U SKLOPU istrage o događajima iz 1997. godine kada je ubijen srpski kriminalac Vladimir Kovačević zvani Vlada Tref, kako piše beogradski Kurir, bivši suradnik srbijanske Službe državne sigurnosti (SDB) Aleksandar Petkanić je u lipnju ove godine srpskoj policiji otkrio podatak da je Trefa 1997. godine s tri hica iz revolvera ubio sin bivšeg srbijanskog predsjednika Miloševića.

31-godišnji Marko Milošević je, prema policijskoj službenoj bilješci, 1997. godine bio u fizičkom i verbalnom sukobu s ubijenim Kovačevićem, a kako je Petkanić otkrio policiji, sin bivšeg srbijanskog predsjednika pokojnog Trefa je revolverom "Smith & Wesson" upucao hicima u glavu, usta i prsa.

Ubojstvo se dogodilo 20. veljače 97., dan nakon što je u Požarevcu "zbog poslova" došlo do verbalnog sukoba između Miloševića i Trefa. Milošević je tada Trefu rekao "ti si mrtav čovjek", potom ga je udario nogom u stražnjicu i izgurao ga iz ureda koji se nalazio iza požarevačkog disko kluba "Madona".

Petkanić je, kako prenosi Kurir, policiji ispričao da je Milošević 20. veljače BMW-om M3, u kojem je s njime bio Vladimir Jovanović Japanac, došao do ulaza u beogradski Sava centar gdje se našao s Kovačevićem. Milošević i Japanac su potom ušli u Kovačevićev automobil u kojem se Milošević ponovno svađao s Trefom nakon čega ga je usmrtio s tri hica ispaljena iz revolvera.

Iako Petkanić nije osobno bio prisutan kod ubojstva Vladimira Kovačevića, on u svojem izvještaju policiji tvrdi kako je Milošević u danima nakon Trefovog ubojstva bio vidno nervozan, te da je konzumirao veće količine kokaina i alkohola.

Spomenimo i da je Petkanić ustvrdio kako je u Markovu blizinu bio infiltriran radi SDB-ovog nadzora nad Miloševićevim sinom.

Osim što je kao takav bio upoznat s ljudima iz Miloševićevog okruženja, znao je i čime se Milošević junior bavi, pa je rekao da je jedan od njegovih poslova bio i švercanje kokaina i mobitela iz Austrije.

SUĐENJE svrgnutom iračkom predsjedniku Sadamu Huseinu, koje je započelo u glavnom iračkom gradu Bagdadu, počelo je Huseinovim verbalnim napadom na predsjedavajućeg suca i nijekanjem legalnosti suda.

Slično kao i na početku suđenja Slobodanu Miloševiću, koji je prije 3 i pol godine dovodio u pitanje kredibilitet Međunarodnog suda za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije, bivši je irački predsjednik prije izjašnjavanja o točkama optužnice verbalno napao glavnog suca.

Još u trenucima uvođenja u sudnicu Sadam Husein je zauzeo bahati stav i svađalački ton prema sudu, a odgovarajući na prvo pitanje suca, Husein je ustao i počeo na glas čitati stih iz Kurana koji je ponio sa sobom.

Nakon što ga je predsjedavajući sudac Rizgar Mohammed Amein upitao puno ime i prezime bivši je irački lider odgovorio: "Pa znate me, ako ste Iračanin onda znate tko sam. I znate da sam neumoran."

"Gospodine Sadam, to vas pitamo zato da potvrdimo vaše puno ime i prezime, titulu i profesiju. Nakon toga ćete imati priliku govoriti." - odgovorio je Amein, na što je Husein nastavio po starom.

"Tko ste vi i što ste vi? Moram to znati." - pitao je Husein.

"Mi smo kazneni sud u Iraku. Ali molim vas, ova pitanja nemaju s vama nikakve veze, gospodine." - uzvratio je predsjedavajući sudac, na što je Sadam upitao suca, čije je ime tek danas otkriveno, "jeste li vi uopće ikada bili sudac?"

68-godišnji Husein se požalio kako je ostavljen da satima čeka početak suđenja, te da mu nisu željeli dati olovku i papir, cinično pitajući je li sada i papir postao opasan. Naime, u zatvoru je Sadamu uskraćeno nošenje žniranaca na cipelama, kao i posjedovanje drugih predmeta koji bi mu na bilo koji način mogli poslužiti da izvrši samoubojstvo ili da pokuša ozlijediti nekog od čuvara njegove ćelije.

"Ne mrzim nikoga od vas, ali stojeći na strani pravde i poštujući veliki irački narod koji me je izabrao, neću odgovarati ovome sudu, uz svo poštovanje prema članovima suda, i zadržavam svoje ustavno pravo kao predsjednik Iraka." - nastavio je Sadam Husein.

"Ne priznajem tijelo koje vas je stvorilo i ne priznajem ovu agresiju. Uz svo dužno poštovanje, neću odgovarati ovom takozvanom sudu." - ustvrdio je Husein.

No, suđenje je nekako nastavljeno, a ni u nastavku procesa nije nedostajalo ispada. Amein je u jednom trenutku rekao da je Husein bivši irački predsjednik, na što je optuženik burno protestovao jer je prozvan bivšim predsjednikom.

"Tko ste vi? Što hoće ovaj sud?" - pitao je Husein suca, a nakon uvodne predstave Husein se izjasnio kako nije kriv za optužbe koje mu se stavljaju na teret.

Sadam se izjasnio pred Specijalnim iračkim sudom da nije kriv po optužnici koja ga tereti za ubojstva i mučenja, a nastavak suđenja zakazan je za 40-ak dana.

Specijalni sud odlučio je da će se iduća rasprava na suđenju Huseinu održati 28. studenoga, iako je branitelj Khalil Doulimi zatražio tromjesečnu odgodu nastavka procesa.

Osim Sadama Husiena, još je jedan optuženik odbio sudu potvrditi svoje ime i prezime, te je samo rekao da "ponavlja ono što je rekao gospodin predsjednik Sadam Husien".

Bivši irački predsjednik, kao i sedmorica njegovih pomoćnika, su optuženi za izdavanje zapovjedi za ubijanje 143 iračkih Šijita koji su poginuli 1982. godine u gradu Dujalu nakon neuspješnog pokušaja atentata na Huseina.

Inače, sudski proces se održava u bivšem sjedištu političke stranke Baath pod neviđenim mjerama osiguranja. Jedan je američki službenik, zadužen za osiguranje nesmetanog tijeka procesa, CNN-u izjavio da je danas lakše bilo ući u Bijelu kuću u Washingtonu nego li ući u dvoranu suda.

Dvorana je smještena u tzv. bagdadskoj "Zelenoj zoni", inače prepunoj američkih i savezničkih vojnika, a nekoliko sati prije početka suđenja dvije minobacačke granate su pale i eksplodirale na nenaseljenom području zone.

Bivšeg iračkog predsjednika brani irački odvjetnik Halil al-Dulaimi, koji nije želio otkriti svoju strategiju obrane, ali se žalio zbog nedostatka novčanih sredstava za Sadamovu obranu, te je potvrdio da se nije mogao dovoljno pripremiti za proces budući da ni on ni njegov klijent nisu saznali detalje optužnice.

Sadamova obrana u više je navrata tvrdila da je čitav proces, koji će se održati pod američkom okupacijom zemlje, "farsa" te da se radi o "ilegalnom procesu".

Spomenimo da nametnuta pravila izvještavanja onemogućuju objavljivanje detaljnih informacija o tijeku suđenju.