Netanyahu nahvalio kanadskog premijera koji dolazi u posjet Izraelu: "Zauzeo je moralno, oprezno i hrabro stajalište"
Netanyahu nahvalio kanadskog premijera koji dolazi u posjet Izraelu: "Zauzeo je moralno, oprezno i hrabro stajalište"
Foto: Guliver image/Getty images
IZRAELSKI premijer Benjamin Netanyahu je održao pohvalni govor o svom kanadskom kolegi Stephenu Harperu koji će u nedjelju stići u prvi službeni posjet Izraelu jednog kanadskog šefa vlade nakon 2000.
"Premijer Harper je zauzeo moralno, oprezno i hrabro stajalište" o izraelsko-palestinskom sukobu, rekao je Netanyahu čiji je govor prenosio državni radio.
Netanyahu je istaknuo vrlo proizraelska stajališta kanadskog premijera, što je u suprotnosti s izjavama koje je dao o Europljanima u četvrtak kada je ukazao na "licemjerje" u njihovim kritikama nastavka izraelskog naseljavanja na Zapadnoj obali i u Istočnom Jeruzalemu.
U subotu je Netanyahu u priopćenju već odao počast Stephenu Harperu i nazvao ga velikim prijateljem Izraela koji čvrsto odlijeva pokušajima klevetanja Izraela.
Harper posljednjih godina postao najvjerniji saveznika Izraela u svijetu
Kanadski premijer će stići u nedjelju poslijepodne s velikim izaslanstvom ministara, parlamentaraca i poduzetnicima u četverodnevni posjet Izraelu i Palestinskim teritorijima.
Harper je posljednjih godina postao najvjerniji saveznika Izraela u svijetu i Kanadu u međunarodnoj zajednici smatraju Izraelu najsklonijom zemljom.
Harper će u ponedjeljak održati govor u izraelskom parlamentu, a u utorak će se sastati s izraelskim predsjednikom Shimonom Peresom i posjetit će muzej holokausta Yad Vashem. Harper će također posjetiti palestinska područja gdje će se u ponedjeljak sastati u Ramallahu s palestinskim predsjednikom Mahmoudom Abbasom i palestinskim premijerom Ramijem Hamdallahom, navele su Abbasove službe.
Izbio veliki požar u norveškom selu drvenih kuća koje je na popisu kulturne baštine
Izbio veliki požar u norveškom selu drvenih kuća koje je na popisu kulturne baštine
Screenshot: YouTube
U SELU Laerdalsoyri u južnoj Norveškoj, poznatom po jedinstvenim drvenim kućama, koje je na popisu kulturne baštine zemlje, izbio je veliki požar u subotu navečer koji je gorio još sredinom nedjelje.
Laerdalsoyri se nalazi oko 200 km jugozapadno od Osla, poznat je po svojim jedinstvenim drvenim kućicama, na fjordovima na zapadu Norveške.
Požar je izbio u jednoj kući oko ponoći između subote i nedjelje i proširili su ga jaki vjetrovi pa je potpuno ili djelomično izgorilo između 15 i 30 kuća, navodi policija u priopćenju.
Kada je evakuirana cijela četvrt, hospitalizirano je više od 50 ljudi zbog trovanja dimom, ali nitko nije stradao u plamenu.
Prema norveškoj agenciji NTB tri kuće koje su pod zaštitom UNESCO-a su zahvaćene požarom.
Sirijski predsjednik Bašar al Asad: Ne namjeravam otići s vlasti!
Sirijski predsjednik Bašar al Asad: Ne namjeravam otići s vlasti!
Foto: Guliver image/Getty images
SIRIJSKI predsjednik Bašar al Asad u nedjelju je upozorio kako ne namjerava otići s vlasti, kako priželjkuju njegovi protivnici nakon njihove odluke o sudjelovanju u mirovnoj konferenciji Ženeva 2.
"Da smo željeli odustati, to bismo napravili na samom početku. Mi smo čuvari domovine i samo sirijski narod može odlučiti o tomu tko će sudjelovati u izborima", rekao je nakon sastanka s ruskim parlamentarcima u Damasku, prenosi Interfax.
Sirijska oporbena koalicija, čiji su se članovi sastali u Istanbulu, u subotu je nakon višetjednog međusobnog neslaganja i pritiska Zapada te arapskih zemalja prihvatila sudjelovanje u radu mirovne konferencija Ženeva 2 koja će s radom početi u srijedu.
Predsjednik oporbene koalicije Ahmad Džarba u subotu je u Istanbulu podsjetio kako je "jedini cilj pregovora zadovoljiti zahtjeve revolucije..., a prije svega povući Asada sa svih funkcija".
Irački premijer: Arapske zemlje kojima upravlja sam vrag krive su za val nasilja u Iraku!
Irački premijer: Arapske zemlje kojima upravlja sam vrag krive su za val nasilja u Iraku!
Foto: iraqiembassy.us
IRAČKI premijer Nuri al-Maliki je u nedjelju optužio arapske "đavolske i izdajničke" zemlje za ulogu u nasilju koje svakodnevno pogađa zemlju, ali ih nije naveo. Maliki je rekao da bombaši samoubojice u Irak dolaze iz Maroka, Libije, Jemena, ali nije precizirao koje zemlje podržavaju ekstremiste.
"Irak je na meti nekih zemlja koje podržavaju terorizam i zlo", rekao je Maliki u govoru u Nasiriji na jugu zemlje.
"Svijet je na našoj strani: Vijeće sigurnosti, Europska unija i većina arapskih zemalja, osim nekoliko đavolskih i izdajničkih zemalja", rekao je.
Irački čelnici su prije optuživali Saudijsku Arabiju i Katar da podržavaju iračke sunitske prosvjednike na zapadu zemlje, gdje je prošle godine pokrenuta mobilizacija protiv vlade kojom dominiraju šijiti.
Nedavno su sukobi izbili u toj regiji kada su snage sigurnosti pokrenule napad na tabor sunitskih protuvladinih protestanata.
Od tada traju sukobi vojske i plemena koja su joj odana s protuvladinim borcima i drugim plemenima. Sukobi su se proširili na dva bivša uporišta sunitske pobune, Ramadi i Faluju.
Diplomati, među kojima i šef UN-a Ban Ki-moon, pozvali su iračke vlasti na politiku nacionalnog pomirenja radi okončanja sukoba, ali premijer Maliki je rekao da sukobi nisu posljedica unutrašnjih problema već stranih snaga u zemlji.
Novi veliki prosvjed u Kijevu: Oko 100.000 ljudi prosvjeduje protiv predsjednika
Novi veliki prosvjed u Kijevu: Oko 100.000 ljudi prosvjeduje protiv predsjednika
Ilustracija: Guliver image/Getty images
OKO 100.000 ljudi okupilo se u nedjelju na kijevskom Trgu nezavisnosti u znak prosvjeda protiv novousvojenih zakona o oštrijem kažnjavanju prosvjeda, izvješćuje AFP.
Prosvjednici tokom cijelog jutra stižu na trg koji je u posljednja dva mjeseca poprište okupljanja proeuropskih snaga koje uporno prosvjeduju protiv odluke predsjednika Viktora Janukoviča o nepotpisivanju sporazuma o pridruživanju s Europskom unijom, a u korist tješnjih odnosa s Rusijom.
Čelnici oporbe pozvali su ljude na osmi po redu prosvjed protiv Janukoviča, usprkos u srijedu donesenoj zabrani prosvjeda u središtu Kijeva do 8. ožujka.
Novi zakoni uvode ili su postrožili sankcije protiv protestanata, a također, kao i u Rusiji, primoravaju nevladine udruge koje financijsku pomoć dobivaju od Zapada da se registriraju kao "strani agenti".
Kina gradi drugi nosač zrakoplova
Kina gradi drugi nosač zrakoplova
Screenshot: YouTube
KINA gradi svoj drugi nosač zrakoplova što će trajati oko šest godina i zemlja planira izgraditi najmanje četiri takva broda, prenose u nedjelju mediji u Kini i Hong Kongu.
Nakon 20 godina u kojima je kontinuirano i značajno povećavan vojni proračun kineska mornarica planira razviti pune sposobnosti obrane rastućih ekonomskih interesa kao i spornih teritorija u Južnom i Istočnom kineskom moru.
Prvi kineski nosač zrakoplova Liaoning, zapravo ukrajinski brod iz sovjetskog razdoblja kupljen 1998. i preuređen u kineskom brodogradilištu, dugo je bio simbolom razvoja kineske mornarice. On je uspješno testiran više od stotinu puta, uključivši i njegova borbena svojstva tokom vježbi održanih u spornom Južnom kineskom moru prošlog mjeseca.
Vojni stručnjaci vjeruju da je uspješni pothvat s Liaoningom teškim 60.000 tona prvi korak u razvoju nosača koji će se do 2020. izgraditi u Kini.
Drugi nosač gradi se u brodogradilištu u Dalianu.
Iranski vrhovni vođa u čast rođendana proroka Muhameda pomilovao gotovo 900 osoba
Iranski vrhovni vođa u čast rođendana proroka Muhameda pomilovao gotovo 900 osoba
Foto: Ilustracija
IRANSKI vrhovni vođa ajatolah Ali Hamnei u subotu je pomilovao ili skratio zatvorske kazne za 878 osoba u čast rođendana proroka Muhameda koji se obilježava u nedjelju, objavila je iranska državna agencija IRNA.
U rujnu prošle godine uoči puta predsjednika Irana Hasana Rohanija na zasjedanje Opće skupštine UN-a u New Yorku na slobodu je pušteno oko 80 političkih zatvorenika, uključujući poznatog borca za ljudska prava i odvjetnika Nasrina Sotoudeha. U oktobaru je pak pomilovan još 1.241 zatvorenik.
IRNA nije navela je li netko od 900 pomilovanih u subotu bio politički zatvorenik. Čini se da nema promjena u statusu dvojice najistaknutijih iranskih politička zatvorenika bivših predsjedničkih kandidata Mirhoseina Musavija i Mehdija Karubija koji su gotovo tri godine u kućnom pritvoru.
Neki iranski dužnosnici predlagali su njihovo oslobađanje, no tomu se snažno protive tvrdolinijaši, koji su ih proglasili izdajnicima zbog toga što su osporavali rezultate predsjedničkih izbora 2009.
