Upozorenje: Neke zagađujuće materije mogu uzrokovati zdravstvene probleme osobama koje su veoma osjetljive na zagađenje zraka.
Takve osobe trebaju izbjegavati boravak vani i smanjiti naprezanje tokom boravka vani.
Bitka za posljednju enklavu Islamske države bliži se kraju
Bitka za posljednju enklavu Islamske države bliži se kraju
HINA
Foto: Epa
OPERACIJA zauzimanja posljednje enklave Islamske države (IS) bliži se kraju te danas nije bilo znakova borbe skrivenih džihadista i pripadnika Sirijskih demokratskih snaga (SDF).
Reutersovi izvjestitelji s uzvisina nad Baghouzom na obali Eufrata blizu iračke granice javljaju da je područje mirno i da SDF pretražuje teren u potrazi za tunelima i protupješačkim minama.
SDF je u utorak zauzeo logor u kojem su džihadisti organizirali posljednji obranu te malene enklave i potisnuli zadnje borce na komadić zemlje na obali Eufrata.
Donald Trump i dvije karte Sirije
U srijedu SDF, koji uživa potporu Sjedinjenih Država, nije objavio nove vijesti o sudbini preostalih džihadista.
Viđena je skupina žene i djece koja je napuštala područje Baghouza.
Američki je predsjednik Donald Trump u srijedu pokazao novinarima dvije karte Sirije, jednu koja pokazuje područja pod kontrolom Islamske države kada je on izabran 2016. i kako to izgleda danas.
"Kada sam preuzeo, bio je to kaos", rekao je Trump pokazujući crvena područja pod nadzorom ISIS-a. "Sada, na donjoj... nema crvene. Zapravo, postoji mala točka koja će nestati do večeras. Tako da je ISIS crveno ovdje, a donja je kako to izgleda danas", rekao je.
Kraj kalifata
Konačni poraz IS-a u Baghouzu znači kraj njihove kontrole trećine Sirije i Iraka koje su zauzeli 2014. i proglasili kalifat.
Iako će gubitak Baghouza biti velika prekretnica u sada već osam godina dugom ratu u Siriji, ta skupina i dalje je prijetnja. Neki su ostaci IS-ovaca skriveni u središnjoj sirijskoj pustinji, a drugi su pobjegli u iračke gradove gdje će voditi kampanju destabiliziranja vlade.
Sudbina IS-ova vođe Abu Bakra al-Baghdadija nije poznata, kao ni što je s ostalim zapovjednicima, iako SAD vjeruje da je al-Baghdadi danas u Iraku.
Civilne žrtve
Žene i djeca koji su napustili Baghouz u razgovoru sa stranim novinarima opisali su strašne uvjete u kojima su živjeli izloženi svakodnevnim bombardiranjima i nestašicama hrane, pa su jeli travu.
U posljednja 24 sata pristaše IS-a i aktivisti svjesno su na društvenoj mreži objavili fotografije žena i djece, od kojih su neki živi, a drugi mrtvi, među tijelima poginulih boraca uz komentar da su to posljedice bombardiranja međunarodne koalicije koja iz zraka podržava borce SDF-a.
Agencija Reuters nije mogla provjeriti autentičnost tih fotografija.
Koalicija tvrdi da poduzima sve kako bi izbjegla civilne žrtve i provodi istrage o pogibijama civila.
Izbjeglički kampovi
Od 9. siječnja više od 60.000 ljudi napustilo je enklavu, oko pola njih koji su se predali su pristaše IS-a, uključujući oko 5000 boraca IS-a.
Većina privedenih žena i djece smještena je u izbjegličke kampove na sjeveroistoku Sirije. IS-ovi borci u zatvorima su, a SDF poziva strane zemlje da hitno preuzmu svoje državljane, što izaziva dilemu nekih zapadnih vlada koje strahuju od povratka tih ljudi jer bi mogli postati prijetnja Europi.
0 ( + )
*
Majka optužena za ubojstvo curice čije je tijelo nađeno u torbi u Los Angelesu
Majka optužena za ubojstvo curice čije je tijelo nađeno u torbi u Los Angelesu
T.J.D.
