Screenshot: YouTube

SITUACIJA u Ukrajini se ne smiruje. Naprotiv, sve je izvjesnije da će se sukob Ukrajine i Rusije pretvoriti u rat. Jučer je Ukrajina najavila i velike antiterorističke akcije protiv proruskih separatista, u koje će biti uključena i vojska.

Proruski separatisti napali sjedište policije u Horlivki

Najmanje 100 proruskih separatista napalo je u ponedjeljak sjedište policije u istočnom ukrajinskom gradu Horlivki, kazali su očevici za Reuters.

Snimke ukrajinske televizije pokazale su kako hitna pomoć zbrinjava ljude ozlijeđene tokom napada na glavnu policijsku zgradu u gradu u pokrajini Donjeck u kojem živi oko 300.000 stanovnika.

Do sada su proruski separatisti u Ukrajini osvojili niz upravnih i policijskih sjedišta na istoku zemlje.

Tako su zaposjeli zgradu regionalne uprave i sjedište regionalne policije u Donjecku, gradsko poglavarstvo u Mariupolju, sjedište službe državne sigurnosti u Luhansku, gradsko poglavarstvo u Makijivki, upravu gradske policije u Horlivki, sjedište policije i gradske uprave u Kramatorsku, kao i gradsku upravu i sjedište policije u Slovjansku u kojem su postavljene i barikade na cestama koje vode prema gradu, gradsku upravu u Jenakijevu i Harcijsku te poglavarstvo u Zuhresu.

Proruski separatisti u istočnoj Ukrajini traže Putinovu pomoć

Ruski predsjednik Vladimir Putin dobiva brojne pozive u pomoć iz istočne Ukrajine i "s velikom zabrinutošću" prati razvoj situacije, rekao je u ponedjeljak njegov glasnogovornik.

"Nažalost, dobivamo brojne pozive, upućene Putinu osobno, iz regija na istoku Ukrajine, koje traže da im se pomogne, da se intervenira na ovaj ili onaj način", rekao je glasnogovornik Dmitrij Peskov.

"Ruski predsjednik s velikom zabrinutošću prati razvoj situacije u tim regijama", dodao je, kako prenosi Ria Novosti.

Pomoć traže proruski separatisti novoproglašene "Narodne Republike Donjeck".

Jedan separatistički čelnik zatražio je u ponedjeljak na konferenciji za novinare u Slavjansku od Putina da "osobno obrati pozornost na razvoj situacije i pomogne im koliko može."

Ultimatum istekao, proruski pobunjenici nisu se povukli

Ultimatum ukrajinske vlade proruskim separatistima na istoku zemlje istekao je u ponedjeljak ujutro, no ruska zastava i dalje se vijori na zgradama u Slavinasku koje su zauzeli te nema znakova da su spremni poštovati zahtjeve Kijeva, javlja Reuters.

U 9 sati ujutro po mjesnom vremenu ruske zastave i dalje su lepršale na zgradama koje su tokom vikenda zauzeli proruski separatisti. Suočene s pobunom rusofonih separatista na istoku Ukrajine, proeuropske vlasti u Kijevu pokrenule su u nedjelju ujutro "veliku protuterorističku operaciju svojih oružanih snaga", podsjeća AFP.

Ukrajinski ministar unutarnjih poslova Arsen Avakov objavio je da je u toj protuofenzivi protiv separatista jedna osoba poginula, a pet je ranjeno među borcima odanima Ukrajini te je naveo da ima neodređen broj žrtava među separatistima. Strane agencije izvijestile su o šest mrtvih na obje strane.

Prijelazni ukrajinski predsjednik Olekandr Turčinov u nedjelju navečer dao je pobunjenicima rok do osam sati ujutro u ponedjeljak da polože oružje, povuku se i napuste zauzete vladine zgrade, a u zamjenu će dobiti oprost.

Rusija je prozvala Kijev da vodi "rat protiv vlastitog naroda" i zatražila hitnu sjednicu Vijeća sigurnosti UN-a koja se pretvorila u dijalog gluhih zbog suprotstavljenih stajališta između zapadnih zemalja i Rusije.

Čeka se odgovor Ukrajine

Gradovi na istoku Ukrajine u iščekivanju su akcije snaga sigurnosti nakon što je prošao ultimatum da napuste okupirane zgrade.

