SREDOZEMLJE, kolijevka Europe koju je Europa zaboravila, prema riječima hrvatskog književnika Predraga Matvejevića, postalo je grobnica svih nesretnika koji na kocku ulažu svoj goli život za neki bolji negdje u Europi koja djeluje sporo unatoč alarmantnim pozivima humanitarnih udruga i pape Franje.
Europske demokracije moraju se probuditi i reagirati jer smrt hiljada nedužnih ljudi postala je nepodnošljiva, ali radi se i o europskoj sigurnosti", piše u nedjelju francuski portal Le Point u tekstu naslovljenom "Mediteran, masovna grobnica našeg kukavičluka".
"Sredozemlje je more, ne groblje", uzviknuo je talijanski premijer Matteo Renzi prije nekoliko dana nakon vijesti o novoj pomorskoj tragediji u kojoj se utopilo 400 ilegalnih imigranata koji riskiraju goli život u nastojanju da ga učine boljim.
Poziv Europi da se probudi odaslao je i papa Franjo u nedjelju s Trga sv. Petra u Rimu u reakciji na najnoviju tragediju na moru u kojoj se utopilo 700 migranata između libijske i talijanske obale.
"To su muškarci i žene poput nas, naša braća koja žele bolji život, koja gladuju, progonjena su, ranjena, eksploatirana, žrtve su rata. Oni traže bolji život", rekao je papa Franjo desecima hiljada okupljenih vjernika.
Bolji život ili smrt
"Šanse su nam 1 naprama 10? Da, baš tako. To je poker, ludost!", ali imamo li izbora, piše u svome romanu "Partir" (u prijevodu Otići), marokanski pisac Tahar Ben Jelloun opisujući morski tjesnac koji dijeli južnu od sjeverne obale Mediterana i mami siromašnog Marokanca da prijeđe "tu razdaljinu koja ga dijeli od života, lijepog života ili smrti".
Već 900 potencijalnih useljenika utopilo se u tri zadnja mjeseca na putu u Europu, no oni ne stižu iz Maroka. Čak 93 posto tih ljudi isplovljava s obala Libije, u gradovima koji su sada u rukama organizacije Islamske države (IS), piše Le Point.
Italija je zbog svog geografskog položaja najpogođenija imigrantskim valom, a poziv vlade u Rimu da se operacije zračnih udara protiv IS-a u Iraku i Siriji prošire i na Libiju, američki predsjednik Barack Obama odbacio je.
"Ne možemo riješiti problem s nekoliko napada bespilotnih letjelica ili nekoliko vojnih operacija", rekao je Obama.
"Koga ćete bombardirati? I s kakvim rezultatom", zapitao je britanski admiral Lord West of Spithead.
Zaboravljena kolijevka Europe
Međunarodne humanitarne udruge i papa Franjo pozivaju na žurnu akciju.
"Iz dubine srca pozivam međunarodnu zajednicu da odgovori odlučno i brzo kako se takve tragedije ne bi ponovile", zavapio je papa. Međunarodna zajednica djeluje sporo. Sva dosadašnja rješenja pokazala su se nedovoljnima.
Europska unija nije brinula o Mediteranu. Europa je zanemarivala "kolijevku Evrope", napisao je krajem 2011. godine, kada su padali autokratski režimi sjeverne Afrike Predrag Matvejević, autor Mediteranskog brevijara.
Inicijative kao što su Barcelonski proces, Savez civilizacija nekadašnjeg španjolskog premijera Luisa Zapatera ili Mediteranska unija kakvu je predložilo francusko predsjedništvo nisu uspjele potaknuti ravnomjerniji ekonomski razvoj južne i sjeverne obale.
Umjesto više demokracije, revolucije Arapskog proljeća donijele su sjeveru Afrike i Bliskom istoku veću nestabilnost, a siromaštvo nisu riješile.
Europa mora djelovati, izgovora je previše
Ako pred tolikom ljudskom dramom Europska unija i SAD ne reagiraju iz solidarnosti, trebale bi se pokrenuti iz straha. Upravo je na to ciljao talijanski šef diplomacije Paolo Gentiloni upozorivši da većina imigranata dolazi iz Libije.
"To znači da su džihadisti pronašli način da svoje blagajne napune ucjenjujući svu sirotinju osuđenu na imigraciju, od kojih neki stižu iz Sirije bježeći pred borbama između islamista i vojnika (sirijskog predsjednika Bašara) al-Asada", piše francuski portal.