Foto: Los Angeles County Sheriff's Department
MAJKA devetogodišnje djevojčice čije je tijelo pronađeno u putnoj torbi u Los Angelesu optužena je za njeno ubojstvo, piše CNN.
Taquesta Graham (28) i njen partner Emiel Hunt (38) optuženi su za ubojstvo Trinity Love Jones. Trinity je ubijena 1. ožujka, a njeno je tijelo pronađeno nekoliko dana kasnije u naselju Hacienda Heights.
Blizu budističkog hrama
Podsjetimo se, policija je tijelo djevojčice pronašla južno od ulice Hacienda Boulevard, odmah pored budističkog hrama. Njezina glava i gornji dio tijela virili su iz crne, djelomično zatvorene putne torbe.
"Trinity Love Jones nije prijavljena kao nestala u sustavu za nestale osobe u Kaliforniji", priopćili su iz Ministarstva pravosuđa.
Antonio Jones izjavio je za KTLA da je Trinity bila njegova najmlađa kći i da je bila "osebujna, puna života i radosti".
"Riječima se ne može izraziti tuga koju sada osjećam", rekao je. "Samo želim odgovore. Želim pravdu."
Već prije osuđivani
Hunt je 2005. bio osuđen za fizičko zlostavljanje djeteta kojem je nanio teške tjelesne ozljede.
Taquesta Graham također je u prošlosti kažnjavana. 2016. godine osuđena je zbog navođenja maloljetnika na prostituciju u okrugu San Bernardino.
Ako ih se proglasi krivima, Graham i Hunta možda čeka doživotna kazna zatvora.
Živjeli u automobilu
Policija je tokom istrage doznala da su se Hunt i Graham prije 10 mjeseci iselili s Trinity iz kuće člana obitelji u Long Beachu. Nakon toga su živjeli u svom automobilu ili u motelu u Santa Fe Springsu.
0 ( + )
*
Trump kaže da mu ne smeta objava izvješća o ruskom utjecaju na izbore
Trump kaže da mu ne smeta objava izvještavanja o ruskom utjecaju na izbore
HINA
Foto: EPA
AMERIČKI predsjednik Donald Trump rekao je da mu neće smetati objave izvješća o istrazi koju specijalni tužitelj Robert Mueller vodi o navodnom ruskom upletanju u američke izbore i mogućim vezama s Trumpovom tadašnjom predsjedničkom kampanjom.
"Neka to bude objavljeno, da ljudi vide, odluka je na glavnom državnom odvjetniku... i vidjet ćemo što će se dogoditi", rekao je Trump novinarima u Bijeloj kući.
"Vidjet ćemo je li ono pošteno", dodao je predsjednik.
Mueller priprema izvješće za državnog odvjetnika Williama Barra kojemu će predočiti rezultate svoje istrage o tome je li se Rusija miješala u američke izbore i je li Trump protuzakonito pokušavao spriječiti istragu.
Trump odbacuje bilo kakav dosluh ili pokušaj ometanja istrage. Rusija odbacuje sve optužbe za upletanje u američke predsjedničke izbore.
Barr je već pod pritiskom zastupnika koji ga pozivaju da javno i brzo objavi dokument iako on ima veliku slobodu da odluči što će objaviti.
"Moja izborna pobjeda bila je sjajna"
Trump je i u srijedu doveo u pitanje legitimnost Muellerove istrage.
"Moja izborna pobjeda bila je sjajna - jedna od takvih u povijesti naše zemlje, bio je to strašan uspjeh, deseci milijuna birača i sada će netko tko nije nikada dobio glas pisati izvješće", rekao je Trump.
Zastupnički dom američkog Kongresa izglasao je prošli tjedan s 420 'za' i nijednim protivnim glasom neobvezujuću rezoluciju kojom se poziva da se Muellerovo izvješće predstavi i Kongresu i javnosti. Ne zna se kako će se u tom pitanju postaviti Senat.
