1983. godine izlazi iz zatvora te preko ilegalnih novina nastavlja kritizirati vlast, iako je bio pod stalnim nadzorom policije. 1989. godine je zbog sudjelovanja u prosvjedima još devet mjeseci proveo u zatvoru. Iste godine je oporbeni pokret Građanski forum pokrenuo "Baršunastu revoluciju" u kojoj su češki oporbenjaci tražili ostavku predsjednika Gustava Husaka.
Nakon što je Husak podnio ostavku, Havel je postao deveti predsjednik Čehoslovačke. Tri godine kasnije podnosi ostavku, jer je Slovački parlament izglasao vlastiti Ustav te se Čehoslovačka dijeli na dvije države. 1993. godine Havel je izabran za predsjednika Češke te je na toj poziciji bio dva mandata. Nakon odlaska s predsjedničke pozicije se bavio pisanjem.
Dva puta se ženio, prvi puta sa Olgom, a potom i s glumicom Dagmar Havlovom. Iza njega ostaje više od dvadeset djela, koja su prevedena na više jezika svijeta. 2005. godine je stavljen na listu 100 najuglednijih intelektualaca svijeta.
Tisuće protestanata na ulicama Moskve i Petrograda: "Rusija bez Putina!"
Foto: AFP
NEKOLIKO hiljada ljudi izašlo je na ulice u ruskim gradovima Moskvi i Petrogradu kako bi prosvjedovalo protiv rezultata nedavno održanih parlamentarnih izbora, javlja AP. Prosvjednici smatraju da su izbori namješteni.
Izvan zidina Zimskog dvorca skupilo se oko 4000 simpatizera Komunističke stranke, koji traže da se glasovi na izborima ponovo prebroje. Također su zatražili ostavku vlade Vladimira Putina.
U Petrogradu je oko 3000 protestanata izašlo na središnji gradski trg, izvikujući parole poput: "Rusija bez Putina!".
Ovi prosvjedi, zajedno sa skupovima koji su prošlog vikenda održavani u barem 60 ruskih građana, odraz su nezadovoljstva Putinovom strankom Ujedinjena Rusija, koja već deset godina vlada Rusijom.
Pogledajte divljački napad egipatskih vojnika: Palicama tukli ženu i vukli je po podu
Foto i video: YouTube
SUKOBI policije i protestanata na kairskom Trgu Tahrir ušli su u treći dan, a u njima je već poginulo 10 ljudi, a stotine su ozlijeđene.
Svijet je zgranula objavljena snimka neviđene brutalnosti egipatskih vojnih policajaca koji su palicama izudarali mladu ženu i vukli je po podu. Vojnici su divljački nasrnuli na prosvjednicu koja je ležala na zemlji u nesvijesti. Mlatili su je dugim palicama, udarali nogama i rukama te vukli po podu.
Neki muškarci su joj pokušali pomoći, no i jedan od njih je ubrzo završio na podu kao i ona. Sigurnosne snage su bez milosti nasrnule na nenaoružane civile te su im srušili šatore koje su podigli aktivisti koji ispred zgrade parlamenta prosvjeduju protiv vojne vlasti.
U oluji se potopila ruska naftna platforma: Četvero poginulo, 49 nestalih
Ilustracija: AFP
NAJMANJE četvero ljudi je poginulo, a 14 je do sada spašeno nakon što se prevrnula ruska naftna platforma u Ohotskom moru u Tihom oceanu. 49 osoba se još uvijek smatra nestalom.
"Oko 4 sata po lokalnom vremenu 14 ljudi je spašeno sa platforme i njihovo zdravstveno stanje je zadovoljavajuće. Pronađene su i dvije osobe koje nisu pokazivale znakove života", kazao je glasnogovornik regionalne Službe za spašavanje Taimuraz Kasajev.
Nema opasnosti od zagađenja okoliša
Bušotina je u vlasništvu kompanije Arktikmorneftegazrazvedka koja radi za ruski Gazprom. Platforma se nalazi 200 kilometara sjeverno od ruskog otoka Sahalin. Ruski ministar transporta je kazao da je na bušotini Kolskaja radilo 67 ljudi. Brod za spašavanje Atlas bi danas popodne trebao stići na mjesto nesreće, dok je jedan helikopter već tamo, a drugi bi trebao stići.
Regionalne vlasti su kazale kako incident ne predstavlja opasnost za okoliš. "Zalihe nafte na bušotini Kolskaja su minimalne i spremljene su u hermetički zatvorene tankove te nema opasnosti za izlijevanje goriva", kazao je Kasajev, piše RIA. Već je pokrenuta i istraga o incidentu. Prevrnuta platforma je izgrađena 1985. godine u Finskoj. 69 metara je dugačka i 89 metara široka, a trebala je kopati u dubinu od 3,500 metara kroz tri i pol mjeseca. "U oluji se potpuno potopila u more", kazao je Kasajev.
Kraj krvavog devetogodišnjeg rata: Posljednji američki vojnici otišli iz Iraka
Foto: AFP
U NEDJELJNO jutro posljednji američki vojnici su otišli iz Iraka te su prešli granicu sa Kuvajtom.
Američka vojska je tu "akciju" nazvala "taktičkim cestovnim maršem". U posljednjoj koloni je bilo 110 teško naoružanih vozila koji su u Kuvajt iz ratne zone prevezli oko 500 vojnika. Taj izlazak označava kraj krvavog rata koji je trajao gotovo devet godina te stajao milijarde dolara. To je bila najveća američka invazija na neku državu još od vijetnamskog rata, piše CNN.
Službeno je rat završio još u četvrtak kada su američke trupe spustile svoju zastavu u Bagdadu. Rat je pokrenut na inicijativu bivšeg američkog predsjednika Georgea W. Busha i uz lažni navod da Sadam Hussein posjeduje oružje za masovno uništenje koje može dati teroristima iz Al Qaide.
Taj je rat podijelio SAD i svijet, jer ga UN nikada "nije blagoslovio". Predsjednik Obama je pobijedio na izborima i na retorici koja se žestoko protivila ratu u Iraku. Sada je iračkom premijeru Nuriju al-Malikiju obećao ekonomsku, diplomatsku i vojnu pomoć. Oko 4,500 Amerikanaca je poginulo, a oko 30 hiljada ih je ozlijeđeno u Iraku.