U sjevernoj Europi strahuje se da džihadisti manipuliraju migrantima kako bi na sjevernu obalu ubacili kamikaze spremne izvesti terorističke napade na području Europske unije koja djeluje sporo.
Rješenja da se zaustavi to more smrti u Sredozemnom moru dosad su se pokazala neučinkovitima. Rješenje nije ni čekanje, kako to predlaže američki predsjednik koji želi dati vremena novoj libijskoj vladi da se stabilizira i počne "štititi granice i surađivati".
Takvo rješenje nije prihvatljivo i ono više otkriva američku nemoć, ocjenjuje Le Point.
Smatra da je vrijeme da Europa umjesto brana uz svoju obalu postavi barikade na libijskoj obali kako bi spriječila migrante da isplove, a džihadiste da silom pune brodove imigrantima koje usmjeravaju put sjevera.
Talijani su krajem ožujka počeli upravo takvu operaciju nazvanu "Mare sicuro" kojom štite svoje otoke i crpilišta nafte, ali njihova su sredstva, nekoliko helikoptera i patrolni čamci nedovoljni.
"Skandalozno je da Europa, najveća gospodarska supersila našeg doba, izdvaja tako male svote za nadzor Mediterana", kazao je Paolo Gentiloni.
"Mediteran je staro more, ali nije onoliko važno koliko je nekad bilo", napisao je Matvejević i ocijenio da je "Mediteranu potrebna sadašnjost kao i budućnost" te zaključio: "Nema razloga da se opet kasni. Izgovora je i onako previše".
Kanada razgovara o vojnom uvježbavanju "fašista u Ukrajini"
Kanada razgovara o vojnom uvježbavanju "fašista u Ukrajini"
Screenshot: James Bissett/YouTube
KANADSKA vlada je uvjerena da vojni instruktori iz Petawawe koje ovog ljeta namjerava poslati u Ukrajinu neće poslužiti za obuku neonacista i ekstremnih desničara, no bivši diplomat upozorava da su oni već integrirani u ukrajinske regularne snage, piše Ottawacitizen.
Kanađani ocjenjuju da su neke od najučinkovitijih borbenih jedinica u Ukrajini otvorene pokazale simpatije prema nacizmu, antisemitizmu i drugim gledištima krajnje desnice.
Ministar obrane Jason Kenney je prošlog tjedna potvrdio da vojni dužnosnici razgovaraju o tome kako izbjeći uvježbavanje radikalnih grupa.
"Mi nećemo biti u poslu uvježbavanja ad hoc milicija," rekao je. "Mi ćemo samo trenirati jedinice Ukrajinske nacionalne garde i vojsku koju prepoznaje vlada Ukrajine."
S njim se ne slaže James Bissett, bivši kanadski veleposlanik u bivšoj Jugoslaviji, Bugarskoj i Albaniji, koji kaže da bi Kanađani nehotice mogli uvježbati fašističke grupe jer su one već integrirane u regularne ukrajinske postrojbe. "Ove milicije se spajaju s Ukrajinskom vojskom i mi nećemo moći odrediti koga uvježbavamo. To su neukusne grupe s kojima se kanadski vojnici ne bi trebali povezivati."
Meksiko objavio da je uhvatio vođu narkokartela Juarez
Meksiko objavio da je uhvatio vođu narkokartela Juarez
Screenshot: Youtube
MEKSIČKE su vlasti u nedjelju objavile da su uhvatile vođu narkokartela Juarez Jesusa Aguaya, kojega traže Sjedinjene Države nakon što je njegov prethodnik također uhvaćen prošle godine.
Jesus Aguayo uhvaćen je u petak, a uhapsila ga je savezna policija u Villi Ahumadi u saveznoj državi Chihuahui na sjeveru zemlje. Chihuahua graniči sa SAD-om i poprište je teškog nasilja povezanog s trgovinom drogom.
Aguayo, s nadimkom "El Chuyin", prema tvrdnjama vlasti nabavio je eksploziv za automobil bombu koja je eksplodirala 2010. ubivši dva policajca, doktora i bolničara.
On je preuzeo vodstvo kartela nakon što je u oktobaru uhapšen dugogodišnji čelnik kartela Vicente Carrillo.
SAD predbacuje Aguayu trgovinu droge i umiješanost u ubojstvo Josea Daniela Gonzalesa, zaštićenog svjedoka ubijenog u El Pasu 2009. godine. U Meksiku je Aguayo optužen za otmicu, ubojstvo, trgovinu drogom i krađu goriva.
U prošlih osam godina u Meksiku je u nasilju bandi poginulo više od 100.000 ljudi.