Robert Mueller dobio je zadaću istražiti rusko navodno upletanje u predsjedničku kampanju u korist Trumpa, i to od svibnja 2017., kada je Trump smijenio direktora savezne policije (FBI) Jamesa Comeya koji je nadzirao istragu.
0 ( + )
*
EU bi od sutra mogao blokirati Kinezima projekte poput Pelješkog mosta
EU bi od sutra mogao blokirati Kinezima projekte poput Pelješkog mosta
P.S.
Foto/Screenshot: Ivo Cagalj/PIXSELL/Politico
LIDERI Europske unije će na summitu u četvrtak vjerojatno podržati zakon kojim će se ograničiti pristup kineskih tvrtki javnoj nabavi u EU, vrijednoj 2,4 bilijuna eura godišnje.
To bi u praksi značilo dramatično ograničavanje sudjelovanja kineskih tvrtki u velikim javnim projektima poput izgradnje željezničke, telekomunikacijske i druge infrastrukture. Ovo bi bio logičan nastavak na prošlotjedno proglašenje Kine "sistemskim suparnikom" EU-a.
Kako piše portal Politico, mnoge članice EU-a, prije svega Njemačka i Francuska, sve su više frustrirane što su njihove vodeće tvrtke isključene iz kineskih projekata kao što je brza željeznička mreža duga sto hiljada kilometara ili olimpijski objekti na Olimpijskim igrama u Pekingu 2008., dok EU otvara svoje domaće tržište kineskim ponuđačima u natječajima.
"Zalažemo se za slobodnu trgovinu, ali isto tako moramo štititi svoje interese"
"Moramo osigurati (...) da nemamo unilateralni protekcionizam, ali i reagirati na recipročan način na razvoj situacije u svjetskoj trgovini. Njemačka je zemlja koja se zalaže za slobodnu trgovinu, ali isto tako moramo štititi svoje interese. Zato ćemo, zajedno s Francuskom, iznijeti prijedlog u tom smislu", rekla je njemačka kancelarka Angela Merkel.
Dužnosnici Europske komisije također naglašavaju kako da Bruxelles želi da se zemlje članice slože oko strategije reciprociteta na summitu u četvrtak.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron na neki način predvodi ovu inicijativu za reciprocitetom u javnim nabavama, no strategija dosad nije imala previše uspjeha. Francuska već dugo tvrdi da Europa treba blokirati sudjelovanje tvrtki iz zemalja koje ne dopuštaju EU tvrtkama sudjelovanje na svojim javnim natječajima. Kina je tu primarna meta, ali ova strategija reciprociteta vrijedila bi i za druge zemlje koje zatvaraju vlastita tržišta od konkurencije izvana: Rusiju, Tursku, Indiju, Indoneziju, Japan i Južnu Koreju, među ostalima.
EK je već dvaput pokušala progurati ovu strategiju, ali nije uspjela zbog otpora sjevernoeuropskih članica kao što su Švedska i Velika Britanija. Sjeverna Europa, tradicionalno sklonija slobodnoj trgovini, tvrdila je kako bi EU ovakvim potezom ustvari sebi pucao u nogu jer bi blokirao pristup potencijalno konkurentnijim ponuđačima na javnim natječajima, a posljedica bi bila i više cijene za potrošače.
Situacija se, međutim, sa skorim izlaskom Velike Britanije iz EU-a promijenila u korist onih koji zagovaraju recipročni protekcionizam. U prosincu prošle godine grupa ministara 18 EU zemalja članica, uključujući "veliku četvorku" - Njemačku, Francusku, Italiju i Španjolsku - obećala je da će raspraviti ovaj prijedlog kako bi se "obranila strateška autonomija EU-a".
Dužnosnici iz Pariza, Berlina i Madrida rekli su za Politico kako njihovi lideri podržavaju donošenje novog zakona. "Španjolska podržava početak pregovora na temelju modificiranog prijedloga", rekao je glasnogovornik španjolske vlade. "Mi smo za to", rekao je i glasnogovornik francuske vlade. Ključna nepoznanica je Italija, čija se populistička vlada još nije izjasnila po pitanju ovog prijedloga.