Ultimatum koji je ukrajinski predsjednik Turčinov dao pro-ruskim prosvjednicima, da napuste vladine zgrade istekao je jutros, ali za sada nema akcije. Na zaposjednutim zgradama u Slaviansku i još nekim gradovima i dalje se viju ruske zastave, a naoružani muškarci drže stražu.

Na izvanrednoj sjednici Vijeća sigurnosti UN-a posvećenoj krizi ruski veleposlanik Vitalij Čurkin pozvao je ukrajinsku vladu na iskreni dijalog i optužio je za šovinizam rusofobiju i pripremu rata protiv vlastitog stanovništva. Ukrajinski veleposlanik je razmjenjivao optužbe. "Izjave i položaj Rusije podržavaju teroriste u Ukrajini koji su zauzeli vladine zgrade, preuzeli vojne i sigurnosne prostore ukrajinskih snaga i otvorile vatru na policiju", rekao je Čurkin.

U Slaviansku, gdje je ubojstvo policajca razljutilo ukrajinsko vodstvo, traje utvrđivanje položaja protestanata, koji očekuju sukobe sa snagama sigurnosti. O krizi bi danas opet trebali raspravljati i ministri vanjskih poslova EU u Luxembourgu. Veleposlanica SAD-a u UN rekla je kako će njezina zemlja sudjelovati na razgovorima o krizi u Genevi unatoč brojnim kritikama Rusije u Vijeću sigurnosti.

Ukrajinski predsjednik želi pomoć od UN-a

Privremeni ukrajinski predsjednik Oleksandr Turčinov zatražio je u ponedjeljak od UN-a da pruži pomoć "antiterorističkoj operaciji na istoku" Ukrajine, objavio je ured ukrajinskog predsjednika.

"Profesionalci i promatrači mogli bi na taj način potvrditi legitimitet naših akcija", kazao je Turčinov u telefonskom razgovoru s glavnim tajnikom UN-a Ban Ki-moonom, po novinskoj službi ureda predsjednika.

Kijev nije protiv referenduma

Prijelazni ukrajinski predsjednik Oleksandr Turčinov kazao je u ponedjeljak da ukrajinske vlasti nisu protiv referenduma o ukrajinskom državnom uređenju, što je jedan od zahtjeva separatista na istoku zemlje.

Turčinov je kazao kako službeni Kijev nije protiv referenduma i da je siguran da bi se takvim glasanjem potvrdilo da je većina za ujedinjenu neovisnu zemlju. Po njegovim riječima, koje je izravno prenijela državna televizija, referendum bi se mogao održati 25. svibnja, paralelno s predsjedničkim izborima. "U posljednje se vrijeme dosta govori o referendumu na državnoj razini. Nismo protiv organizacije takvog referenduma u cijeloj zemlji koji bi se, ako parlament odluči, mogli održati istodobno s predsjedničkima", rekao je Turčinov na sastanku predsjednika parlamentarnih odbora. "Siguran sam da bi većina Ukrajinaca bila za neovisnu, demokratsku, ujedinjenu i nedjeljivu Ukrajinu", kazao je.

Proruske skupine na istoku žele federalnu Ukrajinu s većom autonomijom za pokrajinske vlasti.

Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov rekao je u ponedjeljak da bi istočne rusofone pokrajine trebale biti uključene u pisanje novog ustava kako bi suodlučivale o obliku buduće ukrajinske države.

"Ne znam pojedinosti o referendumu koji se najavljuje za 25. svibnja. Nekakav dokument koji bi sastavio ukrajinski parlament bez savjetovanja s pokrajinama i stavio ga na glasanje, to ne bi odgovaralo kriterijima o kojima se govori na jugoistoku i koje mi podržavamo", rekao je Lavrov.

"Neka svaki politički čimbenik i svaka pokrajina ima svoj glas, neka kaže svoje interese i pronaći ćemo zajednički nazivnik i dobiti ustav koji stvarno ujedinjuje i jamči interese cijelog naroda", dodao je.

Ruski šef diplomacije odbacio je na tiskovnoj konferenciji u Moskvi ukrajinske i američke optužbe da Rusija putem svojih agenata potiče nemire na istoku Ukrajine. Raspad Ukrajine nije u ruskome interesu već Moskva želi da središnje vlasti u Kijevu postupaju jednako prema svim građanima, naglašava Lavrov.