Iračke snage preuzele kontrolu nad rafinerijom Baidži
Iračke snage preuzele kontrolu nad rafinerijom Baidži
Foto: Hina
SNAGE iračke vlade ponovno su preuzele kontrolu nad najvećom naftnom rafinerijom u Iraku, potisnuvši džihadiste Islamske države iz toga golemog kompleksa, izvijestila je u nedjelju međunarodna koalicija koju predvodi SAD.
Džihadisti su desetak mjeseci nastojali zauzeti to strateški važno mjesto, koje se nalazi oko 200 km sjeverno od Bagdada. Tijekom ovog tjedna uspjeli su ući u kompleks rafinerije, no provladine snage su, nakon borba s džihadistima u subotu najprije vratile jedan njezin dio, a od nedjelje je rafinerija u potpunosti u rukama iračkih snaga. U priopćenju koalicije stoji da je "kompleks očišćen od posljednjih boraca IS-a".
Koalicija je u zadnjih devet dana izvela 47 zračnih napada u području rafinerije Baidži u kojoj se svojedobno proizvodilo oko 300.000 barela nafte dnevno, što je polovina potreba Iraka. Baidži je prošle godine bio u rukama džihadista, no u studenome su ih otamo protjerale iračke snage, pod čijom je kontrolom bio do prošlog tjedna.
Finski premijer priznao poraz na izborima
Finski premijer priznao poraz na izborima
Foto: Hina
PREDSJEDNIK finske vlade Alexander Stubb u nedjelju je priznao poraz svoje Stranke nacionalne koalicije na parlamentarnim izborima te čestitao na pobjedi stranci Centra koja će na vlast dovesti njezina predsjednika Juhu Sipilu, prenose agencije.
"Priznajem da je stranka Centra pobijedila. Čestitam", rekao je Stubb za program javne televizije YLE, sat i pol nakon zatvaranja birališta, prenosi AFP.
Juha Sipila je proglasio izbornu pobjedu, kazavši kako rezultati otvaraju nekoliko mogućih koalicijskih kombinacija.
Stranka bi prema predviđanjima trebala osvojiti 46 od ukupno 200 mjesta u parlamentu, što je 11 više nego što ih je osvojila na izborima održanim 2011., sa 21,1 posto biračkih glasova, izvijestio je YLE.
Konzervativna Stranka nacionalne koalicije predsjednika vlade Alexandera Stubba, kao i Socijalni demokrati u parlamentu će imati po 37 mjesta, a nacionalistička Stranka Finaca 35 mjesta, piše dpa.
Sipila je najavio spremnost za suradnju sa Strankom Finaca, ranije poznatom pod nazivom Pravi Finci, u cilju formiranja vlade. Koalicija koja bi uključivala nacionaliste mogla bi se ostvariti unatoč najavljenim komplikacijama u odnosima s partnerima u Europskoj uniji, jer se Stranka Finaca zauzima za izbacivanje Grčke iz eurozone.
Stubb, koji se zauzima za članstvo Finske u NATO-u, vodio je interno posvađanu lijevo-desnu koaliciju, kojoj se predbacuje nesposobnost oživljavanja gospodarstva i obuzdavanje javnog duba nakon tri godine recesije.
U prvom danu zaradili 47 hiljada dolara prodajom legalne trave, a sada su i zvijezde CNN-a
U prvom danu zaradili 47 hiljada dolara prodajom legalne trave, a sada su i zvijezde CNN-a
Screenshot i video: CNN
BRIAN ROGERS i Caitlin McGuire su mladi i uspješni američki poduzetnici, na prvi pogled ni po čemu drugačiji od svih ostalih poduzetnika koji su pokrenuli vlastiti posao i zahvaljujući predanom i napornom radu počeli ostvarivati profite. Njihov posao je legalan, u osnovi se svodi na poljoprivredu, ali mnogi susjedi ipak bi ih rado vidjeli iza rešetaka.
Rogers i McGuire su, naime, uzgajivači marihuane, a od večeras i zvijezde CNN-ovog dokumentarnog serijala "High Profits". Ovaj mladi poduzetnički par prodaje i uzgaja marihuanu u svom Cannabis Clubu u Breckenridgeu, u američkoj saveznoj državni Colorado koja je nedavno potpuno legalizirala ovu popularnu, ali i dalje kontroverznu biljku.
"Kada nas netko pita čime se bavimo, uvijek postoji taj trenutak oklijevanja, u kojem razmišljamo kako će reagirati kada im kažemo", tvrdi 25-godišnja McGuire, koja je zajedno s devet godina starijim Rogersom u posao ušla još 2010. godine. Tada su se bavili isključivo medicinskom marihuanom, s obzirom da korištenje trave u rekreativne svrhe još nije bilo legalno.