EU želi blokirati Kineze koji nama grade Pelješki most
Pozicija Italije osjetljiva je jer bi ova zemlja trebala biti prva članica kluba G7 koja bi se uključila u kineski mega-projekt Jedan pojas, jedna cesta, a koji među ostalim promiče kinesku trgovine preko prometne infrastrukture koja bi se gradila diljem Azije i Europe.
Osjetljiva je, naravno, i pozicija Hrvatske, gdje kineski konzorcij China Road and Bridge Corporation gradi Pelješki most. Konzorcij je s Hrvatskim cestama potpisao ugovor o gradnji Pelješkog mosta u travnju prošle godine. Dodjeljivanje ovog strateškog projekta kineskom ponuđaču već je izazvalo zabrinutost u drugim zemljama EU-a pa je tako njemački list Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ) u oktobaru prošle godine objavio veliki članak o usponu kineske moći u Europi u sklopu kojeg je naveo i primjer Kineskog mosta.
Kina stvara ovisnost određenih istočnoeuropskih zemalja o sebi, piše FAZ, dodajući da “Peking u dalekim glavnim gradovima poput Atene, Praga i Zagreba ima značajan utjecaj”.
“Činjenica da nijedan europski koncern nije pobijedio na natječaju za izgradnju (Pelješkog) mosta, iako se isti financira europskim sredstvima, novost je”, primjećuje znakovito ovaj njemački list.
Što se Njemačke tiče, njeno ministarstvo ekonomije već je ranije ove godine pokrenulo nacionalnu industrijsku strategiju koja traži više reciprociteta u javnoj nabavi, na prijedlog najvećeg udruženja poslodavaca BDI-a, kao svojevrsnu obranu od Kine.
0 ( + )
*
Ovo je kraj čudovišta. Njegovo zlo i dalje živi
Ovo je kraj čudovišta. Njegovo zlo i dalje živi
Gordan Duhaček
Foto: FaH/EPA/Wiki/123rf
DANAS je u Haagu izrečena konačna presuda ratnom lideru bosansko-hercegovačkih Srba Radovanu Karadžiću, koji je prvostupanjski 24. ožujka 2016. osuđen na 40 godina zatvora zbog zločina protiv čovječnosti i niza drugih zločina. Drugostupanjski je osuđen na najveću moguću kaznu - doživotni zatvor. Njegova je žalba u gotovo svakoj točki odbijena.
Malo tko je u BiH napravio i potaknuo toliko zla
Žalbeno vijeće potvrdilo je zaključke prvostupanjske presude o odgovornosti Karadžića za etničko čišćenje Muslimana i Hrvata u BiH, za genocid u Srebrenici, za višegodišnje teroriziranje Sarajeva i za uzimanje pripadnika UN-a za taoce, kao i o sudjelovanju Karadžića u četiri udružena zločinačka pothvata u okviru kojih su ti zločini počinjeni.
U ratu u Bosni i Hercegovini vjerojatno nema nijedne osobe koja je učinila i potaknula toliko zla kao Radovan Karadžić, predsjednik SDS-a i prvi predsjednik genocidne Republike Srpske, te je svaka presuda o njegovoj krivici djelomice i samo simbolička, s obzirom na to da su Karadžićevi zločini metafizičkih razmjera.
Rođen u Crnoj Gori, završio srednju školu i fakultet u Sarajevu
Tko je, dakle, Radovan Karadžić i kako je od sarajevskog psihijatra i ne baš uspješnog pjesnika postao beskrupulozni krvolok koji je zapovjedio uništavanje ne samo grada u kojemu se ljudski i profesionalno ostvari nego i cijele BiH?
Karadžić je rođen 1945. godine u Crnoj Gori, u selu Petnjica na planini Durmitor, a onda se njegova obitelj seli u grad Nikšić. Karadžić u Sarajevo dolazi kao 15-godišnjak, 1960. godine, te upisuje srednju medicinsku školu. Nakon toga u Sarajevu završava i Medicinski fakultet, a kao student se bavi i novinarstvom te počinje pisati poeziju.