Lavrov je također zatražio objašnjenja o posjetu direktora američke središnje obavještajne agencije (CIA) Kijevu. "Željeli bismo razumjeti što znače informacije o žurnom posjetu direktora CIA-e Johna Brennana Kijevu. Zasad nam nisu dali uvjerljiva objašnjenja", rekao je Lavrov.

Optužio je Zapad za "licemjerje koje prelazi granice" u sagledavanju događaja u Ukrajini, piše agencija AFP. "Sjećamo se da je nasilje na Majdanu (središnji trg u Kijevu koji je bio središte proeuropskih prosvjeda) završio desecima i desecima mrtvih, a (Zapad) je to nazvao demokracijom, dok s druge strane naziva terorizmom mirne prosvjede koji se sada odvijaju na jugoistoku", rekao je Lavrov i zaključio da "to licemjerje prelazi granice".

Turčinov je, pak, rekao da će protuteroristička operacija u koju će biti uključena i ukrajinska vojska početi na istoku zemlje ukoliko pobunjenici ne polože oružje. Međutim, ultimatum ukrajinske vlade proruskim separatistima na istoku zemlje istekao je u ponedjeljak ujutro, no ruska zastava i dalje se vijori na zgradama u Slavjansku koje su zauzeli te nema znakova da su prosvjednici spremni poštovati zahtjeve Kijeva. U 9 sati ujutro po mjesnom vremenu ruske zastave i dalje su vijorile na zgradama koje su tokom vikenda zauzeli proruski separatisti.

Britanski ministar vanjskih poslova William Hague kazao je u ponedjeljak da Rusija potiče nemire na istoku Ukrajine i najavio je da će zatražiti nove sankcije protiv Moskve. "Nema sumnje da je to isplanirala i donijela Rusija. Nijekanje ruskog upletanja nema trunku kredibiliteta", kazao je.

Njemačka kancelarka Angela Merkel pozvala je u međuvremenu Rusiju da bezuvjetno osudi okupaciju zgrada regionalnih vlasti na istoku Ukrajine. Prethodno je njemački vicekancelar Sigmar Gabriel upozorio na daljnju eskalaciju krize u Ukrajini, rekavši da je "Rusija očito spremna dopustiti da tenkovi prelaze preko europskih granica".

Janukovič: Ukrajina je na rubu građanskog rata

Svrgnuti ukrajinski predsjednik Viktor Janukovič rekao je u nedjelju da je Ukrajina na rubu građanskog rata, javile su ruske novinske agencije. "Prolivena je krv. Naša zemlja sada se nalazi u novoj situaciji: zapravo, na rubu je građanskog rata", rekao je.

Predsjednik koji je svrgnut u februaru nakon krvavih prosvjeda na kijevskom Majdanu, optužio je Sjedinjene Države da izravno utječu na sukobe na istoku Ukrajine.

"Želim ustvrditi da postoji izravna umiješanost Sjedinjenih Država u posljednja događanja, koje ne samo da se miješaju u ono što se događa u zemlji, već govore kako i što raditi" u Ukrajini, dodao je.

Svrgnuti predsjednik govorio je u ruskom Rostovu na Donu.

Dobro opremljene ruske snage na granici s Ukrajinom

Rusija je prikupila desetke hiljada dobro opremljenih vojnika u blizini ukrajinske granice, a uz ima 25.000 vojnika nedavno preseljenih na Krim, kojeg je Moskva zauzela prošloga mjeseca, izjavio je britanski veleposlanik u UN-u Mark Lyall Grant.

"Satelitske slike pokazuju da je između 35.000 i 40.000 ruskih vojnika u blizini granice s Ukrajinom opremljeno borbenim zrakoplovima, tenkovima, topništvom i logističkom potporom jedinicama", rekao je britanski veleposlanik.

"Tu je još 25.000 ruskih vojnika ilegalno sa sjedištem u Krim," dodao je Lyall Grant u svom govoru tokom žurne sjednice Vijeća sigurnosti UN-a o Ukrajini.