Prvi dan zaradili 47 hiljada dolara
U Breckenridgeu, gdje Rogers i McGuire prodaju i uzgajaju svoj proizvod, živi oko 4500 ljudi, među kojima su mnogi imali liječničku potvrdu da im je marihuana potrebna u medicinske svrhe. Prije 1. siječnja 2014. godine, kada je marihuana legalizirana u Coloradu, to su im bile jedine mušterije. I svejedno su dobro zarađivali.
No, kada je na snagu stupila legalizacija, u njihovu su trgovinu slobodno mogli ulaziti i svi turisti stariji od 21 godinu koji posjećuju Breckenridge, inače poznat po svojim skijalištima, a takvih u vrijeme visoke sezone ima više od 30 hiljada. Već prvi dan nakon legalizacije Rogers i McGuire znali su da im se život zauvijek promijenio; samo u tom jednom danu zaradili su oko 47 hiljada dolara, što je 30-ak puta više od njihovog standardnog dnevnog utrška.
"Netko će postati mogul marihuane", kaže Rogers za CNN ne skrivajući da bi upravo on volio biti među prvima uz koje će se vezivati takav epitet.
"Želimo pokazati ljudima da ovo nije priča o hrpi napušenih likova koji legalno prodaju travu. Radi se o poduzetnicima, Amerikancima koji naporno rade, a koji isto poput svih drugih malih poduzetnika samo žele uspjeti u svom poslu iz snova", kaže McGuire.
Uskoro legalizacija u čitavoj Americi
Iako je marihuana u Coloradu za osobe starije od 21 godinu sasvim legalan proizvod, pioniri ovog posla poput McGuire i Rogersa i dalje su suočeni s brojnim poteškoćama. Njihovi klijenti proizvod koji kupuju mogu plaćati samo i isključivo u gotovini, s obzirom da banke s njima i dalje ne mogu poslovati. Probleme im zadaju i vlasti, s obzirom da se na nacionalnoj razini marihuana i dalje klasificira kao droga prve kategorije, zajedno sa supstancama poput heroina, kokaina ili LSD-a.
Legalna marihuana u Coloradu je u 2014., u prvoj godini otkad je dopuštena, postala industrija teška 700 milijuna dolara. Uzgoj i prodaja marihuane trenutno se smatra najbrže rastućom industrijom u SAD-u. Marihuana je u SAD-u za sada sasvim legalna samo saveznim državama Coloradu, Washingtonu, Marylandu i Aljaski, a 1. srpnja na snagu stupa i legalizacija u Oregonu. Uskoro se očekuje legalizacija u Kaliforniji, Massachusettsu, Maineu, Arizoni i Nevadi, a zatim i u ostatku SAD-a. Prema anketi koju je Gallup proveo prošle godine, 51 posto Amerikanaca podržava legalizaciju marihuane.
Osvrt direktora FBI-a na holokaust izazvao gnjev u Poljskoj
Osvrt direktora FBI-a na holokaust izazvao gnjev u Poljskoj
Screenshot: CBS/YouTube
POLJSKA će pozvati američkog veleposlanika u Varšavi zbog članka koji je napisao direktor FBI-a James Corney o navodnoj odgovornosti Poljske za holokaust tokom Drugog svjetskog rata, objavio je u nedjelju na Twitteru glasnogovornik poljskog ministarstva vanjskih poslova, najavivši da će Poljska tražiti ispriku.
"Ubojice i njihovi pomagači u Njemačkoj, Poljskoj i Mađarskoj, i na još toliko mnogo drugih mjesta, smatrali su da nisu učinili ništa loše. Uvjerili su se da postupaju pravilno, da moraju to učiniti", napisao je Corney u članak objavljenom prošlog tjedna u Washington Postu, koji je u Poljskoj izazvao gnjev i osudu u medijima i kod političara, tim više što su odnosi između Poljske i SAD-a inače izvrsni.
Poljska smatra da se u tom odlomku insinuira da je bila suučesnica u nacističkom genocidu nad židovima.
Poljski veleposlanik u SAD-u u pisanoj je izjavi ustvrdio da su Corneyeve ocjene "neprihvatljive", dodajući da je direktoru FBI-a poslao pismo u kojem "prosvjeduje protiv falsificiranja povijesti, osobito zbog... optuživanja Poljaka za činjenje zločina koje ne samo da nisu činili, već su bili žrtve istih".