Na drugoj godini studija vjenčao se s kolegicom Ljiljanom Zelen, s kojom je 1967. dobio kćerku Sonju, a 1973. sina Aleksandra. Karadžić se zaposlio u sarajevskoj bolnici Koševo, specijalizirao psihijatriju te se počeo baviti i savjetovanjem sportaša pa je nekoliko godina pomagao sa psihološkim problemima nogometašima FK Sarajevo. U psihijatriji se naročito bavio neurozama i depresijama, a specijalnost su mu bile grupne terapije i psihoanalitičko tumačenje narodnih pjesama.
U zatvoru 1980-ih zbog financijskih malverzacija
Karadžić se početkom osamdesetih nakratko seli u Beograd, gdje je neko vrijeme bio i psihološki savjetnik igrača Crvene zvezde, no ubrzo se vraća nazad u Sarajevo. Tamo se pak upetljava u financijske malverzacije te je zbog toga uhapšen 1984. i sproveden u zatvor, u kojem se zbližava s još jednim optuženikom za muljaže Momčilom Krajišnikom, koji će mu kasnije postati jedan od najbližih suradnika u ostvarenju zločinačkog projekta pod nazivom Republika Srpska.
Karadžić je u istražnom zatvoru proveo 11 mjeseci te je kasnije osuđen na 4 godine zatvora, no nakon žalbe presuda mu je ukinuta jer Karadžić je tada već postao lider SDS-a, stranke koja je početkom devedesetih sa SDA-om i HDZ-om BiH ušla u koaliciju i preuzela vlast nakon prvih demokratskih izbora koje su raspisali komunisti. Karadžić definitivno nije bio jedini kriminalac koji se zahvaljujući padu komunizma prometnuo u velikog nacionalnog lidera, no teško je iz današnje perspektive ne žaliti što nije završio na četiri godine u zatvoru početkom devedesetih, umjesto što je postao predsjednik SDS-a.
Zloglasna prijetnja genocidom u oktobaru 1991.
On je očito uživao u svojoj ulozi važnog političkog faktora, naročito nakon poniženja boravka u zatvoru, te se uspio u SDS-u nametnuti kao neupitni lider i pored jakih ličnosti kakve su bili Biljana Plavšić i Nikola Koljević.
U tom periodu raspada socijalističke Jugoslavije Karadžić počinje otvoreno i žestoko zagovarati velikosrpsku politiku te želi da BiH pod svaku cijenu ostane u istoj državi sa Srbijom kojom vlada Slobodan Milošević. Od niza njegovih javno izrečenih strašnih prijetnji u mjesecima pred početak rata najpoznatiji je i najzloglasniji govor u Skupštini BiH u kojemu je najavio nestanak muslimanskog naroda ako građani BiH na referendumu izglasaju neovisnost.
"Put kojim vodite Bosnu i Hercegovinu je ista ona autostrada pakla i stradanja kojem su pošle Slovenija i Hrvatska. Nemojte misliti da nećete odvesti Bosnu i Hercegovinu u pakao a muslimanski narod možda u nestanak jer muslimanski narod ne može da se odbrani ako bude rat ovdje”, prijetio je Karadžić s govornice parlamenta u Sarajevu 17. oktobara 1991. godine. Ne može se reći da nije učinio sve u svojoj moći kako bi ostvari to obećanje.
Uživao u opsadi Sarajeva
Karadžić se, za razliku od nekih drugih političara poput Miloševića, nikad nije pretjerano pretvarao da je on faktor mira, nego je 1992. odlučno stao kao politički lider na čelo vojnih snaga bh. Srba i JNA, koje su pokrenule rat u BiH i radile sve na ubijanju ljudi, uništavanju gradova i razbijanju BiH. Rado je pozirao na pozicijama vojske Republike Srpske iznad Sarajeva, dovodio strane goste da mitraljiraju po gradu koji mu je sve dao u životu te se dičio svojom beskrupuloznošću, predstavljajući se kao srpski Mesija koji sve to radi da bi obranio srpski narod od nepostojeće ugroze.