Zapad optužuje Rusiju zbog vojnika na granici s Ukrajinom

Zapadne zemlje optužile su Rusiju na žurnoj sjednici Vijeća sigurnosti da je rasporedila desetak hiljada dobro opremljenih vojnika blizu ukrajinske granice, koje drži u pripremi po uzoru na invaziju na Krim, dok je Rusija osudila ukrajinsko vodstvo za rusofobiju i antisemitizam.

Francuski veleposlanik Gerard Araud ponovio je Grantove primjedbe, a ruski veleposlanik Vitalij Čurkin je odbacio kritike ustvrdivši kako su netočne. On je optužio vladu u Kijevu zbog nemira u cijeloj jugoistočnoj Ukrajini, a ukrajinsku prijetnju vojnom operacijom označio je "zločinačkom uporabom sile".

Ni jedna zemlja u Vijeću sigurnosti nije snažno poduprla Rusiju. Tradicionalni saveznik Moskve u Vijeću sigurnosti, Kina, tek je pozvala sve stranke u Ukrajini na "očuvanje mira i suzdržanost".

SAD spreman pojačati sankcije protiv Moskve

Sjedinjene Američke Države spremne su pojačati sankcije protiv Moskve, ako se nastave proruske vojne akcije u istočnoj Ukrajini, izjavio je američki dužnosnik, ali je nejasno hoće li nove mjere zadobiti europsku potporu.

Sljedeći krug američkih sankcija, bio bi četvrti po redu od početka krize u Ukrajini, a vjerojatno će ciljati Ruse u Putinovoj blizini.

Međutim, sankcije neće nužno ciljati cijeli ruski poslovni sektori poput rudarstva, bankarstva i energetike, rekao je izvor. "Široke sankcije po sektorima vjerojatno nisu za hitnu akciju".

Čak i ako Sjedinjene Države sankcijama pogode rusku industriju, neizvjesno je hoće li Europa ići zajedno s kaznama koje će utjecati na rusko gospodarstvo i snažan energetski sektor .

Sankcije su najvidljiviji znak američke ljutnje na rusku aneksiju Krima prošloga mjeseca, što je odraz najdubljega pada američko - ruskih odnosa još od vremena Hladnoga rata.

SAD osporava ruske tvrdnje o Ukrajini

Američki State Department objavio je popis deset ruskih tvrdnja kojima je Moskva pokušala opravdati operaciju u Ukrajini poslije aneksije Krima.

"Rusija širi lažnu i opasnu retoriku kako bi opravdala svoje nezakonite akcije u Ukrajini. Ruski promidžbeni stroj promovira govor mržnje i potiče nasilje stvarajući lažnu prijetnju u Ukrajini", navodi State Department u priopćenju.

Ocjenjuje kako ne bismo vidjeli nasilje i tužne događaje potkraj tjedna da nije bilo bujice dezinformacija i ruskih provokatora koji izazivaju nerede na istoku Ukrajine.

Na ruske tvrdnje kako njihovi agenti nisu aktivni u Ukrajini, SAD podsjeća kako je ukrajinska vlada posljednjih tjedana uhapsila desetine osumnjičenih ruskih obavještajaca, među kojima su neki bili i naoružani.

Na tvrdnje kako su proruski demonstranti isključivo ukrajinski državljani koji svojevoljno djeluju, kao i pokret Majdan u Kijevu, Amerikanci odgovaraju da ruske međumrežne stranice otvoreno novače dragovoljce iz Rusije kako bi poticali nasilje u Ukrajini. Ističu kako postoje dokazi da su mnogi od tih "demonstranata" plaćeni za sudjelovanje u nasilju i neredima.

State Department smatra kako izgredi nisu spontani događaji, nego dio dobro usklađene ruske kampanje za poticanje separatizma i sabotažu ukrajinske države.

Amerikanci pobijaju i tvrdnje da separatistički vođe na istoku Ukrajine uživaju široku potporu naroda. Naime, nedavne demonstracije na istoku Ukrajine su skromne, kako ocjenjuje State Department, i nemaju široku potporu, posebno ako se usporede s prosvjedima na Majdanu.

"Velika većina stanovništva Donjecka, njih 65,7 posto, želi živjeti u ujedinjenoj Ukrajini i odbija ujedinjenje s Rusijom, pokazali su, kako navodi State Department, rezultati ispitivanja javnog mnijenja potkraj ožujka, koje je obavio Institut za društvena istraživanja u Donjecku.

Ruske pak tvrdnje kako postoji rizik da stanje na istoku Ukrajine preraste u građanski rat, SAD smatra kako događaja na ukrajinskom istoku ne bi bilo bez ruskih dezinformacija i provokacija.

Na ruske tvrdnje da Ukrajinci u Donjecku ne priznaju nelegalne vlasti u Kijevu i da su uspostavili nezavisnu Narodnu Republiku Donjeck, SAD uzvraća kako je veliki broj predstavnika civilnog društva i nevladinih organizacija u Donjecku odbacio deklaraciju Narodne Republike Donjeck, koju je, po njihovu mišljenju, donio manji broj separatista.

Također pobija ruske tvrdnje o smanjenju broja snaga na ukrajinskim granicama, navodeći kako za to nema dokaza.

State Department navodi i kako ne postoje pouzdana izvješća da su Rusi u Ukrajini suočeni s prijetnjama.

Podsjetivši kako se u ukrajinskom parlamentu nalaze sve stranke koje su u njem bile i prije događaja u februaru te na izjave manjinskih vođa ukrajinskih Židova, Nijemaca, Čeha i Mađara SAD pobija rusku tvrdnju da novu ukrajinsku vladu predvode radikalni nacionalisti i fašisti.

Na tvrdnju da Rusija ne koristi energiju i trgovinu kao oružje protiv Ukrajine, Amerikanci odgovaraju kako je Rusija u protekla dva tjedna podigla cijenu svog prirodnog plina za 80 posto koju mora platiti Ukrajina.

Upozorava i na ruske zahtjeve za povratom više od 11 milijarda dolara zbog ukidanja dogovora iz Harkova 2010. te navodi kako Rusija ograničava ukrajinski izvoz u Rusiju.

Ministri EU raspravljat će o sankcijama Rusiji

Ministri vanjskih poslova Europske unije sastat će se danas kako bi razgovarali o snažnijim sankcijama protiv Rusije zbog postupaka u Ukrajini.

Raspravljat će se o mogućim novim gospodarskim sankcijama, energetskim pitanjima te mogućnosti slanja misije policijskih i pravosudnih savjetnika u Ukrajinu kako bi se stabilizirala zemlja.

Visoka predstavnica EU za vanjsku politiku Catherine Ashton u nedjelju je izrazila zabrinutost zbog "vala aktivnosti koje poduzimaju naoružani pojedinci i separatističke skupine u različitim gradovima istočne Ukrajine".

Pozvala je Rusku Federaciju da povuče svoje postrojbe s ukrajinske granice i da prestane s bilo kakvim daljnjim akcijama usmjerenim na destabilizaciju Ukrajine.

Američki ministar financija Jack Lew, u petak je najavio kako će skupina sedam vodećih zemlja - G7 poduprijeti snažnije sankcije protiv Rusije ako Moskva nastavi poticati krizu u Ukrajini.

Kina i Njemačka smatraju da Krim ne smije postati presedan

Kina i Njemačka smatraju da pitanje Krima ne bi trebalo postati presedan, rekao je u ponedjeljak u Pekingu njemački ministar vanjskih poslova Frank-Walter Steinmeier nakon razgovora s kineskim kolegom Wangom Yiom.

"Razvoj događaja u Ukrajini zabrinjavajuć je, a Kini i Njemačkoj u interesu je da zajamče da ono što smo vidjeli na Krimu ne postane presedan", rekao je Steinmeier, a Wang je na sastanku u Pekingu s njemačkim kolegom istaknuo da je jedini način okončanja ukrajinske krize njezino rješenje političkim putem.

Lavrov optužio Zapad za "licemjerje koje prelazi granice"

Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov rekao je u ponedjeljak da bi istočne rusofone pokrajine trebale biti uključene u pisanje novog ustava kako bi suodlučivale o obliku buduće države Ukrajine te je poručio da raspad Ukrajine nije u interesu Rusije već ona želi Kijev prema svim svojim građanima jednako postupa.

Na konferenciji za novinare u Moskvi ruski šef diplomacije odbacio je ukrajinske i američke optužbe da Rusija putem svojih agenata potiče nemire na istoku Ukrajine. Raspad Ukrajine nije u ruskome interesu već Moskva želi da središnje vlasti u Kijevu postupaju jednako prema svim građanima.

Lavrov je također zatražio objašnjenja o posjetu direktora američke središnje obavještajne agencije (CIA) Kijevu. "Željeli bismo razumjeti što znače informacije o žurnoj posjeti direktora CIA-e, Johna Brennana Kijevu. Zasad nam nisu dali uvjerljiva objašnjenja", rekao je Lavrov.

Optužio je Zapad za "licemjerje koje prelazi granice" u sagledavanju događaja u Ukrajini, piše agencija AFP. "Sjećamo se da je nasilje na Majdanu (središnji trg u Kijevu koji je bio središte proeuropskih prosvjeda) završio desecima i desecima mrtvih, a (Zapad) je to nazvao demokracijom, dok s druge strane naziva terorizmom mirne prosvjede koji se sada odvijaju na jugoistoku", rekao je Lavrov i zaključio "To licemjerje prelazi granice".

Pusić: Sukob u uvjetima velike energetske međuovisnosti je nova zadaća za Europu

Ministrica Vesna Pusić iz Bruxellesa je poručila kako Europska unija priprema odgovor Rusiji na Putinovo pismo u kojem prijeti prekidom opskrbe plina zemljama koje plin primaju preko Ukrajine.

"Dogovaraju se završne formulacije zaključka vezanih za zahtjev da Rusija povuče svoje snage s ukrajinskih granica. Planira se europska misija u Ukrajini, a tražimo od Rusije da prestane davati podršku onima koji destabiliziraju gradove na istoku Ukrajine.

Za četvrtak su najavljeni razgovori Rusije, Ukrajine, EU-a i SAD-a.

Paralelno sa sastankom se priprema izvještaj europskog povjerenika za europsku energetiku, koji je kontaktirao ministre europskih zemalja kako bi se definirao stav o opskrbi plinom Ukrajine i drugih zemalja koje preko Ukrajine primaju plin iz Rusije.

Neisporuka plina ima posljedice kako za Europu, tako i za Rusiju. Sukob u uvjetima velike energetske međuovisnosti je nova zadaća za Europu i svijet i mi ovim pismom pokušavamo ponovno uspostaviti komunikaciju", kazala je za RTL Pusić.

Sljedeći tjedan moguć izvanredni summit EU-a zbog Ukrajine

 Čelnici zemalja članica EU-a mogli bi se okupiti na izvanrednom sastanku sljedeći tjedan kako bi pojačali sankcije Rusiji ako se situacija u Ukrajini pogorša i nakon sastanka u Ženevi ovoga tjedna, izjavio je u ponedjeljak u Luxembourgu francuski ministar vanjskih poslova Laurent Fabius.

"Bude li potrebno, sljedeći tjedan bi se mogao održati sastanak šefova država ili vlada, koji bi mogli uvesti nove sankcije", rekao je Fabius, koji je sudjelovao na sastanku ministara vanjskih poslova zemalja članica EU-a u Luxembourgu.

U četvrtak će se u Ženevi sastati predstavnici Sjedinjenih Država, Rusije, EU-a i Ukrajine kako bi pokušali naći političko rješenje za krizu u Ukrajini. Sazivanje summita EU-a moglo bi ovisiti o rezultatima toga sastanka, dodao je Fabius.

Hrvatska ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić ocijenila je situaciju u Ukrajini "vrlo zabrinjavajućom" te rekla da je tema današnjeg ministarskog sastanka EU-a priprema dodatnih sankcija protiv Rusije i pripreme za sastanak u Ženevi.

Fabius je dodao da je cilj EU-a pokazati čvrstinu i istodobno ostaviti otvorenom mogućnost dijaloga".

Ministri vanjskih poslova kritizirali su Rusiju zbog zaoštravanja situacije na istoku Ukrajine te zaprijetili novim sankcijama.

"Ovo što se događa u zadnja dva dana predstavlja novo zaoštravanje krize u Ukrajini i vrlo je opasno", rekao je britanski ministar vanjskih poslova William Hague.

Više ministara izravno optužuje Rusiju da je odgovorna za događaje u istočnoj Ukrajini, gdje su naoružani ljudi u maskirnim odoroma zauzeli javne zgrade u više gradova u tom dijelu zemlje.

"Nema sumnje da je Rusija planirala i organizirala te akcije, jer je to slično onome što se dogodilo na Krimu", rekao je Hague.