Karadžić je bio predsjednik Republike Srpske od 17. prosinca 1992. godine do 19. srpnja 1996. godine, kada se posljednji put pojavio u javnosti. U ovom periodu Karadžić je obavljao i dužnost vrhovnog komandanta oružanih snaga RS-a. U tom periodu su oružane snage pod njegovim zapovjedništvom počinile strašne zločine, etničko čišćenje i genocid diljem BiH, od Prijedora do Srebrenice, razarale niz gradova a najsvirepije Sarajevo, izvele masovna silovanja Bošnjakinja, osnovale koncentracijske logore za Bošnjake i Hrvate, vršile nevjerojatne pokolje poput onoga na slavnom mostu u Višegradu itd. Taj katalog užasa i bezdušnosti jednostavno nije moguće sažeti u jednom članku.
Mladić ga je još u svibnju 1992. upozorio da je njihova politika genocidna
U ratu je Karadžić još više procvjetao, obožavao je hodati okolo u maskirnoj uniformi, pozirati medijima i davati intervjue CNN-u, cijelo vrijeme uvjeravajući svjetsku javnost da on ne čini ništa loše i da samo brani srpski narod, dok je metaforički bio prvo u krvi do koljena, a onda u krvi do grla. Novinari su čak izvještavali, pozivajući se na njegove najbliže suradnike, da je pred ogledalom u svojem kabinetu na Palama vježbao poze i govore, dakle baš kao što je to činio Adolf Hitler.
O tome gdje neizbježno vodi Karadžićeva politika nije imao dvojbe ni Ratko Mladić, koji je na zasjedanju tzv. Skupštine bosanskohercegovačkih Srba u svibnju 1992. izjavio sljedeće: “Prema tome, mi ne možemo očistiti niti možemo imati rešeto pa da prosijemo samo da ostanu Srbi ili propadnu Srbi, a ostali da odu. Pa to je, to neće, ja ne znam kako će gospodin Karadžić i gospodin Krajišnik to objasniti svijetu. To je, ljudi, genocid.”
I doista je bio genocid, iako je u prvostupanjskoj i drugostupanjskoj presudi to jedina točka optužnice po kojoj je Karadžić oslobođen - konkretno za genocid u sedam općina u BiH među kojima je, primjerice, Prijedor - s obzirom na vrlo visok pravni prag dokazivanja genocida koji naročito komplicira obaveza dokazivanja genocidne namjere, koja se pak pravno tumači kao jedina moguća interpretacija nečijih riječi i djela. No bez obzira na tu pravnu zavrzlamu, nema sumnje da je iza Karadžićeve politike ostalo oko 100 hiljada mrtvih u BiH te materijalno i duhovno razorena zemlja, u kojoj i danas cvjeta mržnja koju je Karadžić posijao.
Karadžićevi zločini su se isplatili u vidu Republike Srpske
Haški je sud 1995. godine podigao protiv Karadžića optužnicu za genocid, teške povrede ženevskih konvencija, kršenje zakona i običaja rata i zločine protiv čovječnosti. On je dotad bio opasno kompromitiran kao nevjerojatan krvolok, svjetski mediji su ga nazivali “Mesarom iz Bosne”, tako da je u ime bh. Srba u Daytonu pregovarao Slobodan Milošević, koji se ipak izborio za to da međunarodna zajednica prizna Karadžićevo životno djelo - etnički očišćenu Republiku Srpsku - kao jedan od dva entiteta koji danas sačinjavaju BiH.
Tužno je koliko i istinito da su se Karadžiću u političkom smislu genocid i ratni zločini itekako isplatili te da je u velikoj mjeri ostvario ono što je htio, a to je destrukcija suživota u BiH i pretvaranje bh. Srba u ekstremne nacionaliste koji su uvjereni da im susjedi rade o glavi pa ih je zato u redu masovno poklati. Karadžić je za jednog čovjeka posijao u samo nekoliko godina zavidnu količinu zla i mržnje, talent za bešćutnu destrukciju mu se doista ne može poreći.
U bijegu od Haaga napisao roman
Nakon uspostave mira u BiH, a i zbog haške optužnice, Karadžić nestaje iz javnosti te ga se godinama nije uspjelo "locirati, identificirati, uhapsiti i transferirati" u Haag. Međunarodne snage u BiH su intenzivno tragale za njime i vojnim zapovjednikom VRS-a Ratkom Mladićem, ali ih nisu uspjeli naći. Karadžić je u ilegali uspio čak napisati roman "Čudesna kronika noći" koji opisuje život u Sarajevu osamdesetih i koji je u Srbiji postao bestseler.
Prema opisu nakladnika, "bogato je prožet autobiografskim slojem, intoniran duhom milosrđa i razumijevanja, vedrog i gorkog humora, ovaj roman je, usprkos svemu, afirmirao pjesničke i humanističke kvalitete svoga autora, ranije ovjenčane književnim nagradama imenom Jovana Dučića, Branka Ćopića, Mihaila Šolohova…" Treba gajiti specifičan moralni idiotizam da se nešto tako napiše o Radovanu Karadžiću, ali takvih ljudi, nažalost, ne manjka.
Godinama glumio nadriliječnika Dragana Dabića
Konačno je 2008. godine uhapšen u Beogradu kao Dragan Dabić, nadriliječnik zarastao u dugu bijelu bradu i s perčinom na glavi, što također dosta otkriva o psihičkoj konstituciji Karadžića: od pravog i cijenjenog liječnika on je nakon počinjenja strašnih zločina postao karikatura liječnika, tip koji savjetuje da se prave bolesti liječe kristalima ili pijenjem vlastite mokraće, postajući tako preteča danas u Srbiji popularnog "doktora" Miroljuba Petrovića.
U Haagu je Karadžić poricao sve optužbe na svoj račun, tvrdeći da je on bio najveći mirotvorac u BiH i da nikad nije želio rat te je uspio izgovoriti i nove rečenice koja su nadogradile njegovo ionako već ogromno beščašće.
Karadžićeve laži iz Haaga
Slijedi proizvoljni top pet od niza tih laži: 1. "Ja sam blag čovjek, pun tolerancije i razumijevanja." 2. "Umjesto što sam optužen za događaje iz građanskog rata, trebali su me nagraditi za sve dobre stvari koje sam učinio." 3. "Nije rat započinjala srpska strana i nije bilo rata prije nego što bi ga započela muslimanska strana. Nema rata dok ga ne započnu ekstremisti Stranke demokratske akcije. Rat je bjesnio mimo naše volje. Sve vrijeme je u pitanju bila samo naša odbrana." 4. "Nisam držao Sarajevo pod opsadom." 5. "Svaka granata koja je pala po Sarajevu je lično mene boljela."
Obrana mu ipak nije bila pretjerano uvjerljiva te je prvostupanjski prije dvije godine osuđen na 40 godina zatvora, što bi s obzirom na njegove godine trebao biti doživotni zatvor. Danas je ta kazna doista i preinačena posve zasluženo u doživotni zatvor, što je bila i jedina ispravna odluka koju je Žalbeno vijeće moglo donijeti.
U Republici Srpskoj je nacionalni heroj
Bez obzira na sve, Karadžića u Republici Srpskoj i Srbiji mnogi smatraju nacionalnim herojem, a to se manifestira na niz morbidnih načina, od kojih je svakako jedan od najgorih onaj da se u Istočnom Sarajevu jedan studentski dom zove po Radovanu Karadžiću.
Taj je dom s takvim nazivom oduševljeno otvorio tadašnji predsjednik RS-a Milorad Dodik, danas član Predsjedništva BiH i vjerojatno najuspješniji nastavljač karadžićevske politike rasturanja BiH, ali drugim sredstvima.
Jedina prava pravedna kazna za Karadžića je ukidanje Republike Srpske za njegova života
Bilo kakva kazna Karadžiću, uključujući i danas dosuđeni doživotni zatvor, nikada ne može biti odgovarajuća i razmjerna u odnosu na njegove zločine. Ako bi se Karadžića osudilo na smrt, što je anticivilizacijsko nasilje kakvo je on sam u svojem političkom životu provodio, to ne bi bilo ni približno pravdi, a ni zadovoljavajućoj osveti jer je iza njega ostalo 100 hiljada ubijenih ljudi i stotine hiljada ranjenih, protjeranih, raseljenih, unesrećenih, silovanih. Pa čak i ako bi se - kao u nekoj epizodi “Black Mirrora” - Karadžića smaknulo pa oživjelo pa smaknulo 100 hiljada puta, to se i dalje ne bi moglo smatrati pravdom i odgovarajućom kaznom za počinjeno zlo.
Jedina stvar koja bi bila doista pravedna kazna za Radovana Karadžića je da za njegova života, koji će provesti trunući u zatvoru, bude ukinuta Republika Srpska. Ako ga ta genocidna tvorevina nadživi, bit će to šamar u lice svemu dobrom, lijepom, pravednom, moralnom i civiliziranom na ovom svijetu.
0 ( + )
*
Francuski džihaidst optužen za otmicu trojice Francuza u Jemenu 2011.
Francuski džihadist optužen za otmicu trojice Francuza u Jemenu 2011.
Hina
Foto: EPA
FRANCUSKI džihadist Peter Cherif, uhapšen 2018. u Džibutiju, optužen je 22. veljače u Parizu za otmicu trojice Francuza u Jemenu 2011, doznaje se od sudskog izvora.
Taj 36-godišnjak, blizak braći Kouachi, napadačima na satirički tjednik Charlie Hebdo u siječnju 2015. u Parizu, ispitan je u prosincu i optužen za otmicu trojice francuskih humanitaraca, članova nevladine organizacije Triangle iz Lyona, prema izvoru bliskom istrazi.
2011. se pridružio al Qaedi
Uhićen 16. prosinca u Džibutiju i prebačen u Francusku, taj veteran džihada je prvi put ispitan 27. prosinca zbog zločinačkog udruživanja o svom kratkom boravku i aktivnostima u Jemenu tokom 2011. gdje se pridružio al Qaedi.
On je također poznat pod imenom "Abu Hamza", a Sjedinjene Države su ga u rujnu 2015. upisale na crni popis stranih terorističkih boraca.
Francuske antiterorističke službe su ga tražile nakon što je nestao posljednjeg dana procesa 2011. u Parizu gdje mu se sudilo zbog pridruživanju al Qaedi.
Zbog njegovih veza s braćom Kouachi ime Petera Cherifa se pojavilo u istrazi o napadima u siječnju 2015. na tjednik Charlie Hebdo i košer trgovinu. Organizacija Aqpa je iz Jemena preuzela odgovornost za napad na Charlie Hebdo.
0 ( + )
*
Terorist s Novog Zelanda 2016. je bio i u Sloveniji
Terorist s Novog Zelanda 2016. je bio i u Sloveniji
Hina
Foto: EPA
AUSTRALAC Brenton Tarrant, osumnjičen za napad na dvije džamije u Christchurchu na Novom Zelandu i ubojstvo 50-oro ljudi, boravio je u travnju 2016. u Sloveniji, potvrdila je slovenska policija.
Doputovao avionom iz Istanbula
Tarrant je sredinom travnja u Sloveniju doputovao zrakoplovom iz Istanbula te je zabilježen njegov dolazak u zračnu luku Brnik, objavilo je ravnateljstvo slovenske policije, no drugi podaci o njegovom kretanju u Sloveniji i koliko se u njoj zadržao za sada nisu poznati.
Kako pojašnjavaju u policiji, nemaju podataka je li Tarrant boravio u nekom od slovenskih hotela ili prenoćišta i koliko se u Sloveniji zadržao, budući da u skladu sa zakonom o prijavi prebivališta stanodavci nisu dužni pohranjivati podatke otprije nekoliko godina.
Vrše se izvidi kako bi se provjerilo druge mogućnosti utvrđivanja njegova boravka, kao što su moguće unajmljivanje automobila, što do sada nije urodilo uspjehom